KAportal SIGNALI NAD GRADOM, kolumna Tihomira Ivke: Hoćemo li izvući pouku iz sto tisuća posjetitelja Aquatike? | Karlovački informativni web portal

SIGNALI NAD GRADOM, kolumna Tihomira Ivke: Hoćemo li izvući pouku iz sto tisuća posjetitelja Aquatike?

Zanimljiva se situacija dogodila u karlovačkom gradskom vijeću početkom 2016. godine na sjednici koja je za temu imala najveći projektu Karlovcu zadnjih par godina – slatkovodni akvarij. Naime, taj projekt koji su smislili pročelnici karlovačke HDZ-ove gradske uprave, odobrila i financirala do razine predaje dokumentacije SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, napadali su žestoko upravo gradski vijećnici SDP-a sumnjajući u isplativost projekta i pretpostavku da će – kao i obično – ceh platiti građani. I na ovom mjestu, iz pera gore potpisanog autora, projekt je izvrgnut suspekciji, ne toliko zbog mogućeg financijskog fijaska jer trošimo javni novac na hiljadu gluposti pa onda akvarij dođe kao jedan promašaj više-manje, nego teško oborive tvrdnje da je u gradu koji kaska po pitanju osnovne infrastrukture, high-tech akvarij gradnja kuće od krova, nešto naopako koncepcijski gledano.

No, ni dvije godine kasnije sve nas nevjerne Tome demantirala je stvarnost. Ne samo da je premašen minimalni postavljeni cilj od 12 tisuća posjetitelja godišnje, premašen je i onaj od 40 tisuća koji su i sami idejni začetnici u Gradu smatrali ambicioznim. I to kako! Prije par dana, naime, jedna je zagrebačka djevojčica u pratnji roditelja postala je stotisućiti gost karlovačke Aquatike u nešto manje od godinu dana rada, što znači da je novu među rijetkim karlovačkim turističkim atrakcijama posjećivalo skoro 300 ljudi dnevno. Za ilustraciju, cijeli Karlovac ostvario je prošle godine manje od 50 tisuća noćenja.

Površno gledano, moglo bi se lakonski zaključiti da je po srijedi jednostavno genijalna ideja, no kad se zagrebe ispod površine i proanalizira zašto je ova priča ovako uspjela, stvari nisu tako jednostavne. Prije svega, riječ je o projektu financiranim gotovo isključivo iz Europskih fondova. Dakle, ideja je dobila verifikaciju s instanci gdje se novac ne baca u vjetar, u takvim projektima nema mjesta pristupa „lako ćemo“ već se sve mora detaljno razraditi, isplanirati i predvidjeti kroz studije izvedivosti. Nadalje, provedba projekta mora biti transparentna, zahtjeva puno komunikacije s inozemstvom, od čega stranački vojnici bježe kao vrag od tamjana, pa su u ovom slučaju, baš kao i u izvedbi centralnog kolektora, još jednog velikog projekta financiranog od strane EU, priliku dobili stručnjaci. U skladu s gore izrečenim, Grad nije slijedio uobičajenu praksu da na mjesto ravnatelja Aquatike postavi Peru ili Miku čija je najjača (obično i jedina), referenca to što posjeduje stranačku knjižicu prave boje, već osobu sa znanjem i iskustvom iz realnog sektora i što je jednako važno, idejom kako Aqautiku promovirati i prodati na tržištu. Na ovom mjestu mogli bi se mogli okladiti da je umjesto poduzetne i sposobne Margarite Maruškić Kulaš postavljen stranački aparatčik, još bi dugo u akvariju čekali na stotisućitog posjetitelja. Drugim riječima, i riskantna ideja kao što je bila ova sa slatkovodnim akvarijem ima izgleda na uspjeh ako se u procesu izvedbe i upravljanja iz ruku lokalnih političara prepusti u ruke stručnjaka. I svi su na dobitku, političari se mogu hvaliti kako su podržavali uspješan projekt, stručnjaci dobivaju profesionalnu i zasluženu financijsku satisfakciju, a o tome da Karlovac kao sredina profitira na simboličkoj i realnoj razini ne treba niti govoriti.

Zapravo, ako ikad u vlasti pamet prevlada stranačko politikantstvo, Aquatika bi trebala biti model za budućnost, zapravo bi kao trajni podsjetnik lokalni vlastodršci trebali po modelu Aquatike štampati brošuru sami za sebe, s popisom pravila i postupaka kako od ideje doći do rezultata svima na korist.

