Sadnica Gupčeve lipe darovana je Karlovcu, ne Zelenilu, ponovila je Biserka Schmuck, ovaj put u otvorenom pismu direktoru Zelenila Tomislavu Vukeliću. To čak, navela je, piše i u knjizi o ovoj gradskoj tvrtki, koju je samo Zelenilo izdalo 2012.

U otvorenom pismu, koje mu je uputila jer sastanak nisu uspjeli dogovoriti, piše:

Sadržaj se nastavlja...

"Poštovani direktore!

Kada sam 13. veljače Vašoj tajnici uputila zamolbu da mi ugovori termin za razgovor s Vama o temi: Gupčeva lipa - od nje nisam dobila nikakav odgovor sve do 19. veljače. Tada sam ponovno nazvala pa mi tajnica reče kako Vi do daljnjega nećete imati vremena za informacije koje ja, građanka ovog grada, imam pravo dobiti. Dobiti ih u gradskom poduzeću, gospodine direktore, jer Vi u toj firni niste zaposleni da biste bili bahato nedodirljivi nego da građanima ovog grada pružate uslugu. A usluga je i informacija. A ako je Vaša radna satnica zaista bila prebukirana, mogli ste za razgovor sa mnom ovlastiti nekog drugog zaposlenika. Ali, eto, niste.

Vjerojatno zato jer je bilo jednostavnije odgovoriti pisanim tekstom na upit novinara o istoj temi. Taj vam je način omogućio iskazivanje izuzetno dvojbenog podatka.

Ustvrdili ste kako je Gupčeva lipa darovana "Zelenilu" 2007. godine, a ne gradu Karlovcu. Koliko je to (ne)točna informacija neka kažu sljedeće činjenice: novinarka koja je 2007. godine donijela lipu u Karlovac potvrdila je u jednom pisanom tekstu kako je lipa darovana gradu Karlovcu, a da ju je "Zelenilo" dobilo samo na njegu. Dakle, direktore, lipa je poklonjena svim građanima ovog grada, a ne "Zelenilu".

Možda biste novinarku i mogli pobijati da u knjizi "Zelenilo u Karlovcu" koju je ova firma izdala 2012. godine na stranici 57. ne piše sljedeće: "Sadnja parka je započela s reznicom Gupčeve lipe iz Gornje Stubice koju je gradu donirala karlovačka podružnica Društva novinara."

Stoga bih Vas molila, direktore, objasnite, ne samo meni nego i drugim građanima ovog grada, da li o donaciji Gupčeve lipe lažete Vi ili je to uradio autor spomenute knjige. Sa znanjem i "blagoslovom" ondašnjeg direktora. Ili svojevoljno i zbog nepažnje nakladnika.

Osim toga, direktore, reznica koju ste, navodno, posadili 2009. godine u drvored tog oglednog parka bila je stara tek 3-4 godine. Novinarka piše da je bila visoka oko metra, ali slabašna i savitljiva i jasno je da je toj biljci trebala njega. Izuzetna njega, direktore, jer sam nedavno slušala priču o svim klonovima te lipe kada je dr. sc. Mladen Ivanković govorio kako su klonovi jako nesigurni i nestabilni te da ih se pažljivo motri i vodi redovita evidencija o njima.

No, to sam Vam i sama mogla reći. Tisuće biljaka je "prošlo kroz moje ruke" i znam koliko smo im pažnje posvećivali mi u vrtlariji. Valjda je sličnu pažnju i njegu posvetila svojoj Gupčevoj lipi i novinarka koja je također dobila jednu mladicu. Njezina je lipa izrasla u prekrasno stablo.

Ovaj se klon, na njezi u "Zelenilu", posušio usprkos skrbi, brizi i njezi hrpe stručnjaka ovog gradskog poduzeća.

Također ste u dopisu "Kaportalu" rekli kako niste dobili nikakav dokument o toj lipi. Međutim, već tada, te 2007. godine, izdavala se potvrda koja je garantirala da se radi o klonu Gupčeve lipe, a od 2011. godine Odjel za oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog, te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode vode posebnu evidenciju o svakoj plemki koja se radi od matice, od Gupčeve lipe,

Niste naveli u svom dopisu kada se mladica Gupčeve lipe posušila, a trebali ste i to reći javnosti, jer ste već od 2011. godine bili u obavezi izvijestiti Institut da je Karlovac u posjedu klona, da "Zelenilo" vodi, ili ne vodi, evidenciju, kakvu zaštitu dajete klonu, čime je prihranjujete i čitav niz sličnih podataka koji se vode u HŠ institutu o svim klonovima.

Jeste li to uradili, direktore? Možda je sada jasnije zašto se sa mnom niste "imali vremena" sastati na razgovoru", zaključuje Biserka Schmuck.

KAportal.hr