Pišu: Vladimir Lay (Karlovac) i Petar Mišura (Šibenik)

Grad Karlovac ovih dana kreće u izradu Plana upravljanja Zvijezdom. To je neophodan dokumnet za daljnji rad na obnovi i oživljavanju Zvijezde kao spomenika kulture. Urbanistički plan uređenja (UPU) Zvijezde, koji je rađen dugo (od 2014. godine), a završen i prihvaćen od Gradskog vijeća u ožujku 2017., ponudio je prijedloge i odgovore na pitanja što i gdje razvijati i obnavljati u Zvijezdi.

Sadržaj se nastavlja...

Plan upravljanja ima osnovnu zadaću odgovoriti na pitanja što, tko i kako razvijati i obnavljati u Zvijezdi. Moglo bi se dodati da to mora na neki način biti i plan gospodarenja Zvijezdom. Naime, vidljivo je da se proteklih desetljeća, najmanje od 1971., kada je velika tržnica kao žariše života napustila Zvijezdu, ovim prostorom nije dobro gospodarilo. Uzgred, riječ „ekonomija“ dolazi od grčke riječi „oikonomia“ što znači „gospodarenje domom“.

UPU za Zvijezdu je prostorni „vozni red“ za Zvijezdu koji grad Karlovac nažalost – vjerovali ili ne – nije imao desetljećima, dijelom zbog ratnih zbivanja (1991. – 1995.), dijelom zbog nesloga različitih stručnjaka, a dijelom pak zbog niske razine društvenih energija i volja u Gradu u odnosu na Zvijezdu. Podsjetimo, Zvijezda je stara jezgra grada Karlovca, kulturni spomenik, ali i prostor u kojem danas više ne obitava 2228 ljudi (popis 1991.), već samo oko 900 stanovnika te u koju na rad dnevno dolazi nekoliko stotina ljudi.

Posljednji pokušaji izrade planerskog „voznog reda“ za Zvijezdu bili su Provedbeni urbanistički plan (PUP) za Zvijezdu 1987./88. godine i projekt „Preporod“ 2007. godine. PUP nije prihvaćen na tadašnjem „parlamentu“ Grada i nikada nije postao važeći. Posvađali su se stručnjaci, svatko je bio najvažniji, do sloge nikako.

Skoro 20 godina kasnije projekt „Preporod“ krenuo je s puno energije i motivacije, bio je vrlo kvalitetan, poduprt međunarodnim ekspertima, ali je naprasno prekinut, navodno zbog pogrešnog „dobijem, pa prodam“ poteza tadašnje gradske uprave.

U međuvremenu Zvijezda je lagano i tiho propadala i građevinski i spomenički i demografski, postajala je „život koji se gasi“. Kada ove izuzetno loše pojave u posljednjih 30 godina imamo na umu, povoljan je događaj da danas imamo završen i usvojen Urbanistički plan uređenja Zvijezde. Pred ljeto 2017. Grad i vanjski suradnici započinju rad na Planu upravljanja Zvijezdom. Taj Plan će kao poantu imati „Akcioni plan s pregledom prioritetnih projekata i programa“ s time da će se razlikovati kratkoročni (do 5 godina), srednjoročni ( od 6 do 15 godina) i dugoročni plan (od 16 do 30 godina, dakle tamo do neke 2047. godine).

Ovaj članak odgovara na jednostavno pitanje: Plan upravljanja Zvijezdom – što je to? Što bi morao sadržavati ako želi biti plodan i praktičan usmjerivač procesa obnove i oživljavanja Zvijezde? Gotovo svaki problem koji nastane u RH počinje se obrazlagati s dvije-tri mantre – treba nam strategija, plan upravljanja, akcijski plan. Dolaskom i upotrebom EU fondova dodaje se participativni pristup, integrirani pristup i usklađenost s dokumentima višeg ranga. Što znači plan upravljanja, treba li nam, kako ga izraditi i naposljetku kako ga koristiti – pitanja su koja se uglavnom preskaču da bi se moćne riječi zaštitile od propitkivanja i zadržale prizvuk stručne mističnosti.

Pri tome, kritički sagledavano, kao i uvijek najviše se pažnje posvećuje metodologiji, tehničkim pitanjima, životopisima stručnjaka, a posebno se daje naglasak na dionike. Što više dionika to bolje. Idemo uključiti sve moguće institucije, udruge, pojedince koji doista imaju važnu ulogu. Kad smo riješili sve dionike, imamo metodologiju i stručnjake, radimo nekoliko radionica, eventualno anketu i na kraju donesemo plan upravljanja. Tako priča najčešće prema poznatim iskustvima počinje i završava. Dešava se da se plan na kraju uopće niti ne donese. Mnogi zbog sukoba „ega“ ili politike ostanu napravljeni, ali nikad usvojeni. Najgora varijanta je da se usvoje, iako se zna da su loši, ali srećom za te sredine se ne provode. 

