Ministar uprave Lovro Kuščević krenuo je u prekrajanje državne uprave, čije urede ukida i ovlasti za obavljanje poslova prenosi na županije. Dobit će za to i i više novca, kao i značajan broj ljudi iz ureda državne uprave te će ih moći preraspodijeliti ovisno o opsegu poslova. Kuščević sve to opravdava tvrdeći da se dosad pokazalo kako neke poslove bolje obavljaju županije, nego država i uvjerava da je riječ o racionalizaciji.

Nakon detaljne analize podataka kao podloge za projekt optimizacije sustava jedinica lokalne samouprave one će biti razvrstane u nekoliko kategorija - županije, veliki grad, mali grad, nerazvijeni ili deprivirani grad, velika općina, nerazvijena ili deprivirana općina. Tko ne bude mogao izvršavati propisani katalog poslova i paket aktivnosti niti se prilagoditi ni nakon godinu dana, država će ga spajati s razvijenijim jedinicama, a model bi trebao biti gotov do 2020. godine.

Sadržaj se nastavlja...

Kuščević škare ne drži u pravom smjeru

Model kakav najavljuje Kuščević teško se može dovesti u vezu s racionalizacijom. Naime, kako za Vijesti.hr upozorava jedan od najvećih stručnjaka u Hrvatskoj za javnu upravu Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ministar škare ne drži u pravom smjeru.

''Pripajanje ureda državne uprave županijama, kojima će one na svojih oko 2.300 službenika i još oko 2.500 zaposlenih u pravnim osobama koje su osnovale sad dobiti još oko 2.500 državnih službenika, a onda vjerojatno krenuti dalje uhljebljivati po načelu 'uhljebljivao sam i žao mi je da nisam i više' nije racionalizacija, nego nešto sasvim drugo. To nije bilo planirano Strategijom razvoja javne uprave koju je usvojio Hrvatski sabor, nije ni potrebno, a ni dobro. Umjesto prave racionalizacije primjenom u svijetu općepoznate i prihvaćene metode funkcionalne analize Vlada nas gura natrag na model koji je omogućavao politizaciju u pojedinačnim predmetima, nezakonitosti, korupciju pa i kriminal u razdoblju prije promjena 2001. godine. Ojačava se župane i županijama koje imaju malo smisla daje neko lažno opravdanje za daljnje postojanje. Ne samo da je ovaj pokušaj slab, ja bih rekao da je bijedan'', ističe Koprić.

Ivan Koprić

Nove kategorije koje se predlažu (županije, veliki grad, mali grad, nerazvijeni ili deprivirani grad, velika općina, nerazvijena ili deprivirana općina) neće nikome koristiti, dodaje Koprić i upozorava da su i ''protuustavne, suprotne ustavnom načelu jednakosti i europskom načelu jednake dostupnosti javnih usluga svima bez obzira u kojoj i kakvoj jedinici samouprave žive. Ovako će se diskriminirati građane koji žive u slabim jedinicama, umjesto da se s osloncem na ustavna načela supsidijarnosti i solidarnosti sustav transformira prema većoj pravednosti, jednakosti šansi i javnih usluga te boljem kapacitetu svih, a ne samo onih koji su već sada privilegirani''.

''Takva će diskriminacija dovesti do daljnje koncentracije vitalnog stanovništva u nekoliko gradova koji su najatraktivniji dok će drugdje stanovništvo patiti bez osnovnih javnih usluga. Strašan sustav nejednakosti i diskriminacije ljudi koji žive na selu, u malim općinama i malim gradovima, u izoliranim područjima i onima ratom i drugim nedaćama poharanima. Da li to ikome koristi? Mislim da ne, osim što si je netko umislio da time jača svoju političku stranku'', napominje Koprić.

Decentralizacija (uz digitalizaciju) predstavlja se već godinama kao sveopća mantra za budućnost, ali nije teško zamijetiti da je pitanje govorimo li mi svi o istoj vrsti decentralizacije ili ima i onih koji taj pojam koriste da bi zamagljivali stvari.

Koprić nam kaže da ''ova Vlada decentralizaciju od samog početka interpretira kao jačanje pozicije župana, a donekle i županija pomoću državnog novca i drugim oblicima koji imaju jak manipulativni karakter. Dok su druge zapadne zemlje išle za decentralizacijom ovlasti i javnog upravljanja s državne razine na regionalnu i lokalnu naši se vladajući akteri zabavljaju na račun sirotinje, i dalje smo jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi u kojoj centralna država kontrolira 85 posto javnog novca, a lokalnoj samoupravi ostaju mrvice. Kod nas će najavljene promjene dovesti do još slabije lokalne samouprave, posebno u ruralnim sredinama i malim gradićima, dok će ojačati župani kao pravi feudalni gazde hrvatskih županija''.

S obzirom na sve navedeno, jasno je da u zraku i dalje visi pitanje koliko smo još uvijek udaljeni od toga da se počne stvarno voditi računa o tome koliko nam jedinica lokalne samouprave treba da bi država doista mogla funkcionirati odnosno da građani mogu dobiti uslugu koju očekuju od svoje lokalne samouprave na istoj razini neovisno o tome u kojem se dijelu Hrvatske nalaze?

''Od prave reforme miljama smo daleko, a ono što je najlošije je prešutni konsenzus na državnoj razini da se u postojeći teritorijalni ustroj ne dira, od kojeg odstupaju samo neki manji i slabiji politički akteri. Prve četiri političke opcije po podršci u anketama javnog mnijenja jednodušne su u otporu promjenama. Svi će odmah u tome prepoznati HDZ i SDP, ali malo tko Živi zid pa i sadašnje ostatke Mosta – međutim, svi su oni danas protiv promjena'', zaključuje Koprić.

Vijesti.rtl.hr