AKTUALNO / VIJESTI

Danas je Međunarodni dan štednje - štedljivost, za razliku od škrtosti, svakako je vrlina

Danas je Međunarodni dan štednje - štedljivost, za razliku od
škrtosti, svakako je vrlina
foto ilustracija - Pixabay.com

Međunarodni dan štednje slavi se 31. listopada. Naime, 31. listopada 1924. godine u Milanu su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Međunarodni institut za štednju koji ima zadatak znanstvenog izučavanja i unapređivanja ovog svojevrsnog fenomena suvremenog društva, ali i kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Oko 350 predstavnika financijskih ustanova iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša složili su se tada da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva.

Štedljivost, za razliku od škrtosti, svakako je vrlina. Štedjeti je dobro i poželjno, osobito zbog trenutnoga stanja velike zaduženosti u kojem se nalazi Hrvatska. Stoga bi hrvatski građani trebali biti »vrli« i štedjeti, što i čine.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Prema nekim istraživanjima gotovo 80 posto građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje. Velika većina građana, njih 90 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29 posto), te stvaranje zaliha za 'stare dane' (24 posto). Neki štede jer mogu, a drugi jer moraju.

Tako ispada da zapravo u Hrvatskoj svi štede, samo svatko na svoj način i to ne podrazumijeva uvijek gomilanje zaliha, već u polovici slučajeva preživljavanje od mjeseca do mjeseca. Malo više od polovice, čak 53 posto građana dobro upravlja svojim financijama, kontrolira potrošnju u okviru dopuštenih prekoračenja ili bez njih.  To nam ukazuje da se još uvijek premalo investira, da ljudi nisu spremni na trošenje i čuvaju novac za bolje dane.

PRVE ŠTEDIONICE

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća funkcija štednje toliko se proširila i udomaćila u najširim slojevima stanovništva da su štedionice osnovane i u malim trgovištima, pa i u ekonomski manje razvijenim krajevima Europe. Štednja, kao oblik privređivanja i način života, podržavana je i od strane vlasti, uglednih državnika, umjetnika i drugih društvenih čimbenika.

Računa se da je prva štedionica - kao dioničko društvo koje je surađivalo sa širokim slojevima stanovništva, osnovana 1778. godine u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, a kraj nacifranog baroka donio je i osnivanje sličnih bankarskih ustanova i u nekim drugim europskim gradskim središtima. Štedionica u Parizu utemeljena je 1818. godine, a tih godina i druge europske prijestolnice i pokrajine dobivaju svoje prve štedionice. Polet u osnivanju štedionica nastavljen je osobito osnivanjem akcionarskog bankarskog društva London and Westminster Bank 1833. godine u Engleskoj. Otada se pokret masovne štednje, te osnivanja štedionica, nezadrživo širi Europom i svijetom.

Razne oblike štednje, kao i zajmovnih odnosa, nalazimo u našim krajevima, osobito u razvijenijim trgovačko-obrtničkim središtima, već od prvih poznatih srednjovjekovnih pisanih dokumenata, što znači uglavnom od 13. stoljeća na dalje. Za razvoj trgovine, pa tako i trgovine novcem, vrlo važnu ulogu odigralo je štampanje, izrada, vlastitog autonomnog novca.

U Hrvatskoj se autonomni novac izrađuje ubrzo nakon sklapanja saveza s Mađarima 1102. godine. U Dubrovačkoj republici već u 15. stoljeću javlja se i sama Republika i njezina tijela kao vrlo važan i efikasan bankar koji, često povoljnim zajmovima, pomaže razvoj trgovine, brodarstva, komunalne izgradnje, obrta manufaktura i tome slično. Slične tendencije, ali s određenim zakašnjenjem – zavisno od razvoja proizvodnih snaga, javljaju se i u najvažnijim gradskim središtima panonske Hrvatske, pogotovo u zadnjim stoljećima srednjeg vijeka, odnosno nakon velikih zemljopisnih otkrića. Zagreb, Križevci, Varaždin, Osijek, Požega, Koprivnica, Virovitica, kasnije Karlovac i neka druga središta sjeverne Hrvatske postaju nositelji sve razvijenije trgovine, koju neminovno prate i osnovne pojave bankarskog poslovanja, a usput i oblika zelenaštva. Uz bogate trgovce i druge privatnike, kao svojevrsni bankar i tu se javlja gradska uprava i druge organizacije.

BANKARSTVO U KARLOVCU

Banke se u Karlovcu počinju javljati krajem XIX. stoljeća. Već 1872. osnovana je ”Karlovačka štedionica“, s poslovnim prostorom u tzv. ”Žitnoj kući“ na Zrinskom trgu. Godinama je dobro poslovala i imala veliki utjecaj na gospodarski život grada i građana.

Naime, na osnivanju štedionice radilo i prije 1872. pa tumačenja mogu biti različita: U karlovačkom arhivu čuva se pismo na njemačkom jeziku pisano 10. svibnja 1779. u kojem Ugarsko namjesničko vijeće nalaže da se 1.000 forinti što su položeni u glavnoj karlovačkoj banci na ime Josipa Litanera prebace u korist bolnice. Karlovačko gradsko zastupstvo donijelo je 30. listopada 1856. godine da se u gradu osnuje gradska štedionica. Trebalo je proći četiri godine da se iz Beča isposluje potvrda pravila štedionice (sačinjena 1858.). Potvrda pravila uslijedila je tek 1860. pa su i tiskana u karlovačkoj tiskari Prettner te iste godine. Time je grad dobio novčarsku ustanovu među prvima u Hrvatskoj. Prva hrvatska štedionica u Zagrebu osnovana je 1846., a Hrvatska eskomptna banka u Zagrebu 1868. godine.

KAportal.hr

Izdvojeno


Reci što misliš!