I to brzo, jer treba iskoristiti ovu neočekivanu turističku grudu snijega i pokušati je pretvoriti u lavinu. U i o Karlovcu se već 50 godina, ne bez vraga i argumenata, trubi kao potencijalnom šampionu kontinentalnog turizma. Slučaj Aquatike nam je pokazao da i riskantne, ali originalne ideje mogu privući velik broj ljudi, sad je vrijeme da poradimo na osnovnoj turističkoj infrastrukturi, da pustopoljini oko tog objekta dodamo nove sadržaje. Tu je, između ostalog, na testu hrabrost, imaginacija i ambicija novog gradonačelnika Mandića. Ne znamo bi li to trebao biti kamp, rekreacijski centar ili nešto treće. Znamo samo da mjesto koje posjećuje 100 tisuća ljudi sa svih strana Hrvatske zaslužuje bolje okruženje od „stare krame“ i ovakvih Dana piva. Ove velike brojke daju i za pravo onima koji i dalje tvrde da Karlovcu treba veliki hotel kakvog je već imao, hotel koji će povećati atraktivnost Karlovca po pitanju rekreacijskog i kongresnog turizma, sportskih priprema i organiziranja velikih sportskih natjecanja. I tu je red na gradonačelnika da podsjeti samog sebe na obećanje iz predizborne kampanje da će postaviti novu tartan stazu i urediti onu ruinu od stadiona, da osvježi 50-godišnju damu, sportsku dvoranu, da baci pogled na nacrte sportsko-rekreacijskog centra iz kasnih 60-ih prošlog stoljeća, možda mu na pamet padne kakav ideja kako da oplemeni prostor uz Aquatiku i Koranu općenito. U tom smislu, red je na gradonačelniku da podsjeti i zaboravnog lokalnog tajkuna da poanta prodaje zemljišta uz Koranu s ruševinom starog hotela na njemu, nije rušenje vrijednog močvarnog čempresa i tise, ni izgradnja kafića, a bogme ni parkića s plastičnim životinjama, već izgradnja novog hotela s 200 soba kako građevinska dozvola i sugerira.

  • 16 komentara

    1. Muzej na Turnju bez ikakve propagande ali i naplate već dugo ima iznad 100000 posjetitelja godišnje a mi ne uberemo ni kune. Dakle pored uspjeha egzistiraju i neki nevjerojatni neuspjesi i propusti…

      • U suštini da je Turanj dugo neiskorišten imaš pravo, ali u detaljima nemaš. Muzej na Turnju nikada nije imao ni blizu 100.000 posjetitelja, a kuna se nije ni mogla ubirati na onome jer postoje određena pravila i propisi gdje možeš naplaćivati ulaz. Zato se sad i radi projekt muzeja, jer ono nije bio muzej, nije odgovarao niti jednom propisu i samim tim nisi tamo mogao naplaćivati ulaz.

        • Ajde ti meni napiši na čemu temeljiš tvrdnju da nema 100.000 turista na Turnju godišnje?

          • Na osnovu toga što znam. Tamo je nekoliko godina bio i TIC. Nikada brojka nije prešla ni 50.000. Što je i dalje dobra brojka, svakako.
            Drugo, Turanj i Aquatika su neusporedivi, jer su Turnju ljudi zastajali usput, zbog Aquatike ljudi dolaze ciljano u Karlovac.
            Treće, nekad možeš i prešutit i prihvatit da je nešto dobro i kvalitetno, bez da spomeneš da nešto drugo nije. Ovo je kolumna o Aquatici, jednom odlično odrađenom i izuzetno uspješnom projektu. Piše Ivka još češće i o lošim stvarima 😉

            • Ja sam u Vijeću podržavao Aquatiku, a sad sam se referirao na naslov i spomenuo Turanj kao primjer da ipak ne učimo… Podatak turističke zajednice idnosi se na ljeto, a pošto sam tamo jedno vrijeme bio svaki dan, uvjeren sam da tamo ima više od 100.000 posjetitelja godišnje.

            • Znam da jesi i nije da te “napadam”, onak američki prigovaram kao glasač 😀 Nije to od TZ, TZ je ljetnih 20-30 tisuća bilo, mislim zbilja da tamo nije bilo nikad 100.000 ali i kažem, drugačije je to da tamo zastanu ljudi koji nemaju ni pojma za Turanj i Karlovac tipa Japanci, a ovi koji su išli u Aquatiku su uglavnom išli ciljano. Ali dosad se zaista nije moglo naplaćivat, i osobno sam tome prigovarao pa su mi objasnili u muzeju i vjerujem im. A sad kak će ovaj projekt ić vidjet ćemo, nadao sam se da će brže, ali ipak nisu odustali.

    2. možda ne bi bilo loše da gore i ostane besplatan ulaz i još to sve povezati šetnicom… u Londonu Madame Tussauds platiš masno, ali zato recimo izuzetne British Museum i National history museum of London posjetiš za 0HRK, odosno funti…naravno da je prihod ključan, ali ga treba pametno osmisliti, pa naizled i negdje propustiti zaradu…uostalom trebao bi biti nacionalni interes da što više ljudi posjeti muzej Domovinskog rata.