Samom činjenicom da se plan radi i donosi priznaje se problem određenog područja. Tamo gdje nema demografskih problema, gdje investicije dolaze po inerciji, gdje se gradi, obnavlja i doseljava stanovništvo – ne postoje planovi upravljanja. Dovoljno je postojeće prostorne planove svih razina nadopunjavati (prostorni plan uređenja, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja…), a proračun ionako samo raste i rade se sretni rebalansi.

Osim što priznajemo problem, izradom plana upravljanja za pojedina područja na izravan način potvrđujemo volju i želju da stanje promijenimo. Područja za koja se rade planovi upravljanja dobivaju i priznanje kao posebno vrijedna područja. To su područja koja su dio našeg identiteta, područja kojima priznajemo zasluge za prošla slavna vremena, područja koja bi trebala predstavljati poluge razvoja. Zvijezda ima sva obilježja područja kojem treba plan upravljanja: slavnu prošlost, tmurnu sadašnjost i veliki potencijal za budućnost.

Tko treba biti nositelj izrade plana upravljanja? Odgovor je vrlo jednostavan i jedini mogući – jedinica lokalne samouprave. Primjeri iz Hrvatske i Europe pokazuju kako je uvijek dobro da temeljnu ulogu ima Grad (primjeri Peruge, Torina, Šibenika). Inicijativa može doći iz civilnog sektora, iz kulturnih institucija, iz zaštitarskih i konzervatorskih krugova, ali za kompleksna područja kao što su povijesni centri gradova najprimjerenije bi bilo da plan izrađuje gradska uprava. Kad bi se svi ostali akteri ujedinili, ali bez Grada, plan koji bi se i donio ne bi bio provediv.

Dolazimo do sljedeće faze, do provedbe plana. Kao i kod strategija, pokazuje se nedovoljna zakonska regulativa u segmentu provedbe svih planskih dokumenata osim dokumenata prostornog planiranja i proračuna. Važno je da se već prilikom izrade plan upravljanja poveže s dokumentima prostornog planiranja te posebno s proračunom i drugim mogućim izvorima financiranja (fondovi EU). Time se osigurava provedbena moć. Plan upravljanja utječe i na niz manje zahtjevnih dokumenta, ali nužnih za svakodnevni život građana kao što su odluke o komunalnom redu, zakup javnih površina, odluka o prekoračenju buke, radna vremena ugostiteljskih objekata i sl. Svi dokumenti bi trebali biti usklađeni što znači da bi se trebali mijenjati kroz proces donošenja plana ili nakon njegovog usvajanja.

Nakon što je plan usvojen temeljno pitanje je mogućnost provedbe. U prvom redu postavlja se pitanje titulara provedbe. Je li potrebno posebno tijelo ili ne? Primjeri su različiti – npr. u Torinu postoje modeli za pojedine gradske četvrti gdje planove upravljanja, čak i upravljanje urbanim centrima, uspješno provode nevladine udruge, dok je u drugim četvrtima to kooperacija gradske uprave i strukovnih uređenja. U Šibeniku pak gradska uprava i provodi plan i upravlja institucijama poput Urbanog centra i urbanog inkubatora. Općenito, iskustva su različita, ali u većini slučajeva potrebno je posebno tijelo da bi se plan lakše i učinkovito provodio. Urbani centri kao mjesta susreta između građana, strukovnih udruženja i gradske uprave pokazali su se kao efikasan alat za komunikaciju izvan institucionalnih okvira uobičajene gradske uprave. Drugi temeljni problem je izvor financijskih sredstava.

Karlovačka Zvijezda je kao i svaka povijesno-urbana cjelina jedinstvena što ne znači da se iskustva iz nekih drugih sredina ne mogu primijeniti prilikom izrade plana upravljanja. Naše zaostajanje za svjetskim trendovima može biti prednost jer jednostavno neka rješena su veće testirana. Zato je važno karlovačko sudjelovanje u međunarodnim projektima, kako same gradske uprave tako i udruga i institucija. Transnacionalni programi kao što su Interreg Europe ili Urbact nisu toliko atraktivni našim dionicima. Česta je primjedba da nema konkretnih investicija i ulaganja. Nažalost u našoj javnosti je još uvijek prisutan stav da samo beton i oprema vrijede; znanje i prenošenje iskustava nisu na cijeni jer se na kraju projekta ne može „prerezati vrpca“. Političari vole vrpce. Takvi soft projekti na kojima su uključeni zaista svi dionici daju potrebna znanja koja omogućavaju da se donese kvalitetni plan upravljanja te da investicijski projekti, koji su njegov dio, budu stvarno održivi i društveno korisni. Manji projekti su dobar početak da se testira način rada, razvija svijest o važnosti Zvijezde, identificiraju stvarni pokretači ideja i stvori ona pozitivna energija koja jedina može pokrenuti revitalizaciju Zvijezde.

