KAportal KAretrovizor: Turizam je i nekad imao poseban status - u sezoni su izricane i zabrane prometa sporim vozilima da ne smetaju turistima | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Turizam je i nekad imao poseban status – u sezoni su izricane i zabrane prometa sporim vozilima da ne smetaju turistima

foto KAfotka.net

Prosječni globalni udio turizma u svjetskom BDP-u je 1,2 posto, u Hrvatskoj je dosegao nevjerojatnih 19 posto. U ružičastom tumačenju tih podataka turizam je snažni generator rasta hrvatskog gospodarstva, pozitivno utječe na uravnoteženje platne bilance, otvara nova radna mjesta i generira rast u drugim granama kao što su graditeljstvo i prehrambena industrija…

U trezvenijem pogledu na iste podatke ističe se da je enormni udio turizma u BDP-u odraz naše tehnološke i industrijske zaostalosti, da su visoki postoci prihoda od turizma u BDP-u eminentni državama trećeg svijeta s ogromnim socijalnim razlikama u društvu i skrivaju gospodarsku fragilnost. Naime, u slučaju da iz nekog razloga dođe do naglog pada posjeta stranih turista, državni proračun i financijski sustav Hrvatske našao bi se pred teško premostivim izazovima.

U upornom procesu poticanja deindustrijalizacije Hrvatske preostaje nam samo da se molimo Bogu da Zapad ostane bogat i da ga zaobiđu financijske i političke krize kako bi stranci i dalje u miru trošili eure na Jadranu.

  • Fiksacija na turizam nije izum demokratske i kapitalističke Republike Hrvatske. Ona je samo nastavak te usmjerenosti nedemokratske Socijalističke Republike Hrvatske, ali na sasvim drugim temeljima. Industrijalizacija i pokušaji da se tehnološki održi korak sa svijetom su bili imperativi ekonomsko-političkog sustava srušenog prije 30 gosina. No, ekonomija silom prilika uvelike bazirana na klirinškim tipu uvozno-izvoznih odnosa sa zemljama iza željezne zavjese i Trećeg svijeta kronično je patila od nestašice konvertibilnih valuta. Da bi se do njih došlo, turizam je bio jedan od najjednostavnijih načina. Baš kao i planski izvoz radnika u Zapadnu Europu koji su svojim obiteljima u Jugoslaviji slali marke i dolare.

    U skladu s tim, u kasnom socijalizmu, turizam je, baš kao i danas imao poseban status i njemu se prilagođavalo štošta. Između ostalog – kao što se vidi iz danas izabranog teksta iz prošlosti – čak i promet na štetu lokalnog stanovništva i njihovih svakodnevnih poslova.

    „Novo u saobraćaju“, Karlovački tjednik, 21. lipnja 1979.

    Na svim magistralnim cestama u našoj republici od petka je nastupila zabrana vožnje vozilima koja zbog male brzine otežavaju saobraćaj. Zabrana kretanja petkom i nedjeljom od 15 do 20 sati odnosi se na kamione sa i bez prikolice, čija je težina iznad pet tona; sve vrste traktora, radne strojeve, motokultivatore i zaprežna vozila. U navedeno vrijeme na magistralama se ne smiju nalaziti ni vozila koja služe za obuku budućih vozača, te ona čija je brzina kretanja do 40 kilometara na sat. Na području naše regije magistralnim cestama smatraju se pravci: Karlovac – Rijeka, Karlovac – Plitvice i Zagreb – Karlovac (starom i auto-cestom).

    Pored toga, svakodnevno je zabranjen promet magistralnim pravcima za traktore, radne strojeve, zaprežna vozila i motokultivatore od nastanka sumraka pa sve do potpunog svanuća. Ograničenje prometa za vozila koja se polaganije kreću cestama primjenjivat će se sve do 15. rujna, dakle u toku turističke sezone. Zabrana se odnosi i na dan uoči i posljednji dan svakog praznika.

    Pripremio Tihomir Ivka

  • Odgovori