Podaci Državnog zavoda za statistiku su neumoljivi - istina je, političari ne lažu kada govore o rastu zaposlenosti, ali to je ipak prikrivanje stvarne situacije i gospodarske katastrofe u gotovo cijeloj Hrvatskoj, uz rijetke iznimke. Dakako, i u Karlovačkoj županiji.

Istina je, naime, da u posljednje tri godine broj zaposlenih blago raste, ali to je gotovo ništavno u usporedbi s padom koji je zaposlenost doživjela od 2008. godine kada je u županiji ali i cijeloj Hrvatskoj bila na vrhuncu (računajući 21. stoljeće). Naime, krajem te godine u Hrvatskoj je bilo zaposleno 1.536.166 radnika, dok je 2018. posao imalo više od 100.000 manje ljudi! Konkretnije - 1.430.273.

Sadržaj se nastavlja...

Gotovo isti tijek (ne)zaposlenosti imala je i Karlovačka županija - vrhunac je dosegnula 2008. godine sa 41.157 zaposlenih, a zatim je slijedio kontinuirani pad broja radnika, sve do 2016. godine kada je bilo zaposleno 33.597 ljudi. Tada je uistinu počeo blagi oporavak, no brojke su zasada neznatne u usporedbi s padom koji je trajao gotovo puno desetljeće. Prošle godine u županiji je tako radilo 34.726 ljudi. Drugim riječima, u osam godina županija je izgubila čak 7.560 radnih mjesta, a u protekle tri godine otvoreno ih je 1.129. Ne može se reći da je to - ništa, ali smo i daleko od priče o oporavku gospodarstva. Jer, 10 godina ranije bio je 6.431 zaposleni više nego danas!

Jedino Grad Zagreb bilježi rast zaposlenih u desetogodišnjem periodu, no s pravom bi se moglo postaviti pitanje je li riječ o uspjehu tamošnje gradske vlasti ili prejakoj centraliziranosti kojoj je Hrvatska izložena praktički od stjecanja neovisnosti. No, kako bilo, Zagreb je u tih 10 godina dobio oko 8 tisuća zaposlenih više.

No, da se može barem ublažiti razmjere gotovo sveopće gospodarske katastrofe u Hrvatskoj pokazuje primjer Zadarske županije, koja se uspjela održati "na nuli", odnosno vratiti broj zaposlenih na razinu iz 2008. godine. Neznatno je i povećan - na području Zadarske županije tako sada radi 89 osoba više nego prije 10 godina.

Na drugoj strani ljestvice, sa više od 20% manje zaposlenih nego prije 10 godina su Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka i Brodsko-posavska županija. U čistim brojkama prednjači, pak, Osječko-baranjska županija s čak 16 tisuća zaposlenih manje nego 2008. godine.

KAportal.hr