Takav projekt je bio upravo ovih dana završeni projekt „STAR-VOICE“ koji je novcem iz EU fonda operativno provela u vremenu 2015. – 2017. karlovačka udruga KA-MATRIX. Ova udruga je okupila više suradničkih ustanova iz znanosti, gradske uprave, te drugih udruga.

Prilikom izrade plana upravljanja treba voditi računa o tri temeljna faktora ili stupa obnove: stanovništvo, poslovanje i institucije. Ta tri elementa čine suživot i razlog opstanka svake urbane cjeline. U karlovačkoj Zvijezdi su ostale obrazovne institucije (Veleučilište, Glazbena škola) i to je neosporni temelj na kojem treba graditi budući razvoj. Institucije – obrazovne, upravne, kulturne privlače posjetitelje iz drugih dijelova grada, daju živost i stvaraju mogućnost poslovanja. Upravo se pad starih povijesnih jezgri vezuje za odlazak pojedine institucije iz središta, zato je važno omogućiti i poticati povratak institucija, a time i sadržaja u Zvijezdu.

Prazne gradske i državne zgrade su savršen primjer mogućnosti revitalizacije. Prema podacima iznesenim u analizama UPU za Zvijezdu, Republika Hrvatska u Zvijezdi posjeduje 21 zgradu ukupne korisne površine od gotovo 30 000 m2. Devet zgrada je u lošem, a jedna u ruševnom stanju što čini 56 % ukupne površine gradskih prostora. Uzgred, država se teško odriče nekretnina ako nisu za opće dobro. Za javne svrhe otvaraju se solidne prilike financiranja iz EU fondova za pojedine sadržaje kao što su studentski domovi, poduzetnički centri, centri za mlade itd.

Grad Karlovac u Zvijezdi posjeduje 20 zgrada ukupne površine 12 000 m2. Sedam zgrada je u lošem stanju, a dvije su u ruševnom. Ukupna površina prostora u lošem ili ruševnom stanju je 4850 m2 što je oko 40 % ukupnih površina u vlasništvu Grada.

U planu upravljanja treba inzistirati na institucionalnom jačanju Zvijezde. Unaprijed treba mapirati zgrade i istovremeno s procesom izrade plana početi pregovore o dodjeli nekretnina (primjer tvrđave Sv. Ivana u Šibeniku) i izradu prijava za fondove. Za pojedine objekte ne treba čekati plan upravljanja jer jasno je da povratak bilo koje institucije donosi dobrobit povijesnoj jezgri. Može li Karlovac s obzirom na blizinu Zagreba napraviti iskorak i tražiti da institucije na razini države budu smještene u Zvijezdi? Je li moguće da neka od brojnih agencija koja radi u iznajmljenim prostorima u Zagrebu počne raditi u Zvijezdi u adaptiranim, danas praznim zgradama?

Loša infrastruktura je primarni problem povijesnih centara. Uz ovaj problem se spominju demografski problemi, gubljenje stanovnika, što je povijesnim jezgrama svojstveno (Dubrovnik, Šibenik, Karlovac, Perugia, Spoleto). Pored toga, međunarodna iskustva pokazuju da je jedan od razloga zašto se rade planovi upravljanja pojava samačkih ili samo dvočlanih domaćinstava te izrazito staro stanovništvo. U Hrvatskoj smo lišeni problema svojstvenog zapadnoj Europi jer nemamo na djelu postojanje emigrantskih geta, odnosno pretvaranje povijesne jezgre u emigrantsku četvrt.

Gubitkom stanovništva čitavo središte, posebno u turističkim mjestima, postaje tek svojevrsna kulisa, pozornica ili muzej. Staru jezgru Dubrovnika godinama sustavno napušta domaće stanovništvo, kupci – mahom stranci, u skupim kupljenim stanovima borave rijetko. Bez stalnih stanovnika nema ni života povijesnog centra. U povijesnom centru je često skuplje stanovanje, zaštita zgrada povećava troškove obnove i održavanja, gubitak ponude usluga i institucija tjera stanovnike da žive bliže sadržajima, trgovinama i radnim mjestima. Izlaz bi mogao biti u svim onim građanima koje privlače novi sadržaji Zvijezde, nova radna mjesta u institucijama, novi imidž super kvarta, studentski život i sadržaji, sve ono čega nema u novim naseljima. Poticajne mjere za obnovu stambenog fonda su dobrodošle kao i ulaganja u infrastrukturu, što je preduvjet bilo kojeg većeg povratka stanovništva. Bez privlačnosti i novog imidža koji dolazi s novim sadržajima nema dugoročnog rješenja za stare jezgre.

