KAportal SpiKA, Damir Mandić: Često se u meditacijama pomolim Svevišnjem da me politička moć ne ponese | Karlovački informativni web portal

SpiKA, Damir Mandić: Često se u meditacijama pomolim Svevišnjem da me politička moć ne ponese

 

Razgovarao Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac

Damir Mandić je ravnatelj Gimnazije Karlovac, predsjednik Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice, čiji je kandidat za gradonačelnika Karlovca, predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca, redoviti “gost” kolumne Loncu poklopac, a sada i sugovornik u još jednom intervjuu iz serijala SpiKA.

U predspiki smo razgovarali o knjigama. U Karlovcu gotovo da ne možeš više kupiti poštenu knjigu, samo neke nepoštene. Gdje kupujete knjige i kakve?

  • Kakve su to poštene i nepoštene knjige?

Uvodno malo zajebavam.

“Švercate” se?

  • To je istina, no baš smo ih htjeli učlaniti, s radošću smo to učinili. Postoje top liste najprodavanijih i najposuđenijih knjiga, a nisam tip koji bi se po tome orijentirao. Nisam utoliko u trendu, no volim pratiti informacije o tome što je popularno. Kada kupujem knjige, biram one koje ocijenim iznimno važnima. Doma imam pristojnu knjižnicu.

Čine li ju uglavnom stručne knjige?

  • Ima svega u toj knjižnici – i beletristike, i teoloških knjiga i djela s područja ostalih struka.

Koje beletrističke knjige posjedujete?

  • Obožavatelj sam Meše Selimovića. Njegova djela sam zavolio kao gimnazijalac, a nastavio sam ga čitati i na fakultetskom studiju. Imam većinu njegovih naslova. Volim kao pisca i Antuna Gustava Matoša, a od teoloških djela imam stručne, ali ne obveznu literaturu sa studija. Uglavnom se tiču društvenog života i promišljanja društva.

Koliko Vam čitanje i upijanje ostalih kulturnih sadržaja daje na širini i plemenitosti u politici?

  • Nezgodno je da o sebi na takav način govorim. Postoje knjige koje čitaš samo da ih pročitaš. Čitanje kao osobna svojina pripada izboru. Jedan sam od onih koji tekst više voli pročitati na papiru, nego na ekranu.

Lako se ispiše.

  • Slažem se. Nije nužno da čitanje bilo čega daje nekome širinu i plemenitost u politici – to je pitanje duha. Kada govorimo o knjigama govorimo o duhu. Htio ili ne, knjige ga oblikuju.

To može učiniti i video na youtubeu i bilo koja druga vrsta kulturnog sadržaja.

  • Odavno je poznato da živimo u vremenu kojim dominiraju zvuk i slika. No, pisana riječ i dalje najviše nadahnjuje. Imam tri sina. Kada razgovaramo o čitanju, posebno kada ih tjeramo da čitaju djela propisana lektirom, što su velike bitke, uvidimo da živimo u vremenu slike. Knjiga se i pročita, no teško usvaja ili čita s razumijevanjem, jer je svijet u kojem današnja djeca žive svijet filmova. To možda i kljaštri maštu.

Čitaju li s godinama gimnazijalci manje ili više, odnosno “šverca” li se na lektiri manje ili više s protokom godina?

  • Prije pet ili šest godina smo tom problemu dali posebno veliku pažnju, a naročito profesori hrvatskog jezika i književnosti povodom uvođenja državne mature. Napravila je mali iskorak, jer učenike sili da pročitaju djelo od korica do korica. Gimnazijska kolegica je u školi započela uspješan projekt razmjene knjiga. Nastojimo đacima knjigu nametnuti kao svakodnevnu potrebu. Naravno, ima i “švercera”. Što se tiče karlovačkih gimnazijalaca, najveći broj njih uzme u ruke propisanu lektiru i nastoji je pročitati. Nije to samo zbog nastavnog procesa, nego i zbog stava da je knjiga istinska potreba, kao i učenje. U Gimnaziji Karlovac, čini mi se, klinci ipak nisu oni koji ne čitaju.

Jeste li zadovoljni načinom na koji ste obilježili 250. obljetnicu postojanja Gimnazije Karlovac?

  • Svaki nastavnik u školi, a sa mnom nas je 55, zajedno sa svim zaposlenicima, je sudjelovao na svoj način u programu – jedni su organizirali neke od brojnih aktivnosti, a drugi su samo pomagli, održavali su red, recimo to tako. Prije tri godine smo započeli s promišljanjem sadržaja, jer se ipak radi o velikoj obljetnici. Najviše sam se plašio toga kako će se odviti Tesla Radio Festival, jer je organizacija zahtjevna i preuzeta je ogromna odgovornost. Profesor Gordan Begler je bio zadužen za izvršni dio organizacije tog događaja, no imali smo veliku podršku udruga civilnog društva. Iskustvo provedbe tog dijela programa nam je bilo poticajno, jer je bilo očigledno da se trud isplati. Bavili smo se poviješću škole iz drukčije perspektive – 250 dana uzastopce smo učenicima čitali jednu od 250 gimnazijskih priča koje su objavljivane i na Kaportalu. Odlično su to odradili. Planiramo te priče tiskati. Digitalizirali smo baštinu – djelomično prirodoslovnu zbirku i izvješća – te objavili na našoj internetskoj stranici. Ponosni smo na monografiju “Svi rakovački maturanti” koju smo radili s Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić”. Taj dio posla je odradilo šest gimnazijskih profesora, a knjižnica je osigurala sve potrebno za poštivanje autorskih prava. S Gradskim muzejom Karlovac smo organizirali prirodoslovnu izložbu. Temeljem nabrojanog možemo planirati mnogo toga – Centar “Nikola Tesla”, učila su dio izložbe “Um iz budućnosti” koja tematizira Teslu, u što je kao podrška uključen i Grad Karlovac. Dio tih učila će biti izložen u Parizu, New Yorku i drugdje. Gimnazija Karlovac jest duh grada. Noć muzeja je bila uspješna, ne samo zato što je bila bogata aktivnostima, nego i zato što se družilo, prisjetilo školskih dana, sjelo ponovno u klupe… Dakle, bilo je dobro.

U sklopu obilježavanja obljetnice ugostili ste Davora Pavunu. Kako je došlo do tog gostovanja?

  • Prilikom organizacije festivala znanosti “Nikola Tesla” profesorica Jasminka Žiža je predala popis osoba koje bi pozvala. Za dio njih nisam znao. Kazala je, između ostalog, da ima kontakt s Pavunom. Ranije sam imao priliku s njime biti na sastanku. Tema njegova predavanja je bila energija, odnosno ono je bilo nadahnuto Teslinom idejom o besplatnoj energiji. Ni sam se ne slažem sa svime što Pavuna tvrdi.

Jesmo li naučili sve što treba znati o bankarodima koji upravljaju svijetom iz Basela?

  • Čuo sam mnogo govora o Tesli, ali niti jedan izlagač kojeg sam slušao nije o tome govorio s tolikim oduševljenjem kao Pavuna. Njegov svjetonazor je legitiman. Ne vidim zašto ne bi sudjelovao u programu obilježavanja 250. obljetnice Gimnazije Karlovac.

