KAportal Predstavljen Plan upravljanja NP Plitvička jezera, u izradi sudjelovali američki stručnjaci | Karlovački informativni web portal

Predstavljen Plan upravljanja NP Plitvička jezera, u izradi sudjelovali američki stručnjaci

plitvice-konferencija-(63)Kako bi se u budućnosti trebalo upravljati Nacionalnim parkom Plitvička jezera da se ne ugrožava priroda, a opet turistički na adekvatan način valorizira park, pokazat će novi Plan upravljanja parkom za razdoblje od 2017. do 2027.

Danas je na Plitvicama održano predstavljanje projekta kojem je sastavni dio i Akcijski plan upravljanja posjetiteljima. Na seminar su kao predavači pristigli i veleposlanici SAD-a i Kanade, Julieta Valls Noyes i Daniel Maksymiuk, te se osvrnuli na dobre primjere upravljanja nacionalnim parkovima u njihovim državama. Predavač je i ministar zaštite okoliša i energetike RH Slaven Dobrović.

POGLEDAJTE PRILOG…

  • Plan upravljanja posjetiteljima NP Plitvička jezera je predstavio prof. Stephen F. McCool, savjetniku u procesu njegove izrade koji je za ovo područje jedan od vodećih svjetskih stručnjaka, te Anđelko Novosel, v.d. ravnatelja NP-a.

    KAportal.hr

  • 7 komentara

    1. Nemojmo zaboraviti da je gosp. Marinko Maradin dugo godina radio na Plitvičkim Jezerima. Eto ovo je očigledan primjer da je potrebno puno pametnih glava da popravi ono što je on risao i pisao.

    2. Jesi našao temu gdje ćeš svoju mržnju istresati.
      Dok sam radio na Plitvicama, bio sam dio tima koji je vodio brigu o prostornom planiranju i gradnji, kao i o sustavu posjećivanja sa kontroliranim vođenjem posjetilaca i maksimalnim dnevnim kapacitetom, o rješavanju problema odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, o prestanku crpljenja vode za piće iz jezera Kozjak, radili smo na disperziji posjetitelja na cijeli prostor Parka, od Plitvičkog Ljeskovca do Čorkove uvale, fotosafariju, sprečavanju zaraštanja livada, itd. I imali smo rješenja, a za dio nabrojanog i građevinske dozvole, ali je okupacijom „kninđi“ prije Uskrsa 1991. godine sve prekinuto i bačeno u smeće.
      Dakle, sve što se najavljuje za novi Plan upravljanja, bilo je poznato i u radu još 1990. godine. I još uvijek postoji nekoliko ljudi u Hrvatskoj koji imaju znanja organizirati Plitvice na način koji ne bi bio štetan za prirodu, ali niti jedan od njih nije angažiran na izradi novog plana upravljanja, već se plaćaju vanjski stručnjaci da nam prodaju znanje koje u Hrvatskoj postoji već desetljećima. Već viđeno više puta.
      Ili da skratim, nemaš pojma o čemu pišeš.