Pri tome se često kao prvi problem u istraživanjima navodi parkirni prostor, odnosno promet u mirovanju. Gradovi često ulažu golema sredstva u financiranje garaža, nadzemnih i podzemnih, umjesto promocije javnog, biciklističkog i pješačkog prometa kao alternativa osobnim automobilima. Jednako kao što stari stanovi ne mogu u komforu i izolaciji konkurirati novogradnji, a male trgovine cijenama i ponudom trgovačkim centrima, tako je stanovanje u povijesnim jezgrama neusporedivo sa životom u modernim četvrtima i nijedna garaža ili subvencija fasade neće riješiti problem.

Poslovanje kao i stanovanje u staroj jezgri je opterećeno višim troškovima, nedostupnošću i, najgore od svega, nedostatkom kupaca. Problem svih jezgara su isti. Uz gubitak institucija i stanovništva nestaju i razlozi za postojanje trgovina, obrta i općenito poduzetničke aktivnosti.

Zanimljivo je, počeci zamiranja, a potom i propadanja jezgri Šibenika i Karlovca vezuju se uz preseljenje glavne gradske tržnice! Upravo u projektu oživljavanja jezgre Šibenika zelena tržnica je identificirana kao jedan od prioriteta. Tržnice doživljavaju pravi povratak u europskim gradovima. Mali kvartovski dućani su izgubili bitku, ali tržnice nude nešto što trgovački centri ne mogu imati – lokalni karakter, lokalni proizvod, iskustvo kupovanja od proizvođača, ekološke proizvode. Tržnice na kojima se ne samo kupuje nego i jede (primjer Rotterdama) oživjele su centre, njihova arhitektura i živost postaju središnje točke revitalizacije. Trgovački centri su često apostrofirani kao uništavači poslovanja u povijesnim centrima. Posebno se to odnosi na gradove srednje veličine kakav je upravo Karlovac.

Centri velikih gradova pokazuju se s brendiranim trgovinama i velikim protokom ljudi puno otporniji. Pametni gradovi su kroz urbanističke planove spriječili trgovačke centre u predgrađima kad su vidjeli što se dogodilo susjedima (njemački Lorach). Danas su maloprodaja i obrti u povijesnim centrima mogući samo kao i tržnice s proizvodima kojih drugdje nema.

Sadržaji po kojima će Zvijezda ponovno zasjati jedno su od plodnih mogućih rješenja. Pri tome se ne treba orijentirati samo na Zvijezdu u kontekstu Karlovca ili Karlovačke županije! Zagreb je blizu, a i Hrvatska nije velika. Voljeli bismo, sanjamo to – da plan upravljanja za Zvijezdu 2017. /18. predloži smionu i veliku atrakciju pokretača novog imidža Zvijezde. Zvijezda kao mjesto ponude atraktivnih pivnica i ne samo jednog pivskog festivala u godini! Zvijezda kao prostor živih predstava - inscenacija povijesti! Zvijezda kao hrvatski „živi muzej“ povijesti slavne Vojne krajine.

Zvijezda može za 10 – 15 godina postati dobro iskorišteni adut za ugodne, privlačne i doživljajne boravke domaćih ljudi, može postati mjesto gdje se nešto zanimljivo i stalno događa! Za razliku od danas kada se događa samo jednom godišnje – na Dan grada ili povremeno, npr. u Radićevoj ulici ako se oko toga pobrinu agilne karlovačke udruge. Ukratko, Zvijezda ima temeljni potencjal da postane magnet za privlačenje posjetilaca iz cijele Kalrovačke županije, Zagreba, obližnjih dijelova južne Slovenije, grada Rijeke, Primorja i Istre, pa i šire.

Slatkovodni akvarij je kao unikatna punuda u relativno kratkom vremenu privukao već 52 000 posjetilaca. Na dobrom je putu da postane privlačna atrakcija u razmjerima Hrvatske, a preko posjeta tranzitnih turista (za Plitvička jezera, za Jadransko more) i šire. To je dobar putokaz i za obnovu i oživljavanje karlovačke Zvijezda kao zasebne i posebne vrijednosti u širim razmjerima. Štoviše, Zvijezda, Akvarij i još ponešto u gradu Karlovcu mogu biti višeslojni prostor doživljaja i ojačani, višestruki magnet za posjetitelje. Na ponos građana i uprave Karlovca.