Zašto niste ugostili Ljubomira Jurkovića-Dedu? Tu je doma, vjerojatno je povoljniji za gostovanje.

  • Karlovačka je svojina i obilježje. Ima svoje mjesto u našim odnosima, ali smatram da je dovoljno inteligentan da ne pristane biti dio festivala znanosti. Ne bih ipak uspoređivao Pavunu i Dedu. Pripadaju drugim svjetovima.

Svojedobno smo Vas ugostili u Knjižnici za mlade na Polkaviewu, nakon čega smo otišli na piće. “Živac ide u Zelenilo za drugog glasnogovornika, kamo će Bakić”, pitao sam Vas tada u polušali komentirajući aktualni odlazak 14-godišnjeg glavnog urednika Karlovačkog tjednika iz tog lista nakon što ga je pokorno srozao. Sjećate li se odgovora kojeg ste dali?

  • Što sam kazao?

“Htio si biti nezavisan.”

  • Jesam li baš tako rekao?

Baš tako. Što ste pod time mislili?

  • Iskreno se toga ne sjećam. Imamo problem u doživljaju vlastitih pozicija, imam mnogo problema čak i s ponekim članovima HDZ-a kada pokušavam nametnuti cjelovito gledanje na politiku. Mogu kao političar nekome biti sklon, a nekome nesklon, ali za odlučivanja moram u obzir uzeti sve okolonosti. Zašto Marin Bakić nije završio u gradskom mediju?

Dovoljno je da kuham kavu glasnogovornici Čistoće Daliborki Jurković.

  • Mislim da nikad ne bi prihvatio posao u gradskom mediju. Stvaraš si alternativnu, anarhičnu, poziciju, u konačnici to si ti i to je prostor u kojem želiš i možeš funkcionirati.

Nebitan sam, bitna je tehnologija vladanja. Je li anarhičnost zalaganje za sustav jednakih šansi?

  • Ne govorimo o tome.

U čemu se očituje moja navodna anarhičnost, u tome što nisam sluga pokorni?

  • Ne govorim o pokornosti, nego o promišljanju svijeta. Spomenuo si Živčića, no možemo bilo koga drugoga, jer svatko snosi odgovornost za posao koji radi.

Živčić je nagrađen za ulogu koju je odigrao. No, jesu li ta uloga i ta nagrada primjereni?

  • Možda različito gledamo na njegov posao. Je li zaista bio osoba sa znanjem da radi više od onoga što je trebao raditi u Karlovačkom tjedniku? Je li taj list trebao išta više od onoga što je Živčić radio? Je li Karlovački tjednik list koji prenosi protokolarne vijesti ili nešto drugo? To je vječita dvojba.

Valjda kao najglavniji urednik Karlovačkog tjednika imate odgovor na to pitanje.

  • Nisam najglavniji urednik, vidim da pišeš stalno da jesam.

Živčić je dobar novinar, barem je to bio. Zašto ne bi mogao uređivati pristojan list i zašto smatrate, da ne bih htio raditi u gradskim medijima, ako su oaza slobode?

  • Prije tri godine sam imao negativno iskustvo s njima. Tada sam bio na sastanku kojeg je sa svim predsjednicima klubova aktivnih u Gradskom vijeću i s gradonačelnikom Damirom Jelićem organizirao ondašnji predsjednik tog predstavničkog tijela Mihovil Stanišić. Tema sastanka su bili gradski mediji. U najboljoj namjeri sam kazao nešto iza čega i danas stojim, a to je da su za opstanak medija jednako odgovorni zaposlenici kao i gradski vijećnici. Nisam znao da je ta izjava snimljena. Objavljena je pa se komentiralo u javnosti da Mandić ništa ne shvaća i slično.

Nedvojbeno je da su novinari suodgovorni za stanje tih medijskih kuća.

  • Nikada nisam nazvao i intervenirao u sadržaj. To odgovorno tvrdim.

Imam drukčije informacije.

  • Vjerujem da nemaš. Ako imaš, nisu istinite.

Tvrdite da baratam dezinformacijama?

  • Da. Kad se Matija Perković javio na natječaj za direktora Hrvatskog radio Karlovca, kazao sam da ne bi trebao biti izabran, jer je bio predsjednik Mladeži HDZ-a. Za taj moj stav svi u HDZ-u znaju.

Da je bio običan član HDZ-a, bio bi prihvatljiv izbor?

  • Govorili smo o nečemu drugome. Determiniran je svojom političkom prošlošću. Ono što je bilo i ostaje sporno s gradskim medijama je održivost, odnosno neodrživost tvrtke.

Čemu natječajna farsa za izbor direktora, instaliranje za glavnog urednika pokornog Branka Obradovića-Kinu, upošljavanje dviju mladih članica HDZ-a, ako kao predsjednik HDZ-a nemate utjecaja na njihov rad?

  • Gradonačelnik i HDZ znaju moje mišljenje o svemu tome. Na jednoj od sjednica Gradskog vijeća, čiji sam bio već predsjednik, potpredsjednica tog predstavničkog tijela Marina Novaković Matanić, tada članica Socijaldemokratske partije Hrvatske, izlazi za govornicu i obrušava se drvljem i kamenjem na tadašnjeg glavnog urednika Karlovačkog tjednika i Hrvatskog radio Karlovca, te direktora istoimene tvrtke Miloša Milovanovića. Pitao sam Marinu o čemu se radi, zašto se obrušila na direktora i glavnog urednika javnog, a ne režimskog medija, kao što se tvrdi.

Režimskog ipak…

  • A izborom novog direktora se opet uvlači politika u priču. Možemo li u Karlovački tjednik i u Hrvatski radio Karlovac, te na portal dovesti novinara-mahera koji može preuzeti uređivanje i od toga napraviti javni servis koji će se poštivati? I dalje sam skeptičan glede toga. Veli Perković da je razgovarao s Karlovčanima koji su zaposleni na zagrebačkim radijskim postajama i koji rade vrhunski posao, ali primaju takve plaće koje karlovačka medijska tvrtka ne može pratiti.

Komunicirate s Perkovićem, sjedite na kavama. Pričate li o vremenu?

  • S jedne strane je problem ekonomska održivost tvrtke, s druge trošak, pitanje može li proizvod biti prihvatljiv. Jedini razlog zašto mi je Perković bio zanimljivo rješenje za direktora je njegovo iskustvo u privatnom sektoru. Javno sam kazao, na njihovom takozvanom Black Tie Eventu koji se održao u Javnoj ustanovi Aquatika, da moraju kao javni medij insistirati na profesionalizmu. U novinarstvu to znači najmanje to da se uzmu stavovi dviju strana. Nedavno sam dao intervju za Radio Mrežnicu, koja je privatni medij, pa sam ponovio ovo što sam sada rekao, na što su me pitali smatram li da privatni mediji nisu profesionalni. Ne smatram to, ali imaju pravo birati s kime će razgovarati, odnosno iza koga će stajati, a iza koga neće. Javni medij nema tu privilegiju.

