Prema neslužbenim informacijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od virusa gripe preminulo je sedam osoba, što je pet više u odnosu na razdoblje od prošle godine. Zaključno sa 13.1.2019. zabilježeno je 8468 oboljelih od kliničke gripe, od čega je najviše prijava (5327) stiglo u 2. tjednu 2019. godine.

Najveći broj prijava tijekom drugog tjedna pristiglo je iz  Brodsko-posavske, Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te Splitsko-dalmatinske županije.Uzimajući u obzir veličinu županija i njihovo stanovništvo, u drugom tjednu su najveće stope prijava na podučju Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke i Ličko-senjske županije.

Sadržaj se nastavlja...

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi,  a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.

Kako neslužbeno doznajemo, troje je umrlih od gripe na Črnomercu (Sveti Duh), dvoje u Zagorju (zabočka bolnica), jedna je osoba umrla na području Splita (KBC Split) te jedna osoba u Sisku (OB Sisak).

Prije nekoliko je dana pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" dr. Rok Čivljak za Večernji list je potvrdio kako je od 1. prosinca do 15. siječnja u ovoj bolnici od gripe i upale pluća preminulo 14 pacijenata.

S najnovojim podacima HZJZ-a to bi bilo ukupno 21 smrtnih slučajeva, no ta brojka nije konačna. U Hrvatskoj je, prema posljednjim informacijama, do sada registrirano oko 9000 oboljelih od gripe.

"Imamo za sada službeno prijavljenih 5347 oboljelih i 5 preminulih. Što se tiče dinamike, to je broj dokazanih slučajeva. Smatramo da smo na vrhu epidmije i to još od prošlog tjedna. Taj vrh epidemije je evidentan i to će potrajati još sedam do osam tjedana, moguće je i duže", kazao je za Vijesti.hr virolog Vladimir Draženović. 

Kako prepoznati gripu?

Dodaje kako je zabilježen visoki intenzitet epidemije te kako ima jako puno oboljeli u odnosu na testirane. Komplikacija je kaže puno, a one su najčešće povezane s disanjem, upalama pluća dok je kod djece to najčešće povezano s upalom srednjeg uha. Virolog savjetuje da se oboljeli moraju javit svojem nadležnom liječniku kada uoče da ne mogu samostalno kontrolirati situaciju.

"Znamo da je gripa bolest koja se veže uz visoku temperaturu i općenito lošim osjećanjem organizma. Kad se dogodi da imamo probadanje u plućima, kada ne možemo doći do zraka, ako imamo trnjenje lijeve ruke, dakle sumnju na infarkt ili gubitak osjeta u određenom dijelu tijela što sugerira mogućnost moždanog udara, ako imamo neki osip, ako imamo često povraćanje i proljev koji mogu dovesti do dehidracije to su sve moguće kompilikacije gripe zbogkojih se hitno treba javiti liječniku", savjetuje virolog Draženović.

Dominantan AH1N1 virus

Posebno su, kaže, ugrožene trudnice kod kojih može doći do gubitka djeteta, djeca i stariji.

"Dominatan je virus AH1N1, koji je sličan pandemijskom virusu iz 2009. godine koji daje nešto teže kliničke slike u odnosu na ove koji su cirkulirali prošlih sezona. Zbrajamo podatke i vidjet ćemo kako će to na kraju izgledati. Za sada nam se čini da je to dosta intenzivna epidemija ove godine", napominje virolog.

Upozorava kako trebamo biti svjesni da, kada je riječ o smrtnim slučajevima gripe, riječ o potprijavljivanju te da u prosjeku godišnje, prema podacima Europske komisije za zdravlje i Centra za zarazne bolesti u Hrvatskoj od virusa gripe i posljedica gripe umre oko 300 osoba.

"Naravno da neće svi prijaviti da je to gripa jer imamo to potprijavljivanje, svaki liječnik radije javi smrt od infarkta nego da je taj infarkt izazvala gripa. Ali to su realne brojke za Hrvatsku i bilo koju drugu europsku zemlju", dodaje Draženović.

Kaže kako se brojke umrlih od gripe ponekad ne poklapaju zbog različitih načina prijave. Ponekad je to samo gripa, no ponekad je to virus gripe u kombinaciji s drugim virusima. Ponekad se gripa smao klinički dokaže, ali ne i molekularnim metodama nakon čega se pojave određene komplikacije koje potom izazvaju smrt kod pacijenata.

Vijesti.rtl.hr