KAportal Pit i teatar apsurda, kolumna Lovre Zaplatića: 21. stoljeće kao argument | Karlovački informativni web portal

Pit i teatar apsurda, kolumna Lovre Zaplatića: 21. stoljeće kao argument

Iskreno se nasmijem kada me netko pokuša impresionirati podsjećanjem da „živimo u 21 stoljeću“. Iskreno sam zahvalan svima koji me na to podsjete. To je zasigurno njihov najjači argument u određenoj raspravi kada im ponestane stvarnih argumenata. Pomalo mi to sliči na djetinju igru u kojoj gubitnik viče: moj je tata najjači! Za mene to je samo vrijeme kao da kažete: danas je ponedjeljak. Ok, ponedjeljak je. I što sada? Oni u 20 stoljeću govorili su da je „sada 20 stoljeće“, oni prije njih neko drugo vrijeme. Ništa novo, ništa kvalitetno, stara mantra samo se brojka mijenja. Stoga je uistinu smiješno vrijeme koristiti kao argument u raspravi. Jer i u tom famoznom 21 stoljeću čovjek hoda, jede, sere, piša, priča gluposti kao i u stoljeća prije. I prije se zemlja vrtjela, sunce sijalo dan zamjenjivao noć, jači tlačio slabijega. Ma o čemu mi mljeli danas. I prije su ljudi vjerovali ili nisu vjerovali u Boga, svijet je išao dalje vjerovali ili ne vjerovali…

Upitao bih svakog nadobudnog 21 stoljećara da li je u ovom stoljeću koje je tek počelo manje ratova, bolesti, nepravde, gladi? Jesu li ljudi sretniji, zadovoljniji, ispunjeni mirom? Ima li manje gladne djece, obitelji? Ima li više pravde i pravednosti? Jesu li oni koji ne vjeruju sretniji od onih koji vjeruju? Ljudi manje kradu, lažu, muljaju? Zašto ovo pitam? Jednostavno da pokažem kako je argument vremena glup i besmislen. Jer on i nije argument, nego glupa floskula ispraznog uma. Bježanje od pravog pitanja: što je ispravno i dobro?

Bilo mi neki dan najprije otužno, a onda smješno kada sam pročitao kako neki lik iznosi svoja očekivanja glede crkvi. On kao očekivao da će biti pretvorene u muzeje i kafiće, ta mi živimo u 21 stoljeću. Kad se to samo po sebi razumije. Samo za podsjetnik da su to očekivali i u 19 i 20 stoljeću. Kao da očekuju Godota. Kao biti ćemo pravo 21 stoljeće kada ćemo moći zabiti ruke u džepove do lakta i šetati po crkvi kao muzeju ili zavaliti se na stolicu, staviti noge na oltar i piti lošu kavu ili zašećerenu vodicu punu aditiva koju nam prodaju pod sok.

  • Reče neki mudar čovjek: kada se čovjek odrekne Boga, spopadnu ga bogovi, a kada se odrekne vjerskih obreda, spopada ga magija ili što bi rekli moji Zagorci – coprije. U kakve sve gluposti čovjek 21 stoljeća vjeruje, a sebi stvara iluziju da živi u nekom posebnom prosvijetljenom vremenu. Da je istina i dobro u oslobađanju i nijekanju bilo koje vrijednosti vremenima prije. Kaj god!

    „O teoriji progresa se može raspravljati, ali prije toga ju netko mora dokazati. Potrebno je pokazati da su određene faze društvenog razvoja superiornije nad prošlim fazama razvoja. U mnogim je slučajevima to moguće učiniti, u nekim drugim slučajevima je zasigurno moguće dokazati suprotno“, poručuje nam umni Chesterton. Dakle, na početku 21 stoljeća govoriti o njegovoj nadmoći nad ostalim stoljećima uistinu je glupo. Vrijeme je samo pomicanje kazaljke na satu ili curenje pijeska iz pješćanika ali nikako mjerilo ispravnosti, istine i dobra. U svakom tom otkucaju čovjek korača naprijed noseći breme prošlosti sa svim vrijednostima i teretima. Jer kao što kaže Fulton Sheen, sve ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Otkloniti jednu od tih sastavnica znači odreći se sadašnjost. Govoriti o napretku civilizacije koja umire i ubija samu sebe jest bespotrebno laprdanje. Složio bi se s Robinom Harisom da živimo u vremenu gluposti, plitkosti i hihotajuće ispraznosti.

