A taj neboder, nazvan Novi miljokaz, po povijesnom karlovačkom, stilizirane forme, predstavio je Davor Mateković iz Proarha, bio bi na privatnom zemljištu i onom sada u vlasništvu Grada koje investitor namjerava otkupiti. Podzemna garaža imala bi dvije etaže, parter nebodera namijenjen je trgovinama, po Matekovićevim riječima, već vrlo zainteresiranih brendova, uslužnim, ugostiteljskim djelatnostima, liftovima, prolazima u dva pothodnika.

- Ostali dio je stambene namjene. Investitor će reći koliko, ali to bi bile otprilike 4 stambene jedinice po katu, a vertikala se prema vrhu nešto sužava da se omogući i spajanje većih stanova. Možda futuristička forma, vjerojatno smo mnoge i iznenadili, ali mislimo da bi na tom mjestu trebao biti futuristički objekat, nešto drugačije nego se radilo do sada i nešto sasvim novo, koje će označavati novi početak u našem poimanju tog prostora. Naš investitor ovakav objekat može izvesti, ne bi se toga trebalo bojati. Naravno, ovo su prve skice, vizija koncepta podložna daljnjim raspravama, dogradnjama, redizajnu itd., izjavio je Mateković.

Sadržaj se nastavlja...

Pitanje Marina Bakića iz Polke zašto bi urbanistički plan uređenja bio bolji od obaveznog natječaja, pomalo je zbunilo V. Borota pa će točan odgovor stići pisano, a Matekovićevo mišljenje da se arhitektonskim natječajima rijetko dobiva najbolje rješenje, da investitor želi sam odabrati arhitekta i da Grad može organizirati javni natječaj ako ga može financirati, pokrenulo je lavinu. Predsjednica DAGG-a Tatjana Basar, iznenađena mišljenjem da arhitektonski natječaj nije prigodan za ovu lokaciju, napomenula je da ta lokacija zaslužuje promišljanje više arhitekata, te da je za Karlovac važno postići konsenzus.

- Nedobivanje pravih odgovora zašto UPU, govori da je propisivanje UPU za ovu lokaciju neka igra ili mazanje očiju, UPU se za jednu česticu se ne radi. Propisati da UPU treba posebnu pažnju posvetiti oblikovanju pročelja doista nije u skladu s našom urbanističkom i arhitektonskom strukom. Zna se što je UPU, što arhitektonski natječaj i tu dileme ne smije biti na ovoj lokaciji, naglasila je Basar i zaradila buran pljesak.

Izbjegavanje obveza raspisivanja javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja je stari konflikt između javnog i privatnog, a u Karlovcu je niz eklatantnih primjera takvog sukoba interesa, od trgovačkih centara nadalje, koji su po mišljenju Nebojše Lalića, devastirali ničije, odnosno, prostore sviju nas za dugo, dugo vremena.

- Svaki investitor kupuje svoj prostor u okružju javnog prostora, ako već nema izražene estetske i moralne kriterije da se ta građevina odnosi prema sveukupnom prostoru, onda ju treba propisati zakonom, u ovom slučaju prostorni planom. To nije samo problem Karlovca, nego cijele države, a posebno dijela uz more jer taj je najatraktivniji, tu su najveći apetititi. Želim da se izbaci ova izmjena iz GUP-a, da se za tu lokaciju propiše urbanističko-arhitektonski natječaj i da kolege koje su napravile ovaj projekt imaju pravo sudjelovati i na tom natječaju, te da se provjere i druge lokacije koje svojom važnošću za prostor zaslužuju propisivanje takvog natječaja, poručio je Lalić.

Davor Petračić, kazavši da je protiv ovakvih izmjena GUP-a, je ustvrdio da javni natječaji trebaju garantirati bolja rješenja, Ana Matan zamolila investitora - u raspravi se doznalo da je riječ o zagrebačkoj tvrtki Mešić Com - da nas ne tretira kao bogece koje će obasjati svjetlo jer dolazi tu zaraditi novac, a ne nama učiniti veliku uslugu pa kad već traži dodatnu, gradsku parcelu da taj zahtjev i obrazloži, a Vladimir Lay, ustvrdivši da je nekima jako stalo do interesa, a nekima do morala, upitao nije li ih ipak moguće izbalansirati pa konsenzusom utvrditi što je prikladno za Karlovac.

- Svi poslije znamo što je dobro, što loše, 'ajmo to znati prije! Da za 5,10 ili 15 godina budemo svi zadovoljni onim što smo, ne netko od tih partikulariteta, nego svi zajedno napravili, pozvao je Lay.

Arhitekti Luka Lipšinić i Luka Krmpotić su ocijenili da praksa natječaja omogućuje direktnu participaciju građana, stručnjaka i laika i čini cijeli proces demokratičnijim i da je čudno kako su prijašnje izmjene "micale" nebodera, a ove donose skoro tri put veći koji se ne uklapa, dok je Brankica Petrović podsjetila da su izmjene GUP-a 2011. trajale dvije godine, a mijenjao se GUP usvojen 2007.

- Jedan jedini problem van onih okvira koji smo naslijedili smo promišljali o prostoru Nazorove, gradskom projektu, natječaju koji je u vrijeme rata proveden za trgovački centar - financirao ga je Tempo - promišljali kako taj gordijski čvor razriješiti, a da ne mijenjamo koncept GUP-a, poštivali smo što je on promišljao i jedino može kroz taj instrument natječaja. Zato sam protiv ukidanja natječaja, a taj instrument urbanističkog plana je samo jedna karika da se vlasništvo nad dijelom gradskog zemljišta transformira što bezbolnije u privatno vlasništvo, ocijenila je Petrović.

Gradonačelnik Damir Mandić izjavio je da mora doći do suglasja potencijala razvoja grada, struke i građana, uz poštivanje zakona i procedura, te primjetio da se kod nas primjedbe često gura u prostor suspektnog područja, da se "negdje nešto pogoduje privatnom kapitalu".

- Kao gradonačelnik zadnje dvije godine dobio sam puno batina baš zato što nisam pogodovao privatnom kapitalu; s raznih strana. Bez privatne inicijative, razvoja nema, izjavio je.

A javne rasprave smatra pravim mjestom da se bilo kakve sumnje raspetljaju.

- Ja s g. Mešićem nisam sjeo ni jednom i neću, s mnogima nisam sjeo i neću jer čuvam procedure, zakonitosti, prostor javne rasprave. Smatram da nam u kvaliteti javnih rasprava izostaje moment kad sebe prisiljavamo uvjeriti argumentima. To nam fali, svima, politici, struci, javnom dobru, ljudima koji govore s pozicije javnog dobra. Idemo sve staviti na stol, 'ajmo vidjeti. Ja moram štiti i javno dobro i procedure i kapital, za to dobivam plaću. Pokušajmo doći argumentima, dok sam na poziciji gradonačelnika ja ću ovakve stvari uvijek stavljati na javnu raspravu. Doći ćemo do razine da netko diže ruku za nešto; on i preuzima odgovornost za to. Tu negdje svi možemo, ili bi trebali, napraviti pedalj dalje, zaključio je Mandić.

Javna rasprava o prijedlogu izmjena GUP-a traje do 10. srpnja. Do tad je, podsjetila je pročelnica Vesna Ribar, moguće dostaviti prmjedbe, prijedloge i mišljenja. Zabilježena će biti i ova sa sinoćnjog javnog izlaganja tog prijedloga.

KAportal.hr