KAportal VIDEO: Zbog sve više turista na Plitvičkim jezerima raste nekontrolirana apartmanizacija, a u jezero se ispuštaju fekalije | Karlovački informativni web portal

VIDEO: Zbog sve više turista na Plitvičkim jezerima raste nekontrolirana apartmanizacija, a u jezero se ispuštaju fekalije

Nacionalni park Plitvička jezera jedan je od najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda. Svake godine posjeti ga najmanje milijun turista, dok ih stazama oko jezera dnevno zna proći i više od 10 tisuća.

No ispod fasade za turiste skriva se nevjerojatan niz problema izazvanih neprestanim sukobima raznoraznih lobija i nesposobnošću države da se s njima uhvati u koštac. Sve je rezultiralo i upozorenjem UNESCO-a da će park staviti na listu ugroženih. No, krenimo redom.

Od 21. lipnja četiri braniteljske udruge s područja Plitvica odlučile su reći dosta višedesetljetnom ignoriranju problema u nacionalnom parku. Nedaleko od Velikog slapa postavili su šator i odmah krenuli tražiti dokaze o onečišćenju. Nisu trebali ići daleko.

“U tim pretragama smo pronašli više lokacija gdje se iz tih apartmana ispuštaju fekalije. Znači to su bile vrtače, dubina vode u nekima je prelazila i metar toga fekalnog otpada”, priča Ivica Jandrić iz Koordinacije branitelja plitvičkog kraja.

Sela u Plitvičkim jezerima i oko njih nemaju kanalizaciju pa se fekalne vode iz hotela i apartmana ispuštaju u prirodu. Tako stanovnici Rastovače, iako žive u nacionalnom parku, svakodnevno trpe smrad.

“Iz čitavog nacionalnog parka završavaju sve kanalizacije iz ovih gornjih sela i to nama pravi velike probleme. Ne samo zato što to ide u zemlju nego to smrdi. Poslijepodne, s vremena na vrijeme, se spušta takav smrad da se živjeti ne može”, tvrdi Ljubomir Špehar iz Rastovače.

“Ta jama je stavljena još za vrijeme Jugoslavije, bivše države,i tada je rečeno da bi bila samo par godina. No od tada do danas se ništa nije promjenilo”, objašnjava Jure Lukićiz Rastovače. Kanalizacija, tvrde, polako uništava prirodu oko sebe, a problem je tim veći što sve češće dolazi do začepljenja vrtača.

“S vremena na vrijeme te se vrtače napune da se počne prosipati nama tu pred kuću”, tvrdi Špehar. Na onečišćenje upozoravaju i svjetske ekološke udruge. “Kao ekolozi u cijeloj priči ukazali smo na problem kakvoće vode koja mora ostati takva kakva jest. Naime ako se temperatura vode promjeni promjenit će se i njezin utjecaj na kompletni ekosustav – dakle sedra više neće biti takva kakva je”, tvrdi Petra Bojić iz World Wildlife Fund Adria.

Da nacionalni park zagađuje sam sebe potvrđuje i ravnatelj koji smatra da je to posljedica nesposobnosti i nedjelovanja prijašnjih uprava i ministara zaštite okoliša i graditeljstva. “Nažalost nakon 30 godina otpadne vode i dalje se skupljaju u kolektorskom sustavu koji ide od naselja Jezerce južno do Rastovače i za sada se direktno ispuštaju u okoliš”, priča Anđelko Novosel, ravnatelj NP Plitvička jezera.

Kako nema kanalizacije, a pražnjenje septičkih jama nije jeftino, ispuštanju fekalija u jezera i vrtače priklonio se i dio stanovnika. Branitelji su nas odveli na nekoliko lokacija na kojima su uočili takvu praksu. Jedna vrtača se nalazi odmah kraj turističkog kompleksa investitora Branimira Karduma.

“Kada smo tu pozvali inspekcije, i policiju, od tog dana čini mi se da se više ne ispuštaju tu fekalije. Pretpostavljamo da ih crpe cisternama traktorskim i da ih bacaju negdje u ove vrtače”, tvrdi Marijan Markov iz Koordinacije branitelja plitvičkog kraja.

Vlasnik spornih apartmana za RTL u srpnju je negirao da ispušta fekalne vode u prirodu. Tvrdi da je sve što radi – zakonito. “Imamo pročišćivać otpadnih vode koji pročisti fekalije. Tu istu pročiščenu tzv. tehničku vodu koristimo za zalijevanje hortikulture, trave i zelena”, rekao je 19.7.2017. Branimir Kardum.

Odgovorom na pitanje tko je ispuštao fekalije u prirodu i jesu li jezera time znatno zagađena bavi se i državno odvjetništvo koje je izuzelo uzorke vode iz nacionalnog parka. Trakavica oko kanalizacije i onečišćenja ljuti načelnika općine Plitvička jezera.