    3. Svjedok sam i aktivni sudionik svih aktivnosti koje su se odvijale u NP jos od 1977. kada sam poceo raditi na Plitvicama – a radi se o zatvaranju prometa uz jezera, uvodjenja turistickih “vlakova” za prijevoz turista i brodica koji su pokretani elektromotorima koje smo kupovali u Austriji u Gmuendenu da bi kasnije u Rijeci nasli tvrtku koja ja proizvodila elektromotore koji su se pokazali daleko ucinkovitijim od austrijskih jer su bili smjesteni pod palubom. Drugo sto zellim reci, zajedno smo radili u timu sa gosp.Maradinom (i pokojnim ing.Movcanom) koji je predlagao sustav posjecivanja kojim bi se smanjile guzve na jezerima. Temeljni princip bilo je tzv.jednosmjerno kretanje po stazama i mostovima. Trece, stalno su se prosirivale zone posjecivanja kako bi se turisti sto duze zadrzavali u Parku. Sve aktivnosti sluzbe za marketing bile su koncentrirane na sadrzaje koji bi turiste sto duze zadrzali u Parku da bi se povecao i broj nocenja -kao sto su bili izleti u sire podrucje Parka i na druge atraktivne destinacije /Velebit, Cerovacke spilje,Zadar, Ozalj. …/
      Koncem sedamdesetih bili smo presretni sa brojem posjetitelja od cetiri stotine tisuca, zatvatvanjem prometa taj broj je iz godine u godinu rastao – bile su to “slatke” brige kao sto je i sadasnji broj. Ali za razliku od danas stalno se ulagalo- motel Maslenica, motel Lucko, motel Grabovac, kamp Korana, prozvodnja drvenih kuca, farma na Krbavskom polju, stanovi za radnike da ne nabrajam manje investicije…i isplacivala se uvijek trinaesta placa. Postojao je i plan snabdijevanja pitkom vodom iz Licke Jasenice kao i plan izgradnje kolektora i prociscivaca otpadnih voda. Bio sam clan strucne delegacije koja je posjetila Cerviu u Italiji koji su kao jedno od najturistickijih područja u Italiji vec imali sustav prociscavanja otpadnih voda u koristenju.Zbivanja 1991. su prekinula sve planove ali ono sto smo tada radili moze biti dobra osnova i pomoc jer makar mi danas radimo na nekim drugim poslovima Plitvice su nam uvijek ostale u srcu.

      • Da, treba spomenuti sada pokojnog ing. Movčana, posebno kada se govori o sustavu posjećivanja. Josip Movčan, kao dugogodišnji spiritus movens planiranja i uređenja prostora NP Plitvička Jezera i okolice, udario je temelje onoga što su Plitvice danas u smislu zaštite prirode, ali i u smislu turističkog posjećivanja. Osporavan od lokalnog stanovništva, čak i prozivan kao organizator iseljavanja srba sa područja Parka, morao je 91. pobjeći, spašavajući živu glavu. Promatrajući njegov rad danas, sa odmakom od 25 i više godina, jasno je da bi osim nagrade “Ivo Horvat” koju je dobio za životno djelo na području zaštite prirode, po njemu trebalo obilježiti i neku znamenitost na Plitvicama, a ne da o njemu danas u Parku gotovo da i nema spomena.

      • Poštovani, ako mislite da sadašnji broj posjetitelja spada u “slatke brige” onda stvarno sumnjam u Vašu stručnost vezano za ocjenu vanjskih pritisaka na NP Plitvice. U zaštitarskim krugovima se zna da je stručna služba NP Plitvice dugo bila zanemarivana od strane ostatka uprave, i tek sada se dolaskom stručnijih osoba na više pozicije govori o stvarnim opasnostima po NP (odvodnja otpadnih voda, prevelik broj posjetitelja, neusklađenost Plana upravljanja NP s Prostornim planom…). Vaše svjedočenje više ide u prilog tezi da se ni danas ne bi puno drugačije upravljalo parkom što se tiče ograničavanja broja posjetitelja, no sigurno bi se više ulagalo u infrastrukturu i zaštitu okoliša.

    4. Veli Stane Dolac: Drugovi, moramo biti samo kritični pa tek onda kritičari. Danas bi on rekao: Drugovi moramo se sami hvaliti kad nas nitko hvalit neće. Osta našoj Županiji od Plitvičkih Jezera, Ćorkova uvala.

    5. Jurice, Plitvička jezera bila su karlovačka samo tada kada su 50-tih godina. bila u tzv Kotaru Karlovac, koji se protezao od Karlovca pa sve do Senja, Paga i Otočca. Inače su Plitvička jezera Lika, tako da teško da smo izgubili Plitvička jezera, jer ih nkad nismo ni “imali”.

    Odgovori