KAportal SIGNALI NAD GRADOM kolumna Tihomira Ivke: Zar će Grad pustiti da zgrada "Mustada" propadne zbog "pišljivih" 290 tisuća eura? | Karlovački informativni web portal

SIGNALI NAD GRADOM kolumna Tihomira Ivke: Zar će Grad pustiti da zgrada “Mustada” propadne zbog “pišljivih” 290 tisuća eura?

Kad počnu teške jesenske kiše, Karlovac ne strepi samo od svoje četiri rijeke koje sve teže držimo u koritu što zbog klimatskih promjena izvan naših kontrola što zbog katastrofalno nesmotrenih strateško-političkih odluka poput one o gradnji akumulacijskog jezera i elektrane kod Lešća. Kad kiša lijeva u Karlovcu moramo biti u strahu i hoće li novo proljeće doživjeti karlovačke stare vrijedne građevine ostavljene na milost i nemilost prirodi. Nećemo se pačati u privatnu imovinu, ali ono što je u zoni utjecaja i odgovornosti gradske vlasti uglavnom propada. O već notornim slučajevima zanemarivanja velike vojarne i oružane na središnjem trgu u Zvijezdi iz čijih krovova rastu breze, a oborine kroz šuplje oluke doslovno jedu zidove, postalo je dosadno govoriti. Slažu se ideja na ideju, rasprava na raspravu, plaćeni projekt na plaćeni projekt koji ostaje mrtvo slovo na papiru, a zgrade trunu već desetljećima. Toj tužnoj statistici prisiljeni smo dodati i zgradu kina Edison koju je Grad prvo kupio, pa pompozno najavljivao brzu obnovu da bi tri godine kasnije sve utihnulo . Dok Duga Resa otvara 3D kino s Dolby surround zvukom, u davno ugašenom Edisonu se čuje tek zvuk kapanje kiše kroz starošću i atmosferilijama načeti krov.

Nažalost, ista sudbina čeka još jednu zgradu čiji bi spas od zuba vremena morao ući na popis prioriteta lokalne vlasti, a bojimo se da je gradska vlast nema ni u primozgu. Riječ je o vrijednom primjeru industrijske arhitekture u Karlovcu, zgradi u kojoj je bio pogon „ŽEČE-a“ na Rakovcu. Zgradu je 1924. sagradio norveški koncern Mustad da bi u njoj proizvodio potkivačke čavle za konje, magarce i deve. Čavli su se na gotovo nepromijenjenoj liniji proizvodili punih 80-ih godina i izvozili na sve kontinente osim Australije. Konji i magarci, a bogami ni deve nisu u međuvremenu izumrli, ali „ŽEČE“ je ipak 2005. zauvijek zaustavio proizvodnu liniju, radnici su poslani na cestu, vlasnik je pametno okrenuo lovu na izgradnji stambeni zgrade u pripadajućem krugu tvornice, firma je otišla u stečaj, a zgrada Mustada u stečajnom postupku na bubanj, nenaplaćenom vjerovniku Karlovačkoj banci kao balast s kojim ne zna što bi.

Vrijedna zgrada već godinama “na bubnju”

Već je tada, po lošem starom običaju, gradska vlast propustila reagirati i strateški planirati godinama unaprijed. Naime, danas bi se u toj zgradi teško našao i čavao, a kamoli originalni strojevi s početka 20. stoljeća. Završili su tko zna gdje, ne bi nas začudilo da je ispravna proizvodna linija završila u starom željezu i naplaćena po kilogramu, a mogla je biti atraktivan i vrijedan eksponat u Muzeju industrijske baštine, sadržaj koji je Karlovcu imanentan i potreban u daljnjem pozicioniranju kontinentalnog turističkog središta u kojem se osim kupanja, jela i pila ima nešto i za vidjeti. Danas je jasno, kao što smo dobili EU novac za akvarij, dobili bi ga i za ovakav projekt, ali vlast uvijek ima pametnijeg posla od razmišljanja o daljoj budućnosti i općem interesu. Karlovac, doduše, ima Muzej karlovačke industrije, ali virtualni, u obliku web stranice. Hvale je to vrijedan projekt entuzijasta iz Gradskog muzeja, no uz pogodnu zgradu i pristojnu količinu eksponata iz bogate karlovačke industrijske prošlosti, prava je šteta ne preseliti muzej iz virtualnog svijeta u stvarni. Još nije prekasno. Ne znajući što bi sa zgradom, Karlovačka banka već duže vrijeme prodaje taj kompleks preko oglasa za „pišljivih“ 290 tisuća eura. S obzirom da tu ima preko 1700 kvadratnih metara pod krovom i još lijepi dio pripadajućeg zemljišta, ispada da je cijena kvadrata tek nešto iznad 150 eura po kvadratu.