“Dodjeljuju se građevinske dozvole, zida se, podižu se novi apartmani, a osnovne infrastrukturne uvjete nemamo za normalno bavljenje turizmom”, tvrdi Ante Kovač, načelnik Općine Plitvička Jezera. Ravnatelj parka tvrdi da su mu u ovom slučaju ruke vezane. “Prema Zakonu o vodama u infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje može jedino investirati ili lokalna poduzeća koja se bavi time ili Hrvatske vode koje su nadležne”, tvrdi Novosel.

No nepostojanje kanalizacije tek je dio problema – stanovnici sela u sastavu parka nemaju ni moderan vodovod. Većina se stogi koristi starim austrougarskim sagrađenim još 1902. Zbog toga nikome ni ne dolaze računi za vodu.

“Vodovod ide sa izvora Plitvice, kao što i ostali vodovod za cijele Plitvice ide iz jezera Kozjak. Bilo je govora, godinama se rješava kanalizacija i voda, ali dan danas još ništa nije rješeno”, priča Petar Ivanković iz Plitvica Sela.

foto ilustracija

Stanovnici se stoga snalaze kako znaju. Oni koji nemaju sreće da im je kuća priključena na austrougarske cijevi s izvora, vodu nerijetko crpe ovako. Branitelji su uspijeli dokumentirati nekoliko sličnih slučajeva. Problem je tim veći što je potok Plitvice osnova za Veliki slap.

“Vidite da je otkopana jedna od koliko primjećujemo dvije cijevi koje odozgo sa izvora potoka idu prirodnim padom dolje prema sabirnom bunaru”, objašnjava Markov. Ako se potrošnja vode nastavi ovim tempom potok bi mogao presušiti, a time bi nestao i Veliki slap  upozoravaju branitelji. Stoga redovno odlaze u šumu kako bi odspojili ilegalno postavljene cijevi.

“Bio je inspektor zaštite prirode, vidio je to sve, poslikao je, raščupao ovo sve i evo za tih par dana. Koliko je on bio tu znači ponovno je sve složeno natrag”, tvrdi Markov. No stanovnici zapravo nemaju izbora. Kako vodovoda nema crpljenej  s izvora, uz kišnicu, jedini je način da prežive. Na akcije branitelja stoga ne gledaju blagonaklono.

“Ovdje su žene koje su stare i ne mogu nikuda i njima se voda isključuje, ne isključuje se ne znam kome. Bili su jedan dan i tamo njim, ali su doveli bogataši ljude pa su im vratili”, tvrdi Vesna Grbić iz mjesta Plitvica Selo.

Mile Špoljarić sumnja da su tkanine omotane žicom i deku u izvor bacili branitelji. “Devet dana smo mi nju tražili, ovu deku. Na 9 mjesta smo mi kopali rupu i dođemo do nje pa ode dalje, pa dođemo pa ode dalje. Onda su došli iz Zagreba s aparatom – onda su je pronašli i onda smo je izvadili”, tvrdi Špoljarić.

Iz ministarstva zaštite okoliša poručuju da bi ovaj problem koji naočigled izaziva niz novih ipak mogao biti rješen u sljedećih nekoliko godina. Korenički vodovod trebao bi preuzeti brigu o vodnoj infrastrukturi.

“Oni su već sada napravili elaborat svih vodnih građevina, snimku stanja, i u tijeku je prijenos vlasništva na njih, a sljedećui koraci su da se napravi i intervencija kratkoročna – sanacija crnih točaka poput lokacije Rastovača koja je jedna od njih, a dugoročno sustav se mora rješiti aglomeracijom Plitvička jezera”, tvrdi Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra zaštite okoliša.

Projekt sufinanciran EU novcem koji će svima osigurati vodovod i kanalizaciju trebao bi biti gotov najranije za 3 godine. No to neće riješiti još jedan gorući problem u parku – apartmanizaciju. Od 2009. broj kreveta na Plitvičkim jezerima narastao je s 2 i pol na gotovo 4 tisuće.

“Ja znam da te kuće imaju uredne dozvole po građevinskim česticama, ali tko je to proglašavao građevinskom zonom, trebalo bi njega pitati zašto i na osnovu čega?”, pita se stanovnik Plitvica Selo, Petar Ivanković.

Iako se radi o strogo zaštićenom području Sabor je 2014. donio prostorni plan kojim je odobreno izdavanje građevinskih dozvola u parku. Godinu prije parku je oduzeto pravo da budu stranka u postupku izdavanja dozvola. “Dakle mi više ne znamo što se radi na području, tj. koje se dozvole izdaju na području nacionalnog parka”, objašanjava ravnatelj NP Plitvička jezera.

