Samo sedam građana Karlovačke županije proglasilo je osobni bankrot na osnovi Zakona o stečaju potrošača, dok ih je u Hrvatskoj ukupno 682 o čemu je prije par dana pisao KAportal. Zanimljivo, Regionalna organizacija zaštite potrošača (ROZP), ovako mali broj građana "u stečaju" sebi pripisuje kao uspjeh.

- Smatramo to još jednim uspjehom ROZP-a, jer od javne rasprave i posebno poslije donošenja Zakona o osobnom stečaju potrošača, informiramo i savjetujemo potrošače da proglašenje "osobnog stečaja" nije rješenje za izlazak iz dužničkog ropstva, rekao je Željko Tomašić, predsjednik ove organizacije koja sjedište ima u Karlovcu.

Sadržaj se nastavlja...

Dodaje da su taj stav utvrdili jer nije prihvaćen njihov prijedlog da se u postupku provedbe osobnog bankrota ne smije dozvoliti da potrošač postane beskućnik. A sadašnji Zakon određuje da se upravo to provede, jer stečajni upravitelj može rasprodati svu imovinu potrošača - dužnika (i pokretnu i nepokretnu) te ga praktično izbaciti na ulicu čak i bez zavežljaja u ruci, i tek onda mu, kažu u ROZP-u, "oprostiti“ ostatak duga, ako se ne zaposli, ako se zaposli plaća dug do potpunog podmirenja.

- Doduše mala je vjerojatnost da će se takav potrošač zaposliti, jer izbacivanjem na ulicu, postaje beskućnik, čovjek bez prebivališta, a time i identiteta, jer nema pravo ni na osobnu iskaznicu. A tko će čovjeka "kojeg nema" zaposliti kad ga ne može nikako prijaviti kao zaposlenika? Stručnjaci za osobni bankrot će reći da nije baš tako i sati objašnjavati „što bi kad bi“, ali suština provedbe osobnog bankrota je otimanje sve imovine potrošaču - dužniku i to uvjetima koji su daleko lošiji od ovrhe. Tu svaka nauka pada u vodu pred stvarnošću. Na jadniku u stečaju, pored svih dugova u koje je zapao, sada dodatno zarađuju FINA, stečajni upravitelj, država (pravosuđe), agencije za prodaju nekretnina, navodi Tomašić.

ROZP stoga ipak savjetuje potrošačima da ne razmišljaju o osobnom bankrotu.

- Sve banke (pa i većina vjerovnika) imaju opcije da se može dogovoriti oko otplate duga. Ako je potrošač otvoren, iskren i uvjerljiv u pregovorima, banke su čak spremne oprostiti dio duga, jer im je to isplativije, nego provoditi ovrhu i prodavati ovršene nekretnine, koje u pravilu na dražbama postižu tek 1/3 stvarne cijene a generiraju troškove, zaključak je ROZP-a.

KAportal.hr