KAretrovizor: Prije 8 godina uveli smo OIB i umirovili "socijalistički" JMBG, no iz nekog razloga na šalterima i dalje traže i jedno i drugo
U jeku sveopće imformatizacije javne uprave kao jedne od famoznih državnih reformi, Hrvatska je zakonom uvela i Osobni identifikacijski broj iliti OIB. Razlozi uvođenja su naizgled bili logični i očiti; to je trebalo povećati učinkovitost državne uprave, općenito smanjiti administrativna opterećenja građana, usput smo se uskladili sa zakonodavstvom EU, a iz vrha državne vlasti su stizale i poruke da će taj broj zbog lakšeg uvida u imovinu građana i pravnih osoba biti oružje u borbi protiv korupcije. Kako točno, nije nam baš pojašnjeno, pa smo bili prisiljeni povjerovati na riječ vlasti koju je u vrijeme pripreme zakona o OIB-u predvodio, da budemo malo sarkastični, poznati borac protiv korupcije na čelu HDZ-a i Vlade, kleptoman Ivo Sanader. Prešutno smo zaključili kao i mnogo puta do sad da je stari identifikacijski broj Jedinstveni matični broj građana (JMBG) trulo socijalističko naslijeđe, potrošili na promjenu broja sitnicu od 110 milijuna novca poreznih obveznika i najavili kako će u ime administrativnih pojednostavljenja JMBG iščeznuti dvije godine nakon donošenja zakona.
Ali avaj, šest godina od isteka tog prijelaznog roka, svako malo, od banke do instituacija u kojima tražimo neki dokument, službenik s druge strane šaltera traži i upokojeni JMBG. Kako tipično hrvatski, zašto bi bilo jednostavno kad može biti komplicirano, zašto bi se koristili jednim identifikacijskim brojem koji bi ujedno bio matični i „porezni“, kad možemo imati dva i umjesto najavljenih smanjivanja administrativnih opterećenja građanima zapravo dodati nova. Kako smo prije živjeli bez toga? Kao što vidimo iz starog zapisa u lokalnim novinama, nekad se moglo živjeti i bez JMBG-a jer je i on uveden relativno kasno. Uveden je pod parolom učinkovitosti i lakšeg ostvarivanja prava građanima, frapantno sličnoj onoj iz vremena kad se uvodio OIB. Ne treba se zavaravati, uklanjanje administrativnih prepreka i lakše ostvarivanje prava su samo zgodno opravdanje, država će, naime – bila ona socijalistička diktatura ili demokracija - učiniti sve da što čvršće kontrolira vlastite građane.
Sadržaj se nastavlja...
Upravo se čita
-
-
Kao što se već i nagađalo, HDZ u izbornu utrku kreće sa županima, dosadašnjim ministrima i istaknutim saborskim zastupnicima iz prijašnjeg mandata, no među njima nema Marije Jelkovac i Nade Murganić iz Karlovca
-
Dodaju da se "upravo taj dio radova odnosno ispitivanja provodi jer kompletan sustav grijanja mora ostvariti ugovorom definirane karakteristike".
„Građani s matičnim brojem“, Karlovački tjednik, 16. kolovoza 1979.
Ako zastupnici Sabora prihvate na jesenskim zasjedanjima najprije prijedlog da se donese zakon a onda i tekst Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana, onda bi na osnovu tog republičkog propisa, najkasnije od 1. siječnja 1982. godine, počelo određivanje i dodjeljivanje matičnog broja svim građanima u SR Hrvatskoj i ono bi se, ocjenjuje se, trebalo završiti do kraja 1985. godine. O kakvom je to broju riječ? Potkraj 1976. godine Skupština SFRJ donijela je Zakon o uvođenju jedinstvenog matičnog broja građana i odredila da do početka 1982. godine sve republike i pokrajine moraju donijeti pobliže propise kojima će se razraditi način i postupak određivanja matičnog broja građana, nadležne organe za vođenje evidencije i rokove za provođenje zakona. Matični broj je identifikaciona oznaka građana, koja ga prati od rođenja do smrti, a sastoji se od skupine od 13 brojaka koje označavaju dan, mjesec i godinu rođenja, broj registra, spol i kontrolni broj. Matični se broj upisuje u evidencije koje se o građanima vode na osnovu saveznih i republičkih propisa i u javne isprave koje se izdaju na temelju tih evidencija. Matični broj upisan u izvod iz matične knjige rođenih i osobnu kartu služit će kao osnova za upis u sve druge evidencije i javne isprave. Uvođenjem matičnog broja, kažu predlagači Zakona, treba da se omogući građanima lakše i brže ostvarivanje određenihprava, veća točnost i ažurnost podataka, brža razmjena informacija između različitih organa i organizacija koje imaju određene evidencije o građanima.
Poznato je, naime, da u svim vrstama evidencija najveći broj podataka ima identifikacioni značaj (osobno ime, mjesto i datum rođenja, prebivalište...), pa se jedna osoba pojavljuje u svakoj evidenciji s istim podacima. Sadašnji je sistem evidentiranja nedovoljno točan i neažuran a obrada podataka o građanima iz različitih evidencija moguća je jedino uvođenjem jedinstvene identifikacione oznake, u ovom slučaju matičnog broja. Matični broj, prema predloženom republičkom zakonu, dao bi se građanima rođenim prije 1. siječnja 1982. po mjestu prebivališta, a rođenima poslije tog datuma prema mjestu rođenja. Njegovo uvođenje trebalo bi omogućiti izgradnju suvremenog sistema informiranja i bržeg ostvarivanja prava radnih ljudi i građana.
Pripremio Tihomir Ivka
Izdvojeno
-
Gradonačelnik Tomislav Boljar podsjetio je da Vrtlarija park ima svoju vrijednost, te je rekao da su već imali nekoliko sastanaka na tu temu.
-
U policiji savjetuju građane da prilikom odlaska u kupovinu i na misna slavlja ne ostavljaju torbice, mobitele, novčanike i slične predmete na vidljivim mjestima u vozilima
-
Strah nas je da je sada sasvim jasno da vlasnici građevinskih objekata u Zvijezdi ne mogu računati na nadoknadu štete od osiguranja, pišu SDP-ovci.
-
"Program koji ćemo u naredna dva tjedna ponuditi građanima je konkretan, nije mrtvo slovo na papiru i temelji se na dobrim praksama dokazanih SDP-ovaca s terena, odnosno na aktualnim problemima."
Reci što misliš!