HDZ je u tvrtku Hrvatski radio Karlovac instalirao svoje kadrove, predsjednik ste te stranke, komunicirate s direktorom, tvrdite da se zalažete za uravnoteženu uređivačku politiku, a svakoga četvrtka nas na kioscima dočeka partijski bilten plaćen novcem prireskih i poreskih obveznika u kojem je niz fotografija s Vašim likom. Nije shvatljivo da Vas i Vaše zalaganje za drukčiju funkciju gradskih medija tamo ignoriraju, da nemate utjecaja. Razuvjerite me, molim Vas.

  • Ne mogu. Imaš gotov stav.

Može me se uvjeriti, odnosno razuvjeriti.

  • Uistinu ne želim biti glavni urednik gradskih medija i nisam to. Smiješno je koliko sam prisutan u tekstovima i na fotografijama, što sam kazao i Kini. Karlovački tjednik ne bi trebao biti protokolarni glasnik. Nije list pun samo fotografija s mojim likom, nego i Jelićevih. Urednik tih novina, tog portala i te radijske postaje mora biti profesionalac, glede toga nemam nikakvih dvojbi. Ako su ti mediji uravnoteženi, dotacije iz gradskog proračuna za njihovo djelovanje neće biti besmislene.

Što biste kao gradonačelnik prvo napravili s gradskim medijima?

  • Insistirat ću na profesionalizmu i osnovi novinarstva – moraju biti zastupljene najmanje dvije strane.

Zašto ste na svim protokolima?

  • Nisam na svim protokolima. Čim sam preuzeo mjesto predsjednika Gradskog vijeća sudjelovao sam u protokolima više nego do tada, pa se nije radio problem od toga, ali se radi sada kada sam kandidat za gradonačelnika. No, u redu, to vidim kao jedan od oblika političke borbe. Kao predsjednik Gradskog vijeća i GO HDZ-a Karlovac sam proaktivan. U okviru nadležnosti predsjednika predstavničkog tijela vlasti sam preuzeo dodatnu obvezu rada na području mjesne samouprave, nakon čega je uslijedio i obilazak mjesnih odbora i četvrti. Protokolarne obveze smo dijelili međusobno po nekim kriterijima. Svjesno sam pristao na to, no nisam na svim protokolima, kao što sam bio na mnogo mjesta i događanja, a da to nije popraćeno u medijima.

Češće ste u protokolu sada nego prije dvije godine?

  • Jesam.

Dodijelili ste Antonu Kikašu takozvanu Medalju gradonačelnika, mada za to uopće niste nadležni.

  • Damir je uistinu bio bolestan.

Izabrali smo Dubravka Delića i Marinu Kolaković za njegove zamjenike.

Slikali ste se, primjerice, s predsjednikom Saveza udruga Kaoperativa Domagojem Šavorom povodom potpisivanja ugovora s Gradom Karlovcem o korištenju Male scene Hrvatskog doma, mada uopće niste potpisnik tog ugovora, nego gradonačelnik, jer je nadležan.

  • To nije bio moj prvi sastanak s predstavnicima Kaoperative. Osobno sam se potrudio ne bih li osigurao što bolje uvjete rada nezavisnoj kulturi u Karlovcu. Pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca Andreja Navijalić je bila angažirana operativno na tom zadatku. Veliki sam navijač za nezavisnu kulturu. Grad to mora podržavati. Utoliko ne vidim problem u mojem prisustvu. Koliko mi je poznato, Šavor je bio s gradonačelnikom prije sastanka sa mnom.

Gradonačelnik se ipak nije fotografirao s njime.

  • Mislim da jest.

Ta fotografija ipak nije objavljena na službenoj stranici Grada.

  • Nisam siguran da nije.

Zamjenica gradonačelnika je godinama u sukobu interesa. Kako je moguće da je to prolazilo mimo javnosti i korektivnih tijela? Kazali ste da je stav HDZ-a da ne mora podnijeti ostavku, ali da se mora ispričati. Ne bi li bilo korektnije da je obratno – neka podnese ostavku, a uz to se može i ispričati?

Bila je član gradskog povjerenstva koje je odlučilo subvencionirati kamatu Eurotradeu, ali problem je mnogo širi – tvrtka je dužna Gradu, opskrbljivala je godinama gradske ustanove…

  • Razgovaramo li o političkoj odgovornosti?

Da.

  • Ponavljam, nakon nalaza Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nije trebala podnijeti ostavku na dužnost. Zasmetalo me što je kazala da nije sigurna bi li jednako postupila, da se opet nađe u takvoj situaciji. Ta nekorektnost me nagnala na onakvu reakciju. Ta njezina izjava je bila nepotrebna. Tvrtke mogu biti uspješne ili neuspješne. Bilo je i drugih tvrtki, koje nisu imale bilo kakve političke veze, a koje su zapale na tržištu u probleme, pa Grad nekima otpisao nenaplativa potraživanja. Svaki dug je sporan, to je nedvojbeno.

Očigledan je sukob interesa M. Kolaković?

  • Dozvoljavam da si upućeniji od mene, no poslovanje Eurotradea s Gradom se odvijalo prije no što je postala zamjenica gradonačelnika, a kasnije nije vodila to poduzeće.

Ostala je suvlasnik Eurotradea.

  • Je li? Nisam siguran u to. Ne bježim od prigovora i ne branim M. Kolaković, sama to mora činiti.

Temeljem čega ste odlučili ne insistrirati na njezinoj ostavci, nego samo na isprici.

  • Temeljem mišljenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Suvišna je bila njezina rečenica, ponavljam, da ne zna bi li jednako postupila da se nađe u istoj situaciji.

Poznajem osobu koja je morala pristupiti HDZ-u da se zaposli u vrtiću, odnosno drugu koja tvrdi se tražilo da pristupi toj stranci, kako bi dijete dobilo mjesto u vrtiću. Možete li kao stručnjak za etiku i moral to prokomentirati? Imena, naravno, neću iznositi.

  • Iznosiš opasne kvalifikacije. Niti jedan od ova dva slučaja nije istinit. Odbijam takve tvrdnje. Neka mi se osoba koja tvrdi da je traženo da se upiše u HDZ kako bi dijete bilo upisano u vrtić javi, neka me informira i potom ćemo skupa stati pred novinare.

Poljubili ste ispred Gradskog kazališta “Zorin dom” za obilježavanja Dana grada hrvatsku zastavu.

  •  Jesam.

Gdje ste bili 1991. godine?

  • U gimnaziji.

Koliko ste bili stari?

  • Imao sam tada 17 godina.

A gdje ste bili od 1992. do 1995. godine?

  • Bio sam i 1992. godine u gimnaziji, a dalje sam studirao. Što je problematično u ljubljenju zastave?

Kičasto je i neukusno.

  • Nije. Slažem se da su političari domoljublje učinili kičastim, pa i HDZ snosi odgovornost za to. Domoljublje je društvena vrijednost, bez obzira bilo ono hrvatsko ili nekakvo drugo. Za dvadesetak godina će se, vjerujem, smiriti strasti, pa će se domoljublje doživljavati i razumom, a ne prijeporno. Tada ljubljenje zastave neće biti sporno.