  • 4 komentara

    1. Pit: Stoga je uistinu smiješno vrijeme koristiti kao argument u raspravi. Jer i u tom famoznom 21 stoljeću čovjek hoda, jede, sere, piša, priča gluposti kao i u stoljeća prije. I prije se zemlja vrtjela, sunce sijalo …
      Galileo: Ne bih se baš složio poštovani Velečasni.. Vrijeme je promijenjiva varijabla i čvrsta je sastavnica svakog događaja. Često se rabi izreka „Pa nismo valjda u srednjem vijeku“ koja je sinonim za nešto mračno i nazadno, a što je točno vremenski određeno. Nadam se da se slažete poštovani Pit da su obični ljudi u srednjem vijeku živjeli puno, puno lošije nego obični ljudi danas. Bolje su živjeli jedino plamenitaši u svojim dvorima. Također i Crkva je u tadašnjoj Europi imalo nemjerljivo veći utjecaj na društvena zbivanja nego što ga ima danas.
      Istina je da se i onda Zemlja vrtjela i sunce sijalo, ali moj imenjak nije smjel reč da se Zemlja vrti oko sunca jer je lahko mogal, kaj bi rekli naši dragi Zagorci, dobit po hrptu i završit na laganoj vatrici kao opasni coprnjak. O tempora o mores!

    2. Poštovani gospodine Zaplatić,
      Na Vašem mjestu ne bih se smijao da me netko podsjeti da živimo u 21. stoljeću jer to vrlo vjerojatno znači da su neki moji stavovi, ideje ili postupci toliko necivilizacijski da nepojmljivo odstupaju od kulture tekućeg stoljeća ili tisućljeća.
      Zamislite situaciju u kojoj osoba negira suprotnom spolu jednakost, ili da netko pokušava provesti i pravdati robovlasnički sustav, ili da netko spriječava napredak u bilo kojem segmentu života. Da se to desi, zbilja bih se začudio u kojem stoljeću živimo.
      Možda se taj koji nas upozorava u kojem stoljeću živimo osjeća duboko kao čovjek povrijeđenim iskazanim nazadnim stavovima ili postupcima pa mu vrijeđanje tog nečeg što mu je intimno i sveto predstavlja blasfemiju i izaziva nepremostivo pitanje kako se to još uvijek može događati.
      Naravno da će uvijek biti lopova, ubojica i zlotvora svih vrsta, ali moralne norme sve više rastu i vrlo će vas rijetko dok prolazite ulicom pogoditi hrpa ljudskog izmeta izbačena kroz prozore kuća kraj kojih prolazite. Da se to zbilja desi bi ste li se Vi pitali u kojem stoljeću živite ili bi to za Vas bila glupa floskula ispraznog uma?
      Pitanje u kojem stoljeću ili tisućljeću živimo nije argument nego iskreno čuđenje nazadnom.

      • Poštovani „ivor“,
        Drago mi je da Vas opet vidim i da možemo pristojno i argumentirano razmijeniti pokoju misao, stav, pogled. Što se tiče Vašeg posta imam kratki komentar.
        Vi kažete da, iako će uvijek biti lopova, ubojica i zlotvora svih vrsta, moralne norme sve više rastu. Da li tu tvrdnju možete podkrijepiti nekim argumentom? Temeljem čega tvrdite da moralne norme sve više rastu? Temeljem kojih indikatora?
        Ako je pak indikator rasta moralnih normi vrlo rijetka učestalost bacanja izmeta kroz prozor po ljudima koji prolaze ispod prozora, onda bih se čak i mogao složiti da moralne norme sve više rastu. Možda se jedino gospodin A.T. ne bi složio .
        P.S.
        Kriza morala i moralnih normi ima svoje korjene u 5 elemenata:

        1. Opća kriza društva ( ekonomska, politička i socijalna kriza )
        2. Utilitarizam ( korist kao osnovno načelo moralnog djelovanja i konzumerizam )
        3. Dvostruki moral (. podvojenost modernog čovjeka koji jedno misli a drugo radi )
        4. Odbacivanje starih, a nepostojanje novih moralnih pravila
        5. Propusti u odgojno-obrazovnom sustavu

        Uzimajući u obzir ove elemente u našem društvu da li bi mogli reći da kod nas moralne norme sve
        više rastu?

    3. Kokošari me ne interesiraju, U pobjedi i u porazu treba ostati častan.

    Odgovori