KAportal KAretrovizor: Paradoksi grada na četiri rijeke - nekad su građani muku mučili s nestašicama vode, danas piju jednu od najskupljih u Hrvatskoj | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Paradoksi grada na četiri rijeke – nekad su građani muku mučili s nestašicama vode, danas piju jednu od najskupljih u Hrvatskoj

Kad se u obzir uzmu usluge i naknade vezane uz vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje, računi za vodu Karlovčanima su među najvišima u Hrvatskoj što je svakako paradoks jer – kao što znamo – ležimo na vodi.

U isto vrijeme, neki drugi statistički podaci sugeriraju da je Karlovac u hrvatskom vrhu po gubicima vode u vodoopskrbi. To već nije paradoks, to je karlovačka klasika desetljeća guranja pod tepih nagomilanih infrastrukturnih problema i izostanak nužnih ulaganja u održavanje sustava, baš kao i u slučaju gradskog poduzeća Gradska toplana d.o.o. koje također dugogodišnji izostanak kvalitetnog održavanja i nužnog ulaganja u sustav kompenzira bezobrazno visokim cijenama svoje usluge.

  • Ne bi bilo fer izostaviti podatak da račun za vodu sadrži i stavku koju dajemo za pročišćavanje naših voda kao posljedicu velikog EU projekta središnjeg pročistača oborinskih i otpadnih voda. Doduše, ta stavka nikog normalnog i ne iritira jer činjenica da su nam rijeke u centru grada ponovno čiste i bistre i da u naše rijeke više ne ispuštamo kanalizaciju direktno nema cijenu. Ali, generalno, cijena vode kao i neke druge usluge koje Grad pruža svojim građanima bi po „defaultu“ morale imati prizvuk socijalne osjetljivosti, a ne guljenja.

    Problema je bilo i bit će i uvijek se možemo tješiti da može biti i gore. Ako već pijemo skupu vodu, barem njome ne oskudijevamo. Stare novine nam otkrivaju da je Karlovac što se tiče pitke vode bio i u paradoksalnijim situacijama nego danas. Naime, u vrijeme nagle industrijske i ekspanzije stanogradnje bilo je moguće da u gradu na četiri rijeke vlada nestašica vode.

    „Odsad vode dovoljno“, Karlovački tjednik, 07. kolovoza 1969.

    Od ovog tjedna grad Karlovac se opskrbljuje vodom iz novih bunara što su izgrađeni na Mekušanskom polju. Time je za ovu godinu riješen problem nestašice vode u „špici“ sezone. Tehnički prijem bunara izvršen je u utorak, a njihov kapacitet iznosi ukupno 3500 kubičnih metara vode dnevno. To je upravo ona količina vode koja je nedostajala gradu u najkritičnijem ljetnom razdoblju, zbog čega su stanari gornjih katova višekatnica i zgrada na povišenim dijelovima grada često ostajali bez vode. Oba bunara u Mekušanskom polju stajala su ukupno 790.000 novih dinara.

    – Radove je izvela naša građevinska grupa uz pomoć stručnjaka zagrebačke „Geofizike“, kaže direktor „Vodovoda“ inž. Ivan Juraić, no izgradnjom ovih bunara nismo riješili opskrbu grada vodom za dulje razdoblje nego samo „pokrpali“ dosadašnje nedostatke vode. Jer već iduće godine, kad se dovrše novi objekti klaonica i hladnjača, koji u proizvodnom procesu upotrebljavaju velike količine vode, kriza u opskrbi vodom opet će postati aktuelna.

    Zato u „Vodovodu“ neprestano vrše istražne radove da bi se pronašle nove količine podzemnih voda koje bi se eksploatirale kao pitka voda. Nova lokacija pronađena na Gazi blizu ušća Korane u Kupu omogućuje da se dnevno crpe oko 11.000 kubičnih metara vode, što je više od 50 posto svih dosadašnjih kapaciteta bunara i rezervoara vode u Karlovcu. Kad se omogući eksploatacija ovih voda, bit će i problem opskrbe grada riješen za dulji vremenski period. Ali koliko će on iznositi, teško je reći jer to ovisi o daljnjim planovima i razvitku Karlovca. Radovi na izgradnji bunara na Gazi počet će još ove jeseni i treba da se završe iduće godine, a prvi bunari (kojih bi bilo ukupno pet) bili bi pušteni u pogon prije otvaranja klaonice i hladnjače, koja će po korištenju vode biti najveći potrošač u gradu iza Karlovačke pivovare, a ispred Mljekare. Kolike su to količine vode, najbolje govori podatak da Mljekara za jednu litru prerađenog mlijeka treba u prosjeku 18 litara vode! Novih pet bunara na Gazi stajat će više od 3,5 milijuna novih dinara, koji će novac uložiti ovaj relativno mali kolektiv. Nestašica vode u Karlovcu osjeća se naročito posljednjih godina kad je naglo porasla i potrošnja vode. Tako je na primjer prvi bunar, onaj na Borlinu, izgrađen 1914. godine i on je sa svojim kapacitetom od 3750 kubičnih metara vode dnevno zadovoljavao potrebe grada sve do 1950. godine, kad su sagrađeni novi bunari na Švarči. Koliko se vremena mijenjaju a potrošnja vode povećava, govori podatak da vodovod na Borlinu ne može danas zadovoljiti ni potrebe Karlovačke pivovare. U Mekušanskom polju postojeća četiri bunara sagrađena su 1964. godine i zajedno s ova dva najnovija imaju isti kapacitet kao svi bunari sagrađeni prije 1964. godine. Praktički je potrošnja vode u posljednjih pet godina porasla isto toliko koliko je rasla potrošnja vode u 50 godina prije toga! Mali kolektiv „Vodovoda“ uložio je u izgradnju bunara, cjevovoda, rezervoara i istražne radove više od 15 milijuna novih dinara, a u posljednjih pet godina više od 11 milijuna novih dinara. U postotku to znači da je oko 75 posto od naplaćene cijene vode uloženo za investicije, koje su svake godine sve veće, jer pored gradnje novih bunara treba održavati dotrajalu mrežu cjevovodi koja je negdje stara i više od 50 godina. Prema proračunima, Karlovac danas troši 4,5 milijuna kubika vode godišnje, a do 1980. godine trošit će oko 9,5 milijuna kubika godišnje…

    Pripremio Tihomir Ivka

  • Odgovori