Zašto bi netko ljubio zastavu?

  • Ona je simbol, a ljubljenje zastave simbolika koja ne bi trebala biti sporna. Gurnuli smo patriotizam u sferu politike, nadmetanja u hrvatstvu, gdje je tko bio 1991. godine…

Nije u redu generalizirati.

  • Pa i ti si odgovoran za to.

Ja?

  • Smeta te ljubljenje zastave.

Smeta me kao Hrvata kojem je stalo do svoje zemlje i naroda.

  • Zašto ti je neprihvatljivo da netko domoljublje iskazuje ljubljenjem zastave? Ne moramo svi ljubiti zastavu, netko hoće, netko neće.

Nisam od domoljublja napravio kič, nego vi koji držite ruku na srcu i ljubite zastave. Neki se i valjaju po njima. Smatram da dijelim ovaj stav s većinom građana.

  • Rade li rukometaši od domoljublja kič kada drže ruku na srcu?

Da.

  • Nećemo se složiti. Postoji prostor ideološke bitke u kojoj su svi ušančeni, a nitko ne želi da se približi, jer svima taj sukob odgovara, i lijevima i desnima.

Od kada ste član HDZ-a?

  • Od 2007. godine.

U Karlovcu živite od 2005. godine, a radite od 2001.?

  • Tako je.

Zašto ste se učlanili u HDZ?

  • Jelić me povukao u politiku.

Tada je bio dogradonačelnik?

  • Tako je. Ulazak u HDZ je bio moj izbor, jer sam se htio politički aktivirati. Zaposlen sam bez članstva u stranci.

A Vaša supruga?

  • Isto. Vjeroučiteljica je u Osnovnoj školi “Banija”. Politika je naslijedila nedemokratsku matricu funkcioniranja i od toga nije oslobođena niti jedna politička opcija. To je bio najveći problem i HDZ-a, a i dalje opstaje. Političke stranke i dalje djeluju po hijerarhijskom ključu. Teško se u strankama dolazi do demokratske prakse. Razgovarao sam o mogućnosti toga da budem kandidat na izborima za gradonačelnika s mnogim Karlovčanima. Najveći broj njih mi je ponudio savjetodavnu pomoć, ali su me molili da ih poštedim ulaska u HDZ i aktivnu politiku uopće. Politika je postala mnogima nezanimljiva, a za to smo i sami odgovorni. Mnogo kvalitetnih i rješenja i projekata ostaje stoga izvan sustava odlučivanja. Izazovno je da se što veći broj građana ipak odluči baviti politikom. Osnivaju se nezavisne liste. Taj pojam nezavisnosti je legitiman i poželjan, no ipak se i dalje ulazi u prostor sustava odlučivanja. Nezavisne liste su političke liste.

Jedno od najboljih očitovanja toga da je u politici opstao mentalitet iz komunizma ponudio je gradonačelnik kada se svojedobno zalagao za vertikalu jedne vlasti od mjesne samouprave do Vlade i Hrvatskog sabora, jer je to očigledan žal za vladavinom jedne partije, odnosno njezinim načinom vladanja.

  • To je izrečeno u kontekstu izbora. Moramo uvažiti da ipak živimo u demokratskom društvu. Činjenica je da svatko u ovoj državi može zastupati vlastita stajališta, a to nije blisko jednopartijskom sustavu.

Ali se plaća visoka cijena za nezavisnost.

  • Kakvu cijenu plaćaš?

Nisam jedini nezavisni novinar nesigurne egzistencije, za razliku od Kine, Matije i drugih podobnih koje ste instalirali u Hrvatski radio Karlovac da izdaju na račun građana partijski bilten.

  • Je li to pitanje jednopartijskog sistema?

To je pitanje ostatka načina djelovanja iz komunizma.

  • Možemo to i na taj način protumačiti. Svatko se bori za svoj prostor u kojem živi. Demokracija u konačnici jest borba. I Karlovac se bori za svoj prostor u Hrvatskoj. Kako? Pa izlazimo na izbore ne bismo li pozicionirali svoje potrebe nauštrb potreba drugih. Ne vidim u Jelićevoj izjavu ostatak jednopartijskog načina djelovanja, odnosno žal za time. Demokracija ima puno prostora za razvijanje kojeg i koristi. Rođen sam u Njemačkoj, velik broj moje rodbine je tamo, u Europskoj uniji su pravila postala dio mentaliteta. Volio bih da to usvojimo i na razini javnih i na razini privatnih poslova. Hoće li nas članstvo u EU natjerati da se demokratiziramo? Vjerujem da hoće.

Kazali ste Radio Mrežnici da Jelić nije pozer, a pozirao je u poplavi.

  • Griješiš, osim, ako je fotografiranje pozerstvo. Nisam siguran kako bih na njegovom mjestu reagirao za poplava. Uistinu se tada pokazao kao gradonačelnik u punom značenju tog pojma. Žao mi je što u Logorištu nisu s nama bili predstavnici opozicije za obilaska četvrti i mjesnih odbora. Doći tamo među pedesetak mještana koje nije briga kao poplavljene jesu li za poplave krive Hrvatske vode ili Grad Karlovac, te tri sata ih pažljivo slušati, pa čak i preuzimati na sebe tuđe odgovornosti, je hvale vrijedno. To je Jelić učinio. U katastrofi pokazuješ što si, a za poplava je definitivno pokazao da nije pozer.

Damir Jelić u poplavi. Izvor: Službena facebook stranica gradonačelnika

Je li nam ta njegova vertikala vlasti koju je zagovarao riješila sustav obrane od poplava?

  • Možemo govoriti o brzini rješavanja tog problema. Za radikalniji sam pristup i sigurno će biti radikalniji od Jelićevog, ako budem za par mjeseci na njegovom mjestu. Vrijednost sustava obrane od poplava je veća od pet stotina milijuna kuna. To je odgovornost Hrvatskih voda, a ta tvrtka pazi na vlastite procedure. Projekt je Europska komisija odobrila i sada smo u fazi tih silnih provjera. Ovaj grad ima legitimitet. Imamo pravo poručiti na nacionalnoj razini da nismo običan grad. Gunja se izborila za sebe, možemo se i mi.

Ne volite kada se insinuira da ste Jelićeva produžena ruka?

  • Nisam oktroirani nasljednik. Nije 2009. godine bilo izgledno da ću postati gradski vijećnik, jer sam bio 15. na listi. No, zamijenio sam Jelića u predstavničkom tijelu i to je u biti početak moje političke karijere. U HDZ-u znaju da sam uvijek imao svoj stav, ne ulazeći nužno u sukobe, ali, uglavnom, nisam se libio polemizirati. Znam stoga da nisam lutka na koncu. S Jelićem dijelim podosta uvjerenja. Tražio sam da članovi stranačkih tijela rasprave moju kandidaturu za gradonačelnika, što su i učinili. Netko može kazati da nismo demokratični u HDZ-u. Istina je da je uvijek može biti više. Bez obzira na sve to, samostalan sam.

