KAportal ŠTO ŽIVOT ČINI DOBRIM? Najveća studija o sreći - ovo je najvažnija stvar u životu i tko je ima, sretan je čovjek | Karlovački informativni web portal

ŠTO ŽIVOT ČINI DOBRIM? Najveća studija o sreći – ovo je najvažnija stvar u životu i tko je ima, sretan je čovjek

Znanstvenici s Harvarda pratili su živote 724-ice muškaraca. Studiju je vodio Robert Waldinger psihijatar i profesor na Harvardu, a rezultate je predstavio na TED-u.

Ovakva istraživanja su vrlo rijetka jer uglavnom propadnu nakon nekoliko desetljeća, iz raznih razloga – nestane financija za studiju ili se odustane od istraživanja. No, ova je sve to preživjela. Od 724-ice ispitanika danas ih je živo još 60 i imaju oko 90 godina.

“Pratili smo dvije grupe muškaraca. Prva grupa su u ono vrijeme bili studenti, a druga grupa su bili dječaci iz najsiromašnije četvrti u Bostonu. Jedan od ispitanika kasnije je postao predsjednik SAD-a. Neki su postali alkoholičari, jedan je dobio shizofreniju. Jedni su se uzdignuli iz potpunog siromaštva do vrha, a drugi su otišli u suprotnom smjeru. No, nitko od njih ni slutio nije da će ova studija potrajati 75 godina….”, počinje Waldinger, četvrti šef studije.

  • Fokus se u ovom trenutku studije seli na djecu i unuke tih muškaraca. Što se tiče ispitanika, među njima ima raznih profila ljudi – liječnika, odvjetnika, tvorničkih radnika.

    Iz ovog velikog istraživanja kristalizirale su se tri životne lekcije.

    1. lekcija:

    “Prva je da s društvene veze vrlo važne za nas, a samoća nas ubija.  Ljudi koji imaju bolje odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom sretniji su, tjelesno zdraviji i žive dulje od onih koji nemaju kvalitetne međuljudske odnose. Usamljenost je otrov. Ljudi koji su izoliraniji više, no što žele biti, manje su sretni i žive kraće od ljudi koji nisu usamljeni”, zaključuje psihijatar. To je prva lekcija.

    2. lekcija:

    Druga se odnosi na kvalitetu odnosa. “Nije važno samo jeste li u vezi, nego kakva je ta veza. Pokazalo se kako život unutar konflikta može jako škoditi zdravlju.  Brakovi u kojima ima puno svađa, gdje nema ljubavi i nježnosti, loši su za zdravlje, čak i gori od razvoda. S druge strane, u dobroj i toploj vezi se osjećate zaštićeno”, objašnjava Waldinger.

    Kada su ispitanici zašli u deveto desetljeće, znanstvenici su se osvrnuli na njihovu srednju dob i obratili pažnju na to tko je od njih sretan i zdrav, a tko nije.

    “Prikupili smo sve što smo imali o njima u njihovim 50-im godinama i razina kolesterola nije bila ono što ukazuje na to kakvu će starost imati. Opet je smisao bio u tome koliko su zadovoljni svojim vezama. Ljudi koji su bili najzadovoljniji svojim odnosima u 50-im godinama, bili su najzdraviji u 80-im godinama.

    Dobre, bliske veze nas štite od starenja. Ispitanici koji su bili u sretnim vezama rekli su da su i u danima kada su osjećali tjelesnu bol i dalje bili sretni. S druge strane, fizička bol nesretnih ljudi bila je još jača zbog emotivne boli”, objašnjava psihijatar.

    (FOTO: Thinkstock)
    3. lekcija:

    Treća lekcija izvedena iz ove 75-godišnje studije  bila je da kvalitetni međuljudski odnosi ne štite samo naša tijela, nego i mozak. “Ispostavil se kako je dobar veza s drugom osobom dobra i u 80-ima te da ljudi koji znaju da na tu osobu mogu uvijek računati, dulje imaju dobro pamćenje”, objašnjava šef studije. Oni koji nemaju ovakve veze ranije se susreću s demencijom.

    Zašto se onda ne trudimo oko naših odnosa?

    Ako su ove stvari odavan poznate, a pokazalo se da jesu, zašto onda toliko ignoriramo važnost dobrih veza i međuljudskih odnosa? Pa zato što ljudi teže brzim rješenjima. Želimo nešto što će nam poboljšati život odmah, a veze su komplicirane. Na njima treba puno raditi. To nije nimalo seksi ni glamurozno.

    I za to je potreban cijeli život. taj rad nikad ne završava. Najsretniji ljudi iz naše studije su oni koji su naporno radili na tome da kolege pretvore u prijatelje . Mnogi naši ispitanici su u mladosti htjeli bogatstvo i slavu jer su mislili da je to smisao života. Ali pokazalo se kako su najbolje uložili u budućnost oni koji su ulagali u veze s prijateljima i obitelji”, zaključuje šef ove studije.

    Ako se na koncu pitate kako se to radi na vezama, Waldinger otkriva: “Mogućnosti su bezgranične. Možda nešto jednostavno poput toga da vrijeme koje provodite ispred malih ekrana zamijenite vremenom koje ćete provesti s ljudima.

    Osvježite odnose tako što ćete raditi nešto novo zajedno, šetajte, izlazite, nazovite člana obitelji s kojim niste razgovarali godinama. Dobar život je izgrađen na dobrim međuljudskim vezama”. 

    “Voditi računa o tijelu je bitno, ali isto je tako bitno, čak i važnije, voditi računa o dobrim odnosima s drugim ljudima. Kvalitetni međuljudski odnosi, ključ su sretnog života”, kaže Waldinger. Dobre veze s drugim ljudima drže nas sretnima i zdravima.

    Životistil.rtl.hr

  • Odgovori