KAportal SIGNALI NAD GRADOM, kolumna Tihomira Ivke: Bespuća karlovačkog prometa | Karlovački informativni web portal

SIGNALI NAD GRADOM, kolumna Tihomira Ivke: Bespuća karlovačkog prometa

Neugodna je istina za posljednja dva gradonačelnika Karlovca da u posljednjih deset godina u ovome hrvatskom cestovnom raskršću nije napravljen ni jedan novi metar obilaznica. Ni novih, ni oni već davno započetih misleć’ tu na tako zvani gradski prsten koji je stao pred Luščićem i ni makac dalje i na obilaznicu koja bi Turanjčane trebala spasiti prometnog kaosa na D-1 cesti koji je počeo odnositi i pješačke živote. Ta južna, turanjska obilaznica dugih je 20 godina čekala nastavak iz Mostanja i onda u godinama ničega dočekala tragikomični intermezzo u vidu Vukelićevog mosta, pa je Karlovac – između ostalog – postao i grad mosta do kojeg ne vodi ništa i koji ne vodi nikud.

Treba biti i pošten i reći da gradnja spomenutih cesta nije u nadležnosti lokalne vlasti, ovisi o prioritetima Hrvatskih cesta, daklem države. No, isto tako treba biti pošten i dodati da je tako bilo i prije Mandića i Jelića, pa su neki drugi gradonačelnici uspjeli isposlovati da se podvožnjakom spoje Rakovac i Grabrik, da se premosti Kupa između Drežnika i Dubovca, a u krajnjoj liniji i da se izgradi taj nesretni most na Korani koji ne vodi nigdje, ali jednoga dana hoće. Prethodnici Jelića i Mandića su ili imali više lobističkih sposobnosti ili im je jednostavno bilo više stalo do bitnih javnih karlovačkih potreba, pa su bili i uporniji u svojim zahtjevima prema državnoj vlasti.

Uglavnom, ovom se gradu u prometnom smislu dogodio paradoks koji je morao biti anticipiran godinama i desetljećima prije, ali nažalost nije. Izgradnja autoputa prema Rijeci i Splitu, trebala je Karlovac rasteretiti nesnosnih ljetnih prometnih gužvi i posljedničnog odsjecanja novog i starog dijela grada „brzom cestom“, što se velikim dijelom i ostvarilo. Paradoks je da se – unatoč tome što nas zaobilazi gro cestovnog prometa za Rijeku i Split, pa i činjenici da Karlovac ima sve manje i manje stanovnika – prometna gužva u samom gradu ne smanjuje, uska grla se stvaraju na svakom koraku. Iz Mačekovo na Korzo i na nesretni rotor-presedan u kojem nemate prednost prolaska, iz Grabrika kod škole na Senjsku ulicu, s Drežnika na Banijanski most, iz pravca Gaze prema Gundulićevoj, uključiti se u promet sa svih sporednih cesta na Ulicu Banija je prava gnjavaža cijeli dan, a u vrijeme smjene u HS Produktu i Lana Tiskari Karlovac to je skoro nemoguće…Neuralgičnih prometnih točaka ima više nego ikad. Dakako, nikad kompliciranijem prometnom trenutku ne pomažu aktualni radovi na Borlinu i križanju kralja Tomislavova i „brze ceste“ kod pothodnika, kao što u godinama iza nas nije pomagalo što se planiralo krivo ili se nije planiralo uopće. Netko je očito u projekcijama za budućnost zaboravio ukalkulirati znatno povećanje broja automobila u gradu i nove ekonomske okolnosti kao što je dislokacija karlovačkih poslovnih zona, odnosno činjenice da najviše ljudi s posla i na posao u 21. stoljeću putuje na Baniju, zahvaljujući prije svega spomenutoj tvornici oružja.

  • I onda kad treba ponuditi rješenja, gradski čelnici se doimlju kao da žive na Marsu ili u Levkušju. Priča o gradnji obilaznice iza Šumarske škole koja se najavljuje i gura godinama nema nikakvog smisla ako je cilj rasterećenje Ulice Josipa Kraša u Zvijezdi u kojoj zastoja nikad nije bilo. Ima smisla samo ako se planira graditi most na Kupi u visini HS produkta. Uz sve gužve i probleme u centru, gradska vlast, ako smo dobro razumjeli izjave u medijima, rasterećenje gradskog prometa vidi u gradnji poveznice između Ilovca i Drežnika. Možda studije sugeriraju da je to normalno i potrebno, ali zdrav razum nam sugerira nešto drugo. Veza između Ilovca i Drežnika kroz Kaštel i Hrnetić postoji. Nešto je duža, ali postoji. Veliko je pitanje koliko je racionalno graditi novu cestu, preko pruge, od nule, ako kilometar dalje već imate cestu. I što bi se time dobilo? Iz Grada kažu da je cilj zaobilaženja grada skroz tamo do „jugoturbinskog bazena“. Ali, zar s Ilovca i Banije nije jednostavnije proći kroz grad „brzom cestom“ pa Senjskom u tom pravcu? Što bi se postiglo s tim da se sav promet preusmjeri na most Drežnik-Dubovac, pa dobijete novi krkljanac na Dobovcu i Novom centru? Pitanja je mnogo, a odgovora zašto je Karlovac pun prometnih čepova malo.

