Najduži kazneni postupak u hrvatskoj povijesti, onaj Mihajlu Hrastovu za ratni zločin prije tri godine je formalno okončan, međutim, iz njega se do sada izrodilo točno trideset novih parničnih postupaka, kojima se ne vidi kraja. U njima su obitelji ubijenih i ranjenih srpskih vojnika, agresora na Karlovac, tužili Republiku Hrvatsku, tražeći odštete u odvojenim postupcima, a u 13 slučajeva dobili su pravomoćne presude te su im isplaćene odštete. Preostala četiri su u tijeku. Na temelju takvih presuda, RH tuži svojeg bivšeg djelatnika, tražeći da joj namiri isplaćena sredstva. Od 13, šest ih je okončano prvostupanjskim presudama, od čega tri u korist Hrastova zbog zastare, a druga tri za značajno manje iznose od 42.500, 198.000 i 125.000 kuna u korist države. Postupak težak 832.000 kuna na reviziji je na Vrhovnom sudu. Ukupna vrijednost svih sporova vjerojatno je viša od milijun eura, jer uza sve odštetne zahtjeve treba uračunati kamate, ali i troškove postupka, koji neće biti mali, piše Jutarnji.hr.

Presudili mu sedam puta

Sadržaj se nastavlja...

Republika Hrvatska neće naplatiti od tuženog Mihajla Hrastova od 789.689,37 kuna jer u roku od šest mjeseci otkako je članovima obitelji njegove žrtve Bože Kozline iz Batajnice isplatila taj odštetni iznos, nije podigla tužbu protiv Hrastova, pa je postupak završio u zastari - odlučio je tako nepravomoćnom presudom u petak Općinski sud u Karlovcu. Karlovačko tužiteljstvo, čiji posao je bio to odraditi u ime države, tužbu s regresnim zahtjevom je podnijelo u sedmom mjesecu nakon isplaćene odštete, dakle mjesec nakon roka. Na isti način neće naplatiti 772.734 kuna iz drugog te 354.218 kuna iz trećeg sličnog slučaja, također jer su tužitelji u Karlovcu prekasno utužili Hrastova pa su i ti postupci otišli u zastaru, piše piše Jutarnji, pitajući se jesu li te zastare svojevrsna kompenzacija za kaznenu pravosudnu agoniju koja je trajala duže od dva desetljeća.

Prvom optužnicom tada Okružnog javnog tužiteljstva u Karlovcu, u svibnju 1992. godine, započeo je kazneni progon karlovačkog specijalca Mihajla Miše Hrastova, a završio je u svibnju 2015. godine, presudom Vrhovnog suda na četiri godine zatvora zbog ratnog zločina - ubojstva 13 i ranjavanja dvojice srpskih rezervista na Koranskom mostu u rujnu 1991. godine. Hrvatsko pravosuđe u te se 23 godine kompromitiralo s ukupno sedam presuda istom čovjeku za isto kazneno djelo, a u konačnici ga je proglasilo zločincem, paralelno od njega praveći žrtvu, navodi Jutarnji list.

Osim 13 predmeta Republika Hrvatska - Hrastov, još uvijek se vode četiri postupka po tužbama obitelji srpskih rezervista, odnosno preživjelih s Koranskog mosta protiv RH, pa se očekuje da će se nakon okončanja i oni preliti u tužbe države prema Hrastovu, kaže za Jutarnji odvjetnica Iva Zlatić.

Nije bilo masakriranja

- Idemo predmet po predmet, u ovom trenutku ih sedam raspravljamo. Nije sporno da je Mihajlo Hrastov presuđen u kaznenom postupku, no u svim ovim drugim parnicama on nije mogao ni na koji način utjecati na visinu dosuđene pa isplaćene odštete. Osim toga, ti postupci protiv RH započeli su prije nego što je okončan kazneni postupak protiv njega pa je sud prihvaćao iskaze kako su ih tužitelji iskazivali, bez obzira na to što se to kasnije pokazalo činjenično netočnim, primjerice, da je bilo masakriranja, a nije ga bilo. Pokušavamo dokazati da takve stvari koje su tamo presuđene nisu točne - kaže odvjetnica Zlatić.

Tužitelji iz Srbije državu su tužili uglavnom na zagrebačkim sudovima, a država je svoje tužbe preko Općinskog državnog odvjetništva uputila na karlovački Općinski sud. Predmeti na drugom stupnju mogu završiti na bilo kojem županijskom sudu u Hrvatskoj.

- Mi zbog toga nemamo evidenciju po predmetima dok nam ne dođu; do tada, znači, ne znamo ni tko je tužio ni zašto, a isto tako teško je reći kako će se ti predmeti pravomoćno okončati - napominje odvjetnica Zlatić, piše Jutarnji.

KAportal.hr