Mile Pecić, poznati slunjski župnik, pa i novinar, danas slavi veliki, zlatomisnički jubilej, zajedno sa svojim župaljanima svetom misom u 17 sati u slunjskoj crkvi u svojoj župi Presvetog Trojstva.

U istoimenoj župi od 50 godina svećenstva proveo je 30. Svestrani svećenik od tih 30 godina 28 godina je dekan Slunjskog dekanata, 30 godina urednik godišnjaka Mostovi, 11 godina urednik web-stranica slunjskog kraja. Bio je član Prezbiterskog vijeća u Riječko-senjskoj i Gospićko-senjskoj biskupiji, voditelj je Odbora za medije. Osim uređivanja godišnjaka, "Mostovi" izdao je knjige "Zakopani dnevnik" (2003), "Godine otpora i hrabrosti" (2004), zbirka poezije "Srušeni tornjevi" (1996).

Sadržaj se nastavlja...

- Mons. Mile Pecić rođen je 21. listopada 1941. u Vagancu, od oca Vinka i majke Ruže r. Markezić. Otac Vinko otišao je u hrvatsku vojsku iz koje se nije vratio te ga djeca nisu ni upamtila. Majka Ruža preuzela je brigu oko djece u spaljenom Vagancu. Osmogodišnju školu završio je u rodnom Vagancu i u Ličkome Petrovu Selu. Gimnaziju je završio u Pazinu. Teologiju je pohađao u Pazinu i Zadru, a nakon služenja vojnog roka teologiju završava u Rijeci 1967. Zaređen je za svećenika u Senju 17.07.1966. Kao župnik počeo je službu u župi Cernik – Čavle i Kukuljanovo kraj Rijeke od 1967. do 1977. gdje je bio i dekan Bakarskog dekanat - zabilježio je biografsku crticu Ivan Tolj.

- Svoju službu nastavlja u župama Sinac i Prozor u Gackoj dolini i to od 1977. do 1986. Župe Slunj i Blagaj preuzima 1986. godine te je imenovan i dekanom Slunjskog dekanata. Tijekom tih 30 godina djelovanja ostavio je neizbrisivi trag u ovom kraju o čemu smo svjedoci. U tom razdoblju njegova služba može se podijeliti na tri dijela: do Domovinskog rata, tijekom Domovinskog rata i poslije Domovinskog rata - piše dalje Tolj.

Naglašava kako je svećenik godine 1991. godine u okruženju s narodom i braniteljima do 16. 11.1991. Izvlačio je majke s djecom iz okruženja preko barikada u Primorje. Bio je zarobljen s grupom vjernika i prošao torture.

Nakon povratka u Slunj u kolovozu 1995. trebalo je organizirati obnovu vjerskih objekata, karitativno djelovati kako bi se ljudima pomoglo u normalizaciji života. Nakon obnove crkava i kuća u vladinom programu stekli su se osnovni uvjeti za normalniji život i rad.

KAportal.hr