    Kad im već ne ide u planiranju i izgradnji novih cesta i obilaznica, mogli bi u gradskoj upravi razmisliti o alternativnim metodama rješavanja prometnih problema. Postoji niz europskih primjera motiviranja radnika da ne dolaze autom na posao, odnosno davanje dodatka na plaću ako na posao dolaze pješice ili biciklom. Karlovac je mali i ravan grad, kod nas bi to moglo proći i lokalna vlast bi mogla biti primjer drugima. Znamo, doduše, da je to daleko od ostvarenja već po „statusu“ stalka za bicikle kod gradske uprave. Nekad je bio veći i uz samu zgradu. Sad je sklonjen na sigurnu udaljenost, valjda da ne bi smetao automobilima i valjda podsjećao radnike da je normalno na posao doći s biciklom. Gradska uprava zapravo uporno prkosi svjetskim trendova, besplatnim parkiranjem na Strossmayerovom trgu potiče djelatnike da dolaze na posao autom, a time posredno potiče i prometne gužve u gradu. Kao i toliko puta do sada, doslovce radi protiv javnog interesa. Da je tome tako, svjedoči i zanimljiv članak iz jučerašnjeg Večernjaka koji sugerira da bi svjetska ekonomija mogla ojačati čak 100 milijardi dolara godišnje ako poslodavci uspješno potaknu svoje zaposlenike na tjelovježbu, odnosno da šeću barem 15 minuta dnevno što, između ostalog, dokazano povećava produktivnost. Vjerujemo da – iako se priča da je u Magistratu zaposleno pola Rečice i Šišljavića – većina zaposlenika ne živi puno dalje od kruga od 15 minuta pješice. Evo ideje za gradske čelnike. Ako su mogli uvjeriti zaposlenike da im odlazak na duhovnu obnovu u hercegovački samostan donosi koristi, valjda ih mogu uvjeriti i da hodanjem i bicikliranjem čine uslugu svom zdravlju, svom novčaniku i – gradskom prometu.

  • 4 komentara

    1. Prvo – To su sve sporedne ceste.
      Valja riješiti samu brzu prometnicu kroz grad.
      A ovo, o službenicima koji dolaze na posao autom – pa postoji kolektivni ugovor koji to regulira.
      Tko ima manje od 2 km od doma do radnog mjesta, ne dobiva naknadu za prijevoz.
      Kako uvjeriti državne službenike da je zdravije doći na posao biciklom nego autom?
      Nije im do zdravlja već prestiža?

    2. Nema grada u kojem se u nekiom specifičnom vremenu (7-8 ujutro i 15-16 popodne) ne rade gužve i prometni čepovi. Ceste se nikada ne projektiraju za vršna opterećenja na koja otpada 5% vremena, nego za neka prosječna opterećenja, jer je tako rentabilnije. Ako netko misli da su u Karlovcu gužve u prometu, neka ode u Zg i vidjeti će kako je nama lijepo. Ivka je već neko vrijeme u “sezoni kiselih krastavaca”, fali mu tema pa se rade problemi tamo gdje ih nema, samo da se nešto piše.

    3. U slučaju da se jednog dana sagradi cesta od Ilovca do Drežnika (kroz drežničko polje, uz prugu) preko nje ne bi nikada išao sav promet nego bi bio alternativni resteretni pravac i tada bi most Drežnik – Dubovac imao punu svrhu. Uz to na dijelu drežničkog polja u planu je i poslovna zona, po GUP-u.
      Time bi gradski prometni prsten imao punu svrhu, naravno uz rekonstrukciju ulice Luščić uz vojanu sa spojem na semaforizirano raskrižje u Krležinoj. Ali to više nije u ingerenciji nego države jer je to ove godine proglašena državnom cestom. Sa financijske strane dobro, ali lobiranje nije na našoj strani.
      Kroz koju godinu u planu je obnova stare riječke od rotora na dubovcu do Duge Rese. Nažalost jedan od najgorih kolinka u gradu , Senjska ostaje netaknuta.

    4. Dobro Ivka možeš li ti nama reći koliko danas grad Karlovac ima stanovnika? Gradske četvrti a ne MO. Koliko je imao, recimo, 1989 g.? Sve bivše tvrtke su propale a zapošljavale su na tisuće radnika. Ti bi sad promet kao da je Grad megapolis još samo naruči tramvaj i podzemnu željeznicu. A recimo i zrakoplovnu luku onak manju ne veliku. Pa nemamo ni multiplexsex kino a ti bi promet par exselans. A tko će to platiti?

    Odgovori