Privatni kupci su očito nezainteresirani jer je lokalni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture propisao logično: u donjoj etaži mora biti muzejski prostor. Cijena je zato valjda i tako niska, ali Grad Karlovac ne trza. A morao bi jer zgrada je još zdrava, no krov se raspada, pun je rupa kao švicarski sir i taj vrijedni komad industrijske baštine završit će kao ruina zbog par desetaka tisuća eura koliko je potrebno da se krov zamijeni. Govorimo o Gradu koji i ovaj čas, u tko zna kojem preuređenju vlastite zgrade magistrata ulaže 4,7 milijuna kuna u energetsku obnovu. Mi volimo da gradonačelniku i zaposlenicima Gradske uprave bude udobno na poslu i da im ne puše po leđima, ali nije primjereno da se na jednoj strani love vrhunski europski standardi u održavanju zgrada, a na drugoj vrijedne građevine prepuštaju devastaciji pod izgovorom da novaca nema. Kupnja zgrade za mali novac i neveliko ulaganje za zaštitu krova kao uvjeta konzervacije, odnosno zaštite od propadanja, mogla bi dugoročno biti i dobra investicija. Ako je Grad već deficitaran idejama učiniti s vrijednom zgradom industrijske baštine, neka je kasnije prepusti Veleučilištu. Naime, praksa u Zvijezdi je pokazala; dok vlast jalovo filozofira o uređenju stare jezgre, Veleučilište ono što preuzme, učinkovito, jeftino i brzo privede novoj svrsi.

  • 3 komentara

    1. Sigurno ima i upućenijih od mene koji imaju preciznije informacije; sve do zatvaranja stroj (strojevi) koji su tamo proizvodili potkivačke čavle su radili do samog zatvaranja pogona, i to na sustavu remenskog prijenosa, čak je malo prije zatvaranja bio i prilog na tv o tome. Stroj nije završio u starom željezu, nego je demontiran i odvezen (izvezen) pod izlikom remonta i prema neprovjerenim informacijama u jednom muzeju u zapadnoj Europi.

    2. Ma sve je tu jasno. Privatizacija po modelu HDZ. Vlasništvo po modelu HDZ. Konzervatorska HDZ zaštita dozvoljava “remont” strojeva koji su prodani Mustadu i kad ih više nema HDZ konzervatori su začuđeni i iznenađeni.
      Ima za to lijeka i to može provesti samo naš Mojsije. Ukinuti zone zaštite koje je njegova dožupanica proširila na gomilu objekata i na prostore koji nikada nisu bili pod zaštitom.
      Može trađiti i kađnjavanje konzervatora koji su dozvolili tu pljačku.
      Pa Mojsije je to gledao iz Tuškanove ulice gdje stanuje.
      A objekt propada, krov se raspada, strojeva nema (mislim da ima jedan koji nisu stigli “remontorati”.
      Kad se sve raspadne i ukloni ruševina zemljište će vrijediti bar duplo od sadašnje vrijednosti.
      AMEN

    3. Kaj se dotikavle prvog dijela kolumne e pa da rečem zašto se ne pijeskari iz naših rijeke. Zato što nema pijeska više manje je izvađen. Pijeskareno je do bola. Sad je na tim mjestima mulj u kome su stabla, grane i smeće. Rijeke ne teku normalno nego na mjestima brzo na mjestima usporeno i to stvara još veća zamuljenja dna rijeka. Ovo što misle napraviti sa odteretnim kanalima koji će biti na mjestima duboki samo par metara je ludilo koje će nam se odbiti o glavu vrlo brzo zbog zamuljivanja i nenormalnog protoka vode u njima. I gdo bu odgovaral? Ma moš prdnut Kobili kraj uha, nikom niš, kao ni za HE Lešće. Ko misli da bu mmaradin odgovaral taj je luđi i od mene. Sistem brani svoje dobavitelje novca.
      E sad štovani autoru kololumne. https://aktivirajkarlovac.net/2018/02/profesura-politicka-geografija-karlovca/
      Objasnider ti meni kakva je to demokracija koju uživamo. Za vlastodržce glasovalo je tek cca 22% biračkog tijela a drže 100% vlasti i provode samovolju. Onima koji se usude prigovoriti ili suprostaviti često puta suludim idejama zagorčavaju život na sve moguće načine. A najgori je to što ih ignoriraju i nazivaju blefolozima. Kao ubica rijeke Dobre. Dali nije suludo da one koji su zaposlili kao direktore po javnim ustanovama i njihovi djelatnici također birani i zapošljavanji po stranačkom ključu danas štrajkaju protiv istih onih koji su ih pozapošljavali. Iz toga proizlazi da u Hrvatskoj glasuju i štrajkaju isti ljudi a 55% ne glasuje, ne štrajka i većina ne radi nego pakuje ako nije kufere i bježe glavom bez obzira prek grane. Čudna ova naša demokracija u kojoj jebe lud zbunjenog. Ne oogovori ti meni štovani kololumnista kolko ima danas zaposlenih u gradskoj upravi a kolko je bilo 1988g. Možda da i napišeš kojoj partijskoj zajednici pripadaju. Ma nisam ja ljubomoran nego hebote hranim tu svetu kravu, gaće su mi skinuli a ona uvijek gladna. Bojim se da će krepati od gladi. Samo jede i sere a mlijeka slabo daje. Ok reći će neko dobiš balegu da moš pognojit njivu da ponovno posiješ šenicu. Tebi osjevine a kravici zobanje.
      A naj se sikirikati za tu “vriiiijednu zgradu” za par godina kad se uruši krovište negdo bu je zel za šaku buva.

    Odgovori