Naravno odmah je usljedila prodaja zemlje, a park, iako ima pravo prvookupa, nije reagirao. “Uprave nacionalnog parka nisu bile zainteresirane za kupnju čime su direktno pogodovale ovim moćnicima koji danas uništavaju ovo”, smatra Jandrić. Od 2014. Upravni odjela za graditeljstvo Ličko- senjske županije izdao je 50 građevinskih dozvola. Lokalni iznajmljivači o velikim investitorima nerado govore, a ima i onih koji u gradnji apartmana ne vide ništa loše.

“Nije preizgrađeno ništa. Ljudi su dobili dozvole, napravili su, zaposlili stanovništvo i u čemu je problem?”, pita se Mile Špoljarić. U pogodovanju građevinskom lobiju sumnjaju branitelji. “Preko ovoga mosta, vidite ovdje, ograničenje tereta je 3 tone, svakodnevno ovuda prolaze kamioni, radni strojevi, težine i preko 40 tona”, tvrdi Jandrić. A to je donijelo i konkretne posljedice.

“Tu od ovih vibracija kada se radio novi asfalt, koji je isto stavljen bez ikakve suglasnosti nadležnih, tu se odlomila stijena”, tvrdi Mihovil Bičanić, zamjenik načelnika Općine Rakovica.

Kamione smo snimili i mi. Većina ih trenutačno materijal vozi na veliko gradilište koje je čak sufinancirano i iz fondova EU. “Priča se o zaštiti prirode, priča se o nacionalnom parku Plitvička jezera, a evo sada trenutno ovi objekti se nalaze 400 metara od Velikog slapa”, priča Petar Ivanković iz mjesta Plitvica Selo.

U akcijskom planu za Plitvička jezera, napravljenog nakon upozorenja UNESCO-a, u ministarstvu graditeljstva otkrivaju za Potragu, kreće u provjeru dozvola. “Vrlo detaljan i pokazat će da li su možda neke dozvole izdavane protivno važećem prostornom planu – mi za sada nemamo takve spoznaje, ali zato se šalje upravni nadzor da se ukloni svaka sumnja”, tvrdi Željko Uhlir, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja.

Iako su u istoj Vladi, za razliku od ministarstva graditeljstva, ministarstvu zaštite okoliša izgradnja turističkih objekata unutar parka nije prihvatljiva pa su inicirali promjenu prostornog plana. “Dakle mi iz naše perspektive zaštite prirode bi željeli da toga bude što manje – da se razvijaju posjetiteljski smještajni kapaciteti izvan granica parka. I to je evo odgovor u kojem smjeru ćemo se mi zalagati da se izmjeni prostorni plan”, objašnjava Kreitmeyer.

Neslužbeno doznajemo da će ministarstvo graditeljstva ostati pri stavu da se na gradnju ne stavi moratorij kako to želi ministarstvo zaštite okoliša koje smatra da će to pojačati još jedan problem koji UNESCO navodi – previše posjetitelja.

“Ono hodanje prema Velikom slapu je nedopustivo i to je nešto što UNESCO ne voli i ne dozvoljava, a bogme mislim da se niti jedan jedini čovjek koji se nađe na toj šetnici ne osjeća ugodno jer više vremena proverde gledajući u pod umjesto u zaista najljepšu prirodu”, rekla je Petra Bojić.

“Nama se ove godine zapravo intenzivno dešava da nam posjetitelji rade nove staze, zalaze u prostor, zalaze ispod slapova i s tim se naravno devastira taj prostor”, kazao je Novosel. Akcijski plan i plan upravljanja nacionalnim parkom – koji bi trebali biti gotovi do početka iduće godine stoga će ići u smjeru smanjivanja broja posjetitelja.

“Hoćemo. Sigurno, zato što već ove godine vidimo uz ovo povećanje od 25 posto da postoji vrlo veliki utjecaj na zaštićenu prirodu”, tvrdi Novosel. Iz ministarstva zaštite okoliša poručuju da će se karte uskoro moći kupovati online upravo kako bi se smanjila gužva – po uzoru na nacionalne parkove u SAD-u poput Yellowstonea.

“Dakle da se rezervacije vrše unaprijed, da oni koji dođu na same šaltere mogu nabaviti ulaznice samo isključivo ako ima mjesta u tom momentu u parku. Za sve njih koji neće moći ući taj moment u park bit će osigurane alternative koje su u okolici”, objašnjava Kreitmeyer.

Vremena za sve ove promjene je malo jer već u veljači na Plitvice u inspekciju dolazi nadzorna misija UNESCO-a. Utvrde li da poduzete mjere nisu dovoljne 42. konferencija UNESCO-a mogla bi ostati zapamćena po uvrštavanju Nacionalnog parka Plitvička jezera na listu područja u opasnosti – koja je zapravo posljednja stepenica prije oduzimanja statusa svjetske prirodne baštine.

Andrej Dimitrijević – Vijesti.rtl.hr

  • Odgovori