KAportal Još jedan pokazatelj da je Hrvatska siromašna: Na hranu trošimo najviše u Europskoj uniji | Karlovački informativni web portal

Još jedan pokazatelj da je Hrvatska siromašna: Na hranu trošimo najviše u Europskoj uniji

foto ilustracija Pixabay.com

Na osnovi ankete o potrošnji kućanstava, koju provodi svake tri godine, Državni zavod za statistiku objavio je da je prosječna hrvatska obitelj 2017. godine trošila 82.530 kuna po kućanstvu, mjesečno oko 6.800 kuna.

Hrvatska je rekorder po udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu od 28 posto, no to je oko pet postotnih poena manje u odnosu na razdoblje prije desetak godina, kad je na hranu odlazila svaka treća kuna. Druga je Rumunjska gdje na hranu odlazi 26 posto budžeta, a treća zemlja kandidatkinja Srbija 22 posto.

rema izdacima za hranu, Hrvatska još znatno odskače od europskog prosjeka, gdje na hranu i piće odlazi 12 posto kućnog budžeta, a u razvijenim zapadnim ekonomijama između 7 i 10 posto. Dominacija izdataka za hranu osobina je siromašnih zemalja s niskim plaćama. Cijene hrane u Hrvatskoj slične su, ako ne i više nego na zapadu, dok su primanja zaposlenih tri do četiri puta niža pa trpe izdaci koji osiguravaju višu kvalitetu života kao što su izlasci, rekreacija, putovanja, obrazovanje, piše Večernji list.

  • U Hrvatskoj se i dalje zadržala jedna stavka na kojoj se donekle čuva standard građana, a to su troškovi stanovanja i potrošnje energenata na koje u Hrvatskoj odlazi 15,7 posto kućnog budžeta, dok na razini EU režijski troškovi i najamnine pojedu 24 posto prihoda domaćinstava. Najmanje za hranu plaćaju Britanci – 7,2 posto kućnog budžeta – ali zato 27 posto izdataka odlazi na troškove stanovanja. Jedino Cipar, Litva i Malta imaju niže troškove stanovanja od hrvatskih građana.

    Gledaju li se nominalni iznosi, prosječno hrvatsko kućanstvo je prije dvije godine na hranu trošilo 21.353 kune godišnje, od čega najviše za meso, oko 6.700 kuna, a na bezalkoholna pića 1900 kuna, i to većinom na kavu, mineralnu i sokove. U Hrvatskoj se, prema najnovijoj statistici, manje puši i pije, a izdaci za alkohol i cigarete prvi put su pali ispod tri posto kućnog budžeta na 2,9 (2.421 kuna godišnje, koliko naprimjer prosječna obitelj potroši i na povrće.

    Hrvati i dalje natprosječno izdvajaju za troškove komuniciranja – 5,4 posto obiteljskog budžeta, za razliku od prosjeka EU gdje na komunikaciju odlazi 2,5 posto proračuna. Po visini tih izdataka najsličniji su nam Bugarska (četiri posto) i Srbija (pet posto), dok je “komuniciranje” u ostalim postsocijalističkim zemljama znatno jeftinije i uzima oko tri posto kućnog budžeta. Prosječna hrvatska obitelj telefonske usluge godišnje plati 4113 kune, gotovo dva puta više nego što izdvaja za zdravstvene usluge.

    Na prijevoz godišnje odlazi oko 13.000 kuna, dok odjeća i obuća odnesu oko 6.000 kuna. Inače, u godini za koju se odnose jučer objavljeni podaci prosječna plaća u zemlji bila je 5.985 kuna, ali većina zaposlenih zarađivala je manje od toga. Ove godine prosječna se plaća popela na 6.400 kuna, ali medijalna je plaća bila gotovo 1.000 kuna niža.

    Iva Tomić, analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb, ističe da je 10 posto zaposlenih u zemlji u veljači primilo do 3.296 kuna, daljnjih 10 posto imalo je plaću između 3.296 i 3.959 kuna. Državni zavod za statistiku ovaj je tjedan prvi put objavio i distribuciju plaća prema decilima, na temelju čega će se pratiti struktura primanja prema visini plaća.

    Vijesti.rtl.hr

  • Odgovori