Jozi Kalebu, poznatom poduzetniku s bečkom adresom, otprije nekoliko godina i karlovačkom investitoru (kupac Hotela Central u Zvijezdi), Hrvatske ceste morat će isplatiti više od 155.000 kuna odštete te još 25.000 kuna sudskih troškova. Kaleb je, naime, svojim skupocjenim Mercedesom 500 SL 12. rujna 2014. godine uletio u poplavu ispod nadvožnjaka na Ilovcu, te mu je automobil tamo ostao potopljen. Prometnica je to koja je u nadležnosti Hrvatskih cesta te je smatrao da su za štetu na njegovom vozilu odgovorni oni, a to mu je svojom, doduše još uvijek nepravomoćnom presudom, potvrdio i Općinski sud u Karlovcu.

U svojoj tužbi navodi da je na vozilu uslijed usisa vode kod motora u pogonu došlo do uvlačenja vode u cilindar te posljedičnog blokiranja cjelokupnog motora vozila. Tužitelj navodi da je prije ulaska u podvožnjak s desne stane prometnice bilo parkirano vozilo tuženika unutar kojeg se nalazio djelatnik tuženika zadužen za održavanje predmetne prometnice i da je bio na prometnici postavljen znak koji signalizira obvezno obilaženje lijevom stranom prometnice.

Sadržaj se nastavlja...

Tvrdi da se pridržavao istaknutih prometnih znakova te da je vozilom pokušao proći kroz podvožnjak, no da se zbog velike količine vode na prometnici vozilo zaustavilo i da je bio onemogućen izaći iz svog vozila. Navodi da je u 23,36 sati prijavio hitnu situaciju, da su na mjesto štetnog događaja pristupili vatrogasci iz Karlovca, no da tehnička intervencija izvlačenja vozila iz vode nije bila uspješna.

Opisuje da je nakon toga nazvao broj 1987, pomoć na cesti – HAK, te da je njegovo vozilo nakon nekoliko pokušaja izvučeno iz vode tek u 2,45 sati uz pomoć djelatnika interventne auto službe i svjedoka koji su pristigli u pomoć. Kao posljedica na njegovom vozilu nastala su, kaže, oštećenja koja su opisana u izvidu koji se prilaže tužbi, te da je od strane ovlaštene osobe utvrđeno da popravak vozila nije ekonomski opravdan, odnosno da je na vozilu nastala potpuna (totalna) šteta.

U odgovoru na tužbu tuženik Hrvatske ceste d.o.o. navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da su na dan štetnog događaja u oba smjera kretanja bili postavljeni prometni znakovi zabrane prometovanja u oba smjera i branik za označavanje zapreka (cca 22 sata na dan štetnog događaja), a da je vozilo tužitelja prošlo pored znakova zabrane kao i pored ophodarskog vozila koje je imalo upaljena rotacijska svjetla, te je ušlo u vodu.

Nakon dokaznog postupka sud je zaključio kako iz dokumentacije koja se prilaže na spisu nije moguće utvrditi je li na dan 12. rujna 2014., iza 23.00 sata, kada se dogodio predmetni štetni događaj, predmetna cesta u podvožnjaku Ilovac stare ceste Karlovac-Zagreb bila zatvorena ili ne, jer to u dokumentaciji nije evidentirano. Imajući u vidu samo dokumentaciju sud zaključuje da cesta nije bila zatvorena za promet, jer je razumno očekivati da bi tu bitnu okolnost ophodar tuženika koji se i nalazio na licu mjesta svakako unio u dokumentaciju, odnosno u ophodarski dnevnik, da je zatvorio cestu, te bi u dnevniku naznačio i točno vrijeme zatvaranja ceste.

- Nadalje iz iskaza suglasnih i nezainteresiranih svjedoka, koji su naišli neposredno nakon štetnog događaja i koji nisu uočili nikakve znakove ni zapreke koje bi ukazivali na činjenicu da je cesta zatvorena za promet, kao iz činjenice da ti svjedoci navode da su vidjeli i kamion koji je ispred njih prošao kroz vodu, pa su dakle još uvijek pojedina vozila prometovala kroz vodu, sud također zaključuje da predmetna cesta prije nastanka štetnog događaja nije bila zatvorena za promet - obrazlaže sud.

Sud je također cijenio ponašanje radnika - ophodara, iz čijeg iskaza proizlazi da je samo sjedio u vozilu dok se dogodio štetni događaj te da niti u relativno dugom vremenu od nastanka štetnog događaja do izvlačenja vozila tužitelja dva ili tri sata kasnije nije s njim kontaktirao, niti je na bio koji način pomogao tužitelju nakon nezgode, pa proizlazi da sam ophodar nije signalizirao da je cesta zatvorena, što i sam navodi u svom iskazu, pa sud zaključuje da i iz ovakovog ponašanja ophodara proizlazi da prije nastanka štetnog događaja cesta nije bila zatvorena za promet na mjestu predmetnog podvožnjaka.

- Iz svega iznesenog sud je zaključio da za nastanak štete postoji odgovornost tuženika u čiju djelatnost spada upravljanje i održavanje cesta za siguran promet, zaključio je Općinski sud u Karlovcu.

KAportal.hr