Procjena je da će Jelić biti izabran za karlovačkog župana i da se na toj dužnosti može zadržati koliko god hoće. Ako ćete biti izabrani za gradonačelnika, napustit ćete posao u Gimnaziji Karlovac. No, prije ili kasnije ćete napustiti i dužnost, pa ćete se, pretpostavljam, htjeti vratiti na radno mjesto u srednjoškolskoj ustanovi koju danas vodite, a koja je u nadležnosti Karlovačke županije. Dakle, kao gradonačelnik biste se mogli naći u problemu, jer ne biste bili neovisni od župana, u čijem je resoru srednješkolsko obrazovanje.

  • Površna je to analiza. Kada sam 2013. godine preuzeo vođenje karlovačke organizacije stranke, doživio sam uistinu to kao izazov. Kada su dvije godine kasnije bili parlamentarni izbori, kazao sam stranci da ne želim biti niti na širem popisu kandidata za izbor u Hrvatski sabor, jer nisam bio izabran na unutarstranačkim izborima. Dajem si za pravo da zadržim neovisnost, a tako se odnosim i prema drugima. Moja možebitna ovisnost o Jeliću bi bila, po onome kako si to izložio, ljudski porazna.

Ne biste u tom slučaju bili ni prvi ni zadnji koji egzistencijalno ovisi o nekome drugome.

  • Ne stoji analiza.

Jeste li Lady?

  • Nisam.

Pratite li redovito treš lajfstajl kolumnu u Karlovačkom tjedniku koju netko piše pod tim pseudonimom?

  • Ne.

Ali znate da postoji?

  • Znam. Vidio sam na internetu.

Oduševljeni ste razinom profesionalnosti gradskih medija i na ovom primjeru?

  • Nisam.

Nekidan je Sanda Kočevar na Vašoj službenoj fejsbuk stranici postavila pitanje angažira li gradska tvrtka Zelenilo školovane pomoćne cvjećare, dakle to je struka namijenjena osobama s posebnim potrebama. Odgovor nije dobila.

  • Surađivao sam sa S. Kočevar kada sam postao ravnatelj Gimnazije Karlovac. Provodila je tada jednu lijepu akciju. Znam da Zelenilo ima cvjećarnicu i čini mi se da je tamo zaposleno dvoje ili troje pomoćnih cvjećara. Prigovorila je ujedno i našoj brizi ili nebrizi za osobe s posebnim potrebama. Grad s državom ulaže u projekte namijenjenene njima. Širimo i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži, a predviđene su posebne prostorije i kadrovi. No, prigovor je uvijek dobrodošao.

Ivan Mrzljak, direktor Vodovoda i kanalizacije, Vaš kandidat za zamjenika gradonačelnika, je imao neugodnu aferu s odlaskom Krešimira Veblea, možda i najvećim stručnjakom za odvodnju kod nas, iz te gradske tvrtke. Kako tu aferu komentirate?

  • Prije dvije godine sam razgovarao s Vebleom, koji mi je izrekao verziju događaja. Nisam tada mogao odlučivati, samo davati mišljenja. Neću ulaziti u tu priču. To je zanimljiva situacija, događaj unutar tvrtke koji ima odjeke. Bilo je više kandidata za zamjenike gradonačelnika. Oboje su moj izbor iza kojeg stojim. Da odaberem Mrzljaka presudilo je to što ima iskustva u provedbi velikih projekata sufinanciranih iz EU fondova. Osoba je koja može odgovoriti takvim zahtjevima. Direktor tvrtke mora poznavati razinu svoje odgovornosti. Može ga podržavati politika, ali mora insistirati na najboljem. Je li njegova reakcija prema Vebleu bila najbolja? Ne mogu odgovoriti na to pitanje. Nema nas u Karlovcu toliko da bismo mogli samo tako se odricati međusobno. Razumijem da se netko može osjećati povrijeđeno ili nepriznato. U javnom prostoru toga treba biti što manje. Možemo jedni drugima zamjerati puno toga, no morali bismo biti sposobni za međusobni dogovor.

Jedna od zapaženijih odluka Vodovoda i kanalizacije pod Mrzljakovim vodstvom je bila da se Nogometnom klubu Karlovac 2010. godine donira pola milijuna kuna, a tu poslovnu godinu je tvrtka naposljetku završila s gubitkom od 427.000 kuna. Je li to dobra poslovna praksa?

  • Nije sporno da je to učinjeno zakonito. Tada se vjerovalo da se radi o dobroj poslovnoj praksi, no vrijeme je to očigledno demantiralo.

Jeste li odlazili na prvoligaške utakmice NK Karlovac?

  • Jesam.

Kako komentirate da je klub postojao 90 godina dok ga se HDZ nije dohvatio, nakon čega je propao i nestao?

  • Sjećam se tog vremena. Nisam bio jedan od onih koji su odlučivali o tome, ali znam da su drugi sportovi bili revoltirani svime što se događalo. Kada je dobro kotirao na prvoligaškoj ljestvici, buka navijača je prikrivala probleme. Do koje razine Grad u sportu smije sudjelovati? Karlovac ima nogometnu tradiciju i uz dobrog sponzora može imati vrlo brzo kvalitetnog drugoligaša, jer Karlovačka županija ima dobru bazu nogometaša.

Je li čitava afera s NK Karlovac jedna od crnih mrlja ove vlasti?

  • Fanovi NK Karlovac to tako ne doživljavaju.

Ta politika vlasti je bila genijalna?

  • Nije. Zagrižen je komad koji se tada nije mogao pojesti.

Direktor Mrzljak se pravdao u medijima da nije njegova odluka da se donira NK Karlovac s pola milijuna kuna, nego Nadzornog odbora kojem je predsjedao Ivan Uđbinac, pročelnik Upravnog odjela za poslove gradonačelnika. Ako postanete gradonačelnik, dočekat će Vas u uredu. Kako komentirate njegov poslovni rezon, ako je točno ono što direktor tvrdi?

  • Ne znam što je kazao direktor. Tada je postojala očigledno odluka da gradske tvrtke podrže NK Karlovac, odnosno sport. Pratio sam razvoj događaja s nogometom i smatrao sam da se radi nešto dobro. Sve je to bilo poduprto uspjehom kluba i euforijom. Bili smo peti na prvoligaškoj ljestvici.

Koji ste sada?

  • Znamo.

Imate li povjerenja u Uđbinca? Inače, Grad je uložio u njega plativši mu studij na Veleučilištu Karlovac.

  • O radu Uđbinca najbolje može govoriti Jelić. Surađujemo na području mjesne samouprave. Suveren je u tome i na raspolaganju je građanima. Hladne glave čekamo kako će završiti izbori. Kada sam govorio da nam treba više energije, mislio sam pritom i na gradske odjele. Pročelnici moraju odgovoriti zahtjevima za većom energičnošću, a Uđbinac će se u odnosu na to morati izjasniti.

Koja je svrha Inkasatora, osim u tome da tamo radno mjesto imaju direktor Nikola Rogoz i glasnogovornica Andreja Barberić te drugi članovi HDZ-a?

