Na ulasku u Glinu, ožiljci na fasadama kao da je 91. Građani se 27 godina kasnije ne bave time tko je čiji. Imaju ozbiljnijih problema.

"Ma dobro je onima koji imaju dosta novaca, i tako, a sirotinja ko sirotinja uvijek", kaže nam Jelka.

Sadržaj se nastavlja...

"A nije baš loše, osim što posla baš nema, samo možeš u šumi radit, ništa drugo", dodaje Josip.

Prema popisu stanovništva iz 1991. u Glini je živjelo većinski srpsko stanovništvo. 2011. postotci su ostali isti, ali sada većinu imaju Hrvati. I jednima i drugima rode slabo dolaze - a kad se tome doda iseljavanje - stanovnika je sve manje. od 23.000 ljudi 91. u Glini je danas ostalo 9200.

20. ožujka 1995. godine Aleksandar Vučić upravo je ondje okupljenima rekao kako Glina nikada neće biti dio Hrvatske. Odmah pokraj njega sjedio je i Vojislav Šešelj. Stanovnici Gline danas su očekivali kako će se sam Vučić, zbog tog govora ispričati, ali nije.

"Ovdje je u svakom slučaju morala doći riječ isprike jer na glinskom području je poginulo 396 što civila što branitelja", Nikola Vrbanac, tajnik Udruge branitelja i dragovoljaca Gline.

"Očekivali smo da će doći u Glinu i da će se ispričati za sva nedjela koja su počinjena na području Gline i cijele države", Darko Krznarić, predsjednik HVIDRA-e Glina.

I bez isprike, u Glini će nastaviti raditi na obnovi svega uništenog u radu.

"Kao što vidite Glina živi i dalje bez obzira na rane rata koje je pretrpjela i u materijalnome smislu i u ljudskome", Stjepan Kostanjević, gradonačelnik Gline.

"Dosta je tih prometnica i infrastrukture uništeno u domovinskom ratu, poslije rata je obnova krenula. Evo borimo se sa svim tim nedaćama. Mladi, kao i u cijeloj Hrvatskoj odlaze za boljim životom, ali evo ima dio mladih koji su zaposleni. Mi imamo problem na Zavodu za zapošljavanje, nema dovoljno radne snage. Nadam se da ćemo uspjeti zadržati mlade i da će Glina biti i ono što zaslužuje", kaže Kostanjević.

50-ak kilometara dalje od Gline nalazi se općina Dvor. Rijetki su ljudi koji ovdje uopće žele stati pred kameru i komentirati ovdašnji život. Odavde se, prema riječima stanovnika, iselilo otprilike 15-ak obitelji s malom djecom u posljednje 2 godine i to pretežito u Njemačku.

U Dvoru oduvijek živi više Srba nego Hrvata. 91. ih je bilo 86%, a na popisu 2011. 71%. Hrvata je 91. bilo 9%, a 2011. 25%. Danas ćete u Dvoru više lica vidjeti na smrtovnicama nego na ulici, oglasi se postavljaju na praznim izlozima, dok peroni na autobusnom kolodvoru služe kao garaže.

"Ovdje života nema, tko može, se izvuć nek se izvuče dok je vrijeme. Gotovo da smo gladni. Uzimaju nam i ono malo što imamo", komentira Vjekoslav.

Nekima od 5000 stanovnika koji su ostali u Dvoru trebali bi pomoći dokumenti koje je Aleksandar Vučić donio u Zagreb. To su matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih u toj općini koje su za Oluje odnesene u Beograd.

"Mnogo su bitni. Moji sugrađani više neće te podatke dokazivati pod upravni postupak i sudski postupak, to će uštedjeti vrijeme i novca", kazao je Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor.

U Dvoru i u Glini - i danas se živi teško - bez obzira na nacionalnost.

Vijesti.rtl.hr