      • Nije baš isto, jer British Museum posjećuju milijuni turista i on debelo naplaćuje ulaznice 😉 Naime, besplatan je stalni postav, no uvijek imaju i prateće izložbe na kojima nema upada ispod 15 funti. Također se naplaćuje milijun drugih stvari.

    3. @ Petračiću.. od tih 100000 – kladim se 750000 u Karlovcu ne popije ni kavu.. TO je tragedija (a ne “ne-naplata ulaza”) Dakle “tamo” nema nula i nikakvog razloga “ostati”.. prošetati uokolo, nitko / ništa ne “usmjerava” posjetitelje što bi još mogli ili trebali”..

    4. joj kak ćemo mi svi po tom turizmu na kraju izvuć debel kraj…al dobro… još su nam mrske tvornice, nekako je to ostatak onog vremena…nije to za nas, zato turizma amo, jer nema utjehe u industrijalizaciji 😉 niti poljoprivrednoj proizvodnji, samo uslugice i eu fondići, balon koji će se isto ispuhati…a niti industrijske niti poljoprivredne ostvarive strategije na razini državne, regionalne niti lokalne samouprave!

    5. Inače, kolumna je sjajna i dobar je pokazatelj razlike između kritike i kritizerstva. Ivka je već u nekoliko navrata pokazao svoju dobronamjernost i ljubav prema gradu pa samim tim i njegove kritike jače zvone. Mnogi bi mogli učiti od njega.

    6. A kako to oplemeniti prostor uz Aquatiku? Dani piva ” takvi kakvi jesu” ne traju 365 dana da remete lokalni feng-shui i da nagrđuju pristup akvariju, već 10 dana, a i stara krama ” takva kakva je” ima neku svoju sentimentalnu vrijednost među građanima i mnogi odlaze na nju petkom. Lokacija zadovoljava potrebe za prostorom, pa šta bi je onda radi samo toga petka trebalo preseliti negdje drugdje, jer ovako… nije dovoljno lijepa ili šta za one koji žele doći do akvarija. Zar treba napraviti neki Arc de Triomphe ili nešto slično ? Ne sumnjam kako će i navedeni ostali objekti dobiti novo ruho.

    7. Odlična kolumna koja nam je posvijestila koliko podcjenjujemo vlastite potencijale i koliko smo kao grad u depri. Nije sve, nije sve tako sivo….eto na tragu Aquatike mnogi mi sa strane (izvan Karlovca) govore da nema bojazni da se izgradi i jedan veliki gradski hotel, ali sa 100 soba. Hoteli se više ne grade sa sobama od 15 m2 već luksuzne od 40 m2, ali su dakako znatno skuplje. Vele sve do Plitvica je puno, pa nema bojazni da se takav hotel u Karlovcu ne bi punio. I ono što je najzanimljivije postoji klijentela koja je spremna platiti takvu sobu i ne žele spavati u sobičcima uz Plitvičku magistralu. Hotel bi trebao imati i kongresnu dvoranu te garažu. To otvara perspektive i prema Zvijezdi gdje se ljudi sramežljivo, ali po malo bave “rentanjem” soba. Nadam se da nam dolaze ipak neka optimističnija vremena, “slatke brige” samo nam treba malo više optimizma koji često zna doći sa strane.

    8. Sam grad Karlovac nalazi se na geografski strateškom položaju i mislim da treba raditi na tome da još više pojača turističku ponudu i smještajne kapacitete.

    9. Kolumna mi je dobra samo u onom dijelu koji se odnosi na nepostojeći hotel i ono zdanje za koje ne postoji naziv, a niću i novi staklenici.
      Prva godina akvarija ne moźe biti pouzdan dugoročni pokazatelj.
      Dobar mi je i dio kolumne koji govori o osmišljavanju okoliša, ali kad čujem da bi tamo mogao niknuti kamp ne znam što bi na to rekao. Taj dio grada treba biti namjenjen građanima Karlovca. Pogledajte neke fotke na Kafotki. Jablanovi su zasađeni prije 70 godina. Nizvodno od pontona vrbe,drvene leźaljke. A neki bi kamione ( kampere ) na 2 – 3 mj., praktićno u centru grada.

      • Prva godina je itekako dugoročni pokazatelj interesa i kvalitete trenutačnog vodstva za koje se nadam da će ostati na čelu. To ne znači da će i sljedeće godine biti 100.000 jer je za sve ustanove ovakvog tipa pad nakon prve godine prirodan i očekivan. Ali tih 100.000 je višestruko nadmašena očekivana brojka tako da nema razloga za brigu. Neće broj posjetitelja pasti sa 100.000 na 10.000 pogotovo što su posjetitelji mahom jako zadovoljni, a ujedno je i ustanova koja ima svoju edukativnu notu i uvijek će privlačiti učenike i studente.

    Odgovori