  • Svrha Inkasatora postoji. Vidjet ćemo hoće li se mijenjati obim i način poslovanja te gradske tvrtke, posebno stoga što se neki zakoni mijenjaju uskoro. Izgubit će vjerojatno nadležnost nad nekim djelatnostima koje sada obavlja. Možemo razgovarati o tome radi li tvrtka dobro. Imao sam prigodu razgovarati s predstavnicima stanara zgrada pod Inkasatorovom upravom i od njih saznao da ta tvrtka relativno dobro radi. Nisu stigli do mene glasovi većeg nezadovoljstva.

Glavnina prihoda Inkasatora ostvaruje se preplaćivanjem usluga posredovanja u naplati. U 2015. godini Čistoća je platila oko milijun kuna Inkasatoru za tu uslugu, a Vodovod i kanalizacija oko dva milijuna. Da su uposlili petoro radnika na plaću od sto tisuća kuna godišnje, uštedjeli bi pola milijuna, odnosno milijun i pol kuna, a Inkasator ne bi postojao, barem ne ovakav. Uostalom, zašto bi Grad imao u vlasništvu tvrtku koja upravlja nekretninama?

  • Uspjeli su na tržištu.

S ovakim pogodnostima iz gradskog sustava su nelojalna konkurencija drugim tvrtkama koje se bave upravljanjem nekretnina.

  • Ne bih se složio. Suvlasnici biraju upravitelja. U mojoj zgradi upravitelj nije Inkasator.

Kako komentirate preplaćivanja?

  • Pitanje je za raspravu trebaju li navedene tvrtke i Grad Karlovac samostalno naplaćivati račune.

Opet se vraćamo na Vašeg zamjenika na listi za izbor nositelja izvršne vlasti.

  • Velik broj naših građana plaća račune na blagajni Inkasatora. Ostavljamo otvoreno pitanje je li objedinjena naplata ekonomski opravdana. Zanimljiva mi je ideja da postoji jedno mjesto u gradskom sustavu namijenjeno odnosima s potrošačima. Bi li Inkasator mogao preuzeti tu ulogu? Vidjet ćemo to još. No, smatram da je uloga te tvrtke i sada opravdana.

Zašto se politikom bave uglavnom zaposleni u javnom sektoru?

  • To je zanimljivo pitanje. Nemam odgovor. Tvrdimo da nas gospodarstvo spašava, a odluke koje se tiču gospodarstva se donose izvan njega. To je paradoksalna situacija. No, i politika i gospodarstvo su upućeni jedni na druge. U Hrvatskoj je najviše završenih ekonomista, a gospodarstvo nam je u problemu. Zašto?

Ako ćete biti izabrani na dužnost gradonačelnika, morat ćete prijaviti što imate od imovine. Možemo li to sada zabilježiti?

  • Stan na kredit, automobil iz 2006. godine, supruga i ja radimo, ne odlazimo na skijanje, ljetujem kod roditelja u Metkoviću…

Govorite li njemački jezik?

  • Ne dobro.

A engleski?

  • Služim se njime, iako nisam siguran kako bih prošao na Državnoj maturi.

Postoji li na Vašoj listi za izvršnu vlast netko tko se dobro služi engleskim jezikom?

  • Čini mi se da Andreja i Ivan posjeduju osnovna znanja engleskog.

Ne pitam iz pakosti, nego iz osjećaja potrebe da se pronađu novi ulagači, a da je dobro poznavanje barem jednog svjetskog jezika jedan od alata za to.

  • Slažem se.

Zašto nema više ulaganja u gospodarstvo Karlovca?

  • Rijetko u Karlovcu ističemo da imamo pet ili šest velikih sustava u kojima djeluju istinski biznismeni, a domaći ljudi. Bit će mi zadovoljstvo s njima tražiti rješenja za naše gospodarske probleme. U Karlovcu osjećamo i nacionalne gospodarske probleme. Demografski problemi i Karlovac i Hrvatsku vuku prema dolje, a iz tog problema proizlazi i nedostatak stručnjaka za tržište rada. U Hrvatskoj je 245.000 nezaposlenih, a u turizmu nedostaje 30.000 radnika. Za takvo stanje je najodgovornija država. U Karlovcu ćemo morati donijeti odluke kojima bismo ublažili posljedice toga. Zagovara se uporno prekvalifikacija radne snage i slažem se da je cjeloživotno obrazovanje izazovno. Kada ulagač dođe u Karlovac, prvo se obrati Zavodu za zapošljavanje. Svatko odgovoran je toga svjestan. Ne želim isticati niti jednu tvrtku u Karlovcu, no neke od njih su prekvalificirale, pa zaposlile nezaposlene. Ne ulazim u pitanje zarada, to nije nešto čime se Grad može baviti, ali je primjer koji sam naveo jedan od boljih iz našeg grada.

Je li Grad mogao učiniti napor više da pronađe nove ulagače?

  • Nisam spomenuo Zavod za zapošljavanje kao izliku. Diplomirao sam na temi ekološke krize. Te 1998. godine se počelo promišljati intenzivnije ekološki. Danas ulagač uloži u pogon 15 milijuna eura i zaposli 20 osoba, to je odlika našeg vremena. Da bi uložio taj novac, mora ishoditi niz dozvola Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Moramo biti svjesni velikog razvoja tehnologije i visokih ekoloških standarda i skupa promisliti što želimo. Što nam donosi razvoj turizma, što je nužnost? Za kakvu se industriju zalažemo? Karlovac diše zbog velikih gospodarskih sustava koji u njemu djeluju. Kada govorimo o problemu ulaganja trebamo gledati širu sliku. Očekujem konsenzus gospodarstvenika, koji očigledno već postoji, ako govorimo o ekološkim standardima, jer ih svi oni ispunjavaju, te nas ostalih.

Koje gospodarske komore i ostale gospodarske centre se obišlo u ovih 12 godina vlasti osim Buškog Blata? Je li se išlo negdje tražiti ulagače?

  • Vjerujem da jest. Nekidan je Hrvatska gospodarska komora izdala katalog projekata na području Karlovca i Karlovačke županije. Moramo koristiti iskustva gospodarskih subjekata koji već djeluju u gradu. Moramo voditi brigu o ulaganjima. Projekt obnove komunalne infrastrukture “Karlovac II” je dobar primjer.

U kojoj je to fazi?

  • Vodovod i kanalizacija je izradila dokumentaciju i prijavila projekt za financiranje.

Ražanj je spreman, a zec je u šumi?

  • To će sigurno biti financirano, samo mora udovoljiti europskim kriterijima.

Samo treba biti odobreno?

  • Ne bi se niti išlo u sve to da nisu pribavljene sve suglasnosti. To Grad mora raditi da omogući ulaganja i proizvodnju. To gradsko ulaganje nam je nužno.

Kad je netko iz Grada posljednji put posjetio grad-pobratim Karlovcu?

  • Iskreno, ne mogu odgovoriti na to pitanje.

Ne sjećam se toga. Zar nema u tim gradovima korisnih iskustava?

