Čak i kad je posredno ili neposredno još imala kontrolu nad velikim tvrtkama u Karlovcu, politika odnosno njeni nesposobni ili pokvareni (ili oboje) protagonisti, uspjela je s vremenom kompromitirati svaku potencijalno veliku sportsku priču. Nekadašnji grad sporta postao je grad sportskih slučajeva, s nizom sumnji u nezakonite poslove, opravdanih policijskih istražnih radnji s „pojeo vuk magare“ rezultatima, pokušaja izvlačenja novca, netransparentnog financijskog vođenja klubova, odsutnosti dugoročne vizije i ulaganja u bazu kako bi se s vremenom ustalila kvaliteta na seniorskoj razini.

Danas pak lokalna politika – odnosno njezini slabašni protagonisti - ne zna, neće i ne može utjecati na krupne gospodarske subjekte da podignu karlovački sport iznad prosječnosti, pa lokalni tajkuni pored svih krupnih ekonomskih zvjerki u Hrvatskoj radije generalno sponzoriraju vječitog hrvatskog nogometnog prvaka negoli da bacaju novac u bunar u svom dvorištu. Nije da ih ne razumijemo, kako su poput pijanih milijunaša lokalni političari olako trošili tuđi novac da bi sve završilo u ponorima nižih liga i gašenjem klubova, rijetko tko bi im ponudio na čuvanje nacrtane ovce, a nekmoli ponovno silne, teško zarađene milijune.

Sadržaj se nastavlja...

U karlovačkoj boljoj prošlosti, teško se ne prisjetiti i bolje sportske prošlosti kad je Karlovac bio sila u disciplinama koje danas gledamo samo na televiziji. Jedna od njih je svakako bio i motokros. Ne samo da se Karlovac dičio niskom asova poput nenadmašnog sedmorostrukog prvaka Jugoslavije Lene Šoštarića, Karlovac je četiri puta bio domaćin utrka za svjetsko prvenstvo u motokrosu, što nam je, kao i mnogošto drugo, u današnjem malom Karlovcu nezamislivo. Da bi se organizirale utrke za svjetsko prvenstvo potrebno je imati atraktivnu stazu opremljenu odgovarajućom infrastrukturom. Motocross se do 1967. vozio u karlovačkim šančevima kod Ruskog puta, pa se preselio podno starog grada Dubovca gdje su se dva puta dogodile utrke za svjetsko prvenstvo. S obzirom da je ta izuzetno atraktivna staza po mišljenju tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu kulturnih spomenika predstavljala opasnost za očuvanje starog grada, tadašnje gradsko vodstvo – prepoznajući sportski i turistički potencijal ove priče – kupilo je zemljište na Slunjskim brdima i uredilo sredinom sedamdesetih modernu stazu na kojoj je još dva puta održano svjetsko prvenstvo u ovom atraktivnom sportu. Iako, kao što se vidi iz teksta u nastavku, prvotna ideja je bila da se staza uredi na Jamadolu, na području gdje se danas nalazi groblje.

Epilog je poznat, staza na Slunjskim brdima je zapuštena u srpskoj okupaciji od 1991. – do 1995. godine, a poslijeratne vlasti imale su očito pametnijeg posla od uređenja motocross staza. Pa danas četverostruko domaćinstvo svjetsko prvenstvo u motokrosu (ili bilo čemu drugome), zvuči za današnji Karlovac nestvarno, kao hodanje po Mjesecu.

„Nova moto-kros staza“, Karlovački tjednik, 2. kolovoz 1973.

U Karlovcu se već naveliko govori da će se uskoro napustiti staza za moto-kros na Dubovcu. Članovi moto društva Karlovac već su obišli neke terene u okolici Karlovca i utvrdili da bi najviše odgovarao teren na Jamadolu. Tamo bi utrku moglo pratiti gotovo 100 tisuća gledatelja, a bilo bi vidljivo tri četvrtine staze. Vozilo bi se u šumi, što odgovara i gledateljima i vozačima.

Kako kaže predsjednik sportske komisije AMD Žarko Dukić, nova staza na Jamadolu neće biti ništa manje atraktivna od one dubovačke.

Dogodine će se u Karlovcu održati i utrka za svjetsko prvenstvo u moto-krosu, pa u Auto-moto društvu priželjkuju da se održi na novoj stazi. O tome će još biti govora na predstojećim sastancima sa svim zainteresiranima.

Pripremio Tihomir Ivka