  • Boravili su predstavnici Kansas Cityja i Alessandrije u Karlovcu svojedobno na obilježavanju Dana grada.

Je li se produbila suradnja?

  • Ne znam.

Treba li Karlovcu prozor u svijet ili smo samodostatan grad?

  • Već sam kazao da nam treba radikalniji pristup. Moramo se boriti za svoj prostor u Hrvatskoj i svijetu. Neki su ismijavali izgradnju Aquatike. Kritika ima neku svoju logiku uvijek, no je li taj akvarij naš prozor u svijet? Jest. Konkretno, u Gimnaziju nam u travnju dolaze predstavnici Gimnazije Vič iz Ljubljane. A inače dolaze zbog Aquatike. Nije dobro ovu priču svesti samo na akvarij, no jedan je bitan dio.

Ove godine su u gradskom proračunu predviđena skromna EU sredstva. Odustalo se od EU fondova?

  • Nije. Apliciramo obnovu kina Edison, što je u završnoj fazi pripreme. Aplicirat ćemo projekt i na program ruralnog razvoja. Naredne četiri godine će biti prilično izazovne.

Ove godine nije, osim manjih projekata. U Karlovcu se mnogo toga može raditi, jer je u depresiji. Možda je to preoštra ocjena, ali je izričem poante radi. Tko god dođe na vlast u Karlovcu ima jako puno prostora za gradski razvoj.

  • Nije u depresiji, ali se slažem da ima prostora za mnogo toga.

Ne bi li se iz godine u godinu trebao provoditi neki veliki projekt financiran sredstvima EU?

  • Vodovod i kanalizacija je osigurala financiranje i izgradnju pročistača otpadnih voda. Ne bježim od toga da ga je prethodna vlast osmislila i pokrenula. Ostvarivan je deset godina.

Uz Daria Jankovića je autor tog projekta Veble, na čiju sudbinu podsjećam. Nekad se u mirovinu odlazilo uz feštu, sat, počasti…

  • Je li Veble dobio nešto?

Dobio je bogatu otpremninu temeljem čega se može zaključiti da bi se platio i suhim zlatom njegov odlazak.

  • To ne znam.

Je li neprimjeren način na koji je napustio tvrtku?

  • Veble je uistinu stručnjak, ali ne bih ulazio u detalje.

Zaslužan je stručnjak.

  • Slažem se. Ne bih rekao da je Karlovac u depresiji. Može biti u bolje stanju, slažem se, no je li Rijeka u depresiji?

Ne znam.

  • Toliko smo kreditno sposobni, da možemo ulagati u mnogo toga. Rijeka nije. Budući gradonačelnik Karlovca ima otvoren prostor za razne vrste ulaganja, zbog brige iz vremena krize. Pa ipak, unazad pet ili šest godina smo uložili umalo 50 milijuna kuna u vrtiće. Mogli smo u Zvijezdu, ali smo odlučili ipak uložiti u predškolski odgoj.

Koja je cijena smještaja djece u vrtiću?

  • Ovisi o kategorijama.

Slažete li se da je jedna od najvećih u zemlji?

  • S obzirom na sva ulaganja, da. Svjesni smo toga. U Grabriku su na vrtiću i dalje azbestne ploče. Što je politički oportunije – obnavljati i graditi vrtiće ili Zvijezdu? Niti jedan takozvani soft projekt iz EU fondova vezan za predškolski i školski sustav nije mimoišao Karlovac. O civilnim inicijativama gdje je Grad bio partner ne treba niti govoriti. Utoliko smo u trendu. Možemo razgovarati o kapitalnim projektima.

Koliko je u Karlovcu zaposleno u javnom sustavu onih koji rade na poslovima pripreme europskih projekata, ne samo u Gradu Karlovcu, nego i u Karlovačkoj županiji i Razvojnoj agenciji “Karla”? Ne bismo li utoliko trebali “plivati” u EU sredstvima?

  • Nisu fondovi vreća iz koje se grabi novac. Treba biti realan. Svaka škola radi dobre stvari. Gimnazija je nedavno dobila 20.000 eura za jedan projekt, radimo drugi, Grad je osigurao novac za darovite… U pravu su oni koji tvrde da se ne razmišlja projektno, dakle odozdo. I dalje se snalazimo u tome. Kada se osmisli projekt, to mora biti dobro odrađeno.

Zabrinjava li Vas da karlovačko gospodarstvo ovisi o par velikih tvrtki?

  • Nisi u pravu. Imao sam priliku razgovarati sa šefom Uprave Heinekena Hrvatska. Taj koncern je pokazao da je Karlovačko vrijednost do koje drži. Ulaganjem u tehnologiju se smanjuje broj zaposlenih. Domaći su se pretrgali da kriza Alstoma ne bude udar na grad i uspjeli su.

Nema puno velikih tvrtki. Nije li to najveći rizik Karlovca?

  • Zamisli da ih nema.

To je i poanta pitanja.

  • Razumijem strah.

Trebao bi nam to biti motiv da tražimo dodatne ulagače, da smanjimo rizik?

  • Slažem se. To je izazov s kojim se moramo suočiti.

Hoćemo li otvarati temu grijanja?

  • Središnji toplinski sustav je najjeftiniji način grijanja, tako bi barem trebalo biti. Grad mora voditi brigu o onima koji su “osuđeni” na takav vid grijanja. Najveći je problem stanje vrelovoda i gubitak energije u distribuciji. S Ministarstvom gospodarstva se razgovaralo o rješavanju tog problema. Gradovi s manje od 50.000 stanovnika ne mogu ostvariti financiranje iz fondova EU u tu svrhu. Znam da se na tome ipak radi. U svakom slučaju moramo riješiti problem vrelovoda i to je prioritet.

Zašto se ne smanji broj zaposlenih u Gradskoj toplani kada nije ogrjevna sezona?

  • Ta tvrtka ima pedesetak zaposlenih, a Toplana je imala osamdesetak, dok obavljaju iste poslove i u istom obujmu.

Što rade ljeti?

  • Obnavljaju vrelovode.

U prethodnom intervjuu iz ciklusa SpiKA energetska stručnjakinja Mateja Penava, koja se sudi s Gradskom toplanom, je ustvrdila da je u Zapadnoj Europi, u kojoj je provela pola života, nezamislivo da potrošač nema mogućnost izbora načina grijanja. Što Grad još može učiniti za potrošače u tom pogledu?

  • Problem grijanja u Karlovcu nije nastao u godinu dana, ali probleme onih lišenih izbora načina grijanja treba čim prije raspetljati.

Kako gledate na mogućnost korištenja geotermalne energije kojom obilujemo?

  • Bio sam na sastanku na tu temu u svojstvu predsjednika Gradskog vijeća. Koliko Grad može u to uložiti, odnosno tko bi mogao biti partner kao privatni ulagač? Institut “Hrvoje Požar” radi studiju vezanu za to. Zanimljiv mi je prijedlog da se ne ostvari korištenjem geotermalnih izvora energije samo nov sustav grijanja, nego da ih iskoristimo i na drugim područjima.

Donesen je nacionalni plan gospodarenja otpadom s kojim županijski i gradski nisu usklađeni. Kasni izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, a dok ne profukncionira odlagalište na Ilovcu ne možemo zatvoriti?

  • Problem je što su svi u pravu. Bio sam na sastanku na tu temu s ministrom zaštite okoliša i energetike Slavenom Dobrovićem. Učinilo mu se zanimljivim da educiramo građane o načinu razdvajanja otpada obilazeći četvrti i mjesne odbore, no ostao je zatečen odazivom građana. Treba ispuniti zacrtane norme, no siguran sam da će Karlovac to učiniti brže od ostalih gradova. Sporne su nam zgrade zbog organizacije odvajanja otpada. Tražimo način kako u takvim uvjetima osigurati odvajanje, da se ne podižu cijene usluge odvoza otpada. Manji je problem to s odvozom otpada iz obiteljskih kuća. Građani su dobre volje i motivirani. Država mora presjeći i pogurati da se započne sa izgradnjom centra na Babinoj gori. Uspjelo se od Ilovca učiniti pristojno odlagalište, nije se dozvolilo da to opstane kao smetlište na kraju grada. No, ponavljam, država mora raspetljati probleme s regionlnim centrima za gospodarenje otpadom. Moramo početi raditi.

Vozite li bicikl?

  • Ne.

Zašto?

  • Iz razloga što imam troje djece kojima sam vozač. Moja obitelj uglavnom šeće kada ne koristimo automobil.

Je li bicikliranje jedna od velikih vrijednosti i prednosti Karlovca?

  • Jest.

Što možemo uraditi na popularizaciji korištenja bicikala?

  • Grad je pokušao učiniti nešto s projektom omogućavanja najma bicikala. Biciklističkih staza je više no što je bilo, ali ne bih htio ulaziti u kulturu življenja.

Bicikliranje se može promovirati.

  • Slažem se.

Je li promocija bicikliranja kada se ispred sjedišta gradske uprave ukloni stalak za bicikle?

  • Vratit ćemo taj stalak.

Jeste li ikada prenoćili u Hotelu “Korana” otkako je izgrađena “replika”?

  • Nisam.

Jeste li ikada čuli da je netko prenoći tamo od tada?

  • Valjda netko je. Nisam se interesirao, pa ne znam.

Koji su Vam planovi sa Zvijezdom?

  • Imamo napokon suglasje, na čemu “skidam kapu” Gradu Karlovcu i ostalima na projektu Star Voice. Napokon su svi zainteresirani za Zvijezdu započeli s dogovorima. Interes svih je jednak i to će smiriti emocije. Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća će biti usvojen vrlo vjerojatno Urbanistički plan uređenja “Zvijezda”, a nakon toga će se izrađivati Plan upravljanja Zvijezdom. Dakle, napokon o Zvijezdi možemo razgovarati temeljem dokumenata. Jako je bitno što se točno zna tko što treba raditi.

Izrada i usvajanje UPU “Zvijezda” kasni dvije godine. Posao je povjeren za 800.000 kuna Urbanističkom zavodu grada Zagreba, tvrki u ozbiljnim poslovnim poteškoćama. Krajobrazna studija je plagijat, a velik dio dokumenta, po tvrdnji voditelja izrade Zorana Hebara, kompilacija prethodnih studija. Ne zvuči to baš obećavajuće.

  • Ne znam za to. U programu, kojeg smo nazvali “Šest puta šest”, na tragu promišljanja da zgrade bez ljudi ne znače ništa, predviđamo mjere koje bi trebale potaknuti sve koji žele da žive, odnosno ulažu u Zvijezdu. Mjere su vezane uz financije, društvenost i poduzetništvo. To ćemo predstaviti vrlo brzo. Tim mjerama bismo osigurali i smanjenje komunalnog doprinosa i naknade, najma prostora i tako dalje. To su životna, svakodnevna, rješenja nakon kojih možemo bolje promišljati i što sa zgradama. Veleučilište u Karlovcu može mnogo više odraditi, jer je obrazovanje izuzetno važno. No, ponavljam, svi smo napokon počeli “puhati u isti rog”, nevezano o političkim opcijama, a dio mjera koje sam spomenuo će sve zainteresirane motivirati da ulažu u Zvijezdu.

Blizina Zagreba je prednost ili teret?

  • Prednost.

Slažete li se da može, uz dobre prometne veze, pridonijeti tome da se velik broj Zagrepčana doseli u Karlovac, a nastavi tamo raditi?

  • Prije šest ili sedam godina je cijena stanova u Karlovcu jako pala. Tada je dosta Zagrepčana iskoristilo priliku i tu kupilo nekretnine. Shvatili su da je trošak putovanja velik. Prvi sam za dvotračnu prugu do Karlovca. Kada Hrvatske željeznice to ostvare, možemo razgovarati o onome o čemu govoriš. Karlovac može biti satelit Zagrebu.

Koje Jelićeve greške nećete ponavljati, ako budete izabrani za njegova nasljednika?

  • Njegova dva mandata nisu predstavljala uništavanje grada. Da smo imali gradonačelnika politikanta koji bi dizao kredite da bi populistički podizao građevinske dizalice, bili bismo uistinu u depresiji. Ostao je dosljedan utoliko i tvrdoglavošću je sačuvao grad stresa. Ipak bismo morali biti energičniji u osiguranju velikih, strateških, projekata. Moramo imati puno čvršći gard prema nacionalnoj razini. Nevjerojatno je strpljiv, no trebao je biti rezolutniji prema nekima u gradskoj upravi.

Bili biste energičniji?

  • Grad i gradonačelnik moraju biti energični.

Politički se dižete, nedvojbeno ćete pasti. Strepite li od pada i načina?

  • Često se u meditacijama pomolim Svevišnjem da me politička moć ne ponese. Kada prepoznam da sam prestao biti kreativan, želim istupiti iz toga. Ovaj posao iscrpljuje, a, htio ili ne, dolaze novi ljudi s novim idejama. Jednog dana neću biti tu gdje jesam.
  • 4 komentara

    1. ahahahah gle pitanja…kao da ih je sastavljao 14 godišnji buntovnik (jako tužno kaportal) koji je najjači na svijetu i misli da sve zna…isto kao šta piše u samom tekstu “Uvodno malo zajebavam”…banajte mi komentar molim vas al morao sam komentirat…bilo je jače od mene 😀 😀 😀 😀 😀 😀 😀 😀 😀

      • Propustio si prve riječi u tekstu koje govore da to nije KAportal? Iako dijelom imaš pravo što je tužno jer je ovo imalo potencijal da bude najbolji Marinov intervju i jedan od najboljih intervjua u zadnjih 10 godina u Karlovcu samo da se uspio malo iskontrolirat i bit malo profesionalniji. Ovako je sam sebe zakopao.

    2. Dobar napad, dobra obrana a konkretnosti nigdje.

    3. Da, te dvije stvari ostaju kao najupečatljivije. Bakić suviše nasrtljiv, osoban; i Mandić dosta pasivan, nedovoljno konkretan.

    Odgovori