Dugoročni plan je da se stavimo na tržište ako bude moguće s dnevnom bolnicom za liječenje debljine gdje dr. Božičević ima velikih uspjeha, a takva usluga također ne postoji u našoj županiji.

Dugoreška Specijalna bolnica za produženo liječenje iako je riječ o ustanovi, na ovom području ima i značajan gospodarski aspekt, jer zapošljava oko 150 djelatnika i na taj način omogućuje egzistenciju za brojne obitelji. Nedavno je bolnicu, u sklopu radnog posjeta svim ustanovama u vlasništvu Županije, posjetio i karlovački župan Damir Jelić, a na sastanku se razgovaralo o stanju u ustanovi i planovima za budućnost. Ovaj posjet iskoristili smo i za razgovor s ravnateljicom Višnjom Mihalić-Mikuljan.

Sadržaj se nastavlja...

Kakva je trenutna situacija u dugoreškoj bolnici?

U bolnici je zaposleno je 150 djelatnika i raspolažemo s ukupno 165 kreveta, pri čemu se 10 kreveta odnosi na palijativnu skrb. Popunjenost je jako dobra preko 85 posto, a imamo 75 posto zdravstvenog osoblja, što je također dobar pokazatelj. Naši liječnici i sestre rade i realiziraju puno više nego što je predviđeno, jer smo uvijek na usluzi pacijentima, pa HZZO-u moramo godišnje otpisati oko 3 milijuna faktura. Poslujemo pozitivno i čuvamo 800 tisuća kuna vlastitog novca za natječaj za energetsku učinkovitost. Planiramo od Ministarstva graditeljstva, uz sufinanciranje Fonda za energetsku učinkovitost i Fonda za regionalni razvoj zatražiti oko 7,5 milijuna kuna pri čemu ćemo uložiti i vlastita sredstva. Ovaj projekt smo pripremili još prošle godine, a riječ je o kompletnoj obnovi ovojnice zgrade, uz zamjenu prozora. Zatim bi postojeće uređaje za grijanje lož uljem zamijenili grijanjem na pelete, a time bismo stvorili preduvjete za izgradnju bazena. Natječaj bi trebao biti objavljen uskoro, stoga ako sve bude išlo po planu u realizaciju ovog projekta trebali bi krenuti iduće godine.

U bolnici se kontinuirano nešto radi, uređuje, što ste radili tijekom ove godine?

U ovoj godini iz vlastitih sredstva uredili smo krov, promijenili sva vrata, urediti sušionu rublja, vešeraj, potpuno sanirani arhivu, nabavili dosta nove informatičke opreme, novi server, kompjutore. Zahvalni smo na decentraliziranim sredstvima koje uvijek iskoristimo na najbolji mogući način. No, ne ide sve glatko, ove godine plan je bio i nabavka digitalnog rendgena u vrijednosti 755 tisuća kuna koji nije uspio. Na natječaju su se javila dva ponuđača, jedan ponuđač se žalio državnoj komisiji i nabava je poništena. U čemu je točno bila greška nije mi poznato. Kako ne bismo ostali bez tih decentraliziranih sredstva planiramo ih prenamijeniti prenamjeniti za drugi uređaj, a riječ je o biokemijskom analizatoru za potrebe laboratorija. Također je plan urediti sjenicu u krugu bolnice kojim bismo dobili ugodan prostor za boravak pacijenata s fizikalne terapije. Uredit ćemo i mrtvačnicu koja je dotrajala, te kupiti 20 novih kreveta. Sad imamo novo Upravno vijeće na čijem čelu je Josip Ladešić, a članovi su Maja Goldašić, Davor Bišćan, Dragan Božičević i Ivanka Laslavić te vjerujem da će nam biti kvalitetna potpora u budućem radu kao i magistra Jadranka Golubić, nova zaposlenica bolnice, koja će raditi na poboljšanju kvalitete i akreditacije bolnice.

Koji su dugoročni ciljevi bolnice u kojem smjeru se planirate razvijati?

- Glavni cilj je povećanje broja palijativnih kreveta jer želimo postati regionalni centar za palijativno liječenje, za to imamo dobre predispozicije, jer više od 30 posto naših pacijenata dolazi s područja izvan Karlovačke županije, odnosno iz ostalih krajeva Hrvatske. No, radimo i na razvoju zdravstvenog turizma. Nadam se da ćemo u budućnosti uspjeti proširiti kapacitete bolnice, jer smo stalno puni. Daljnji plan nam je izgradnja bazena, riječ je o vanjskom ostakljenom bazenu, s pomičnim hidrauličnim dnom, kako bi u njega mogli ulaziti nepokretni pacijenti. Tako nešto nema nitko u Hrvatskoj. No prije toga moramo provesti, energetsku obnovu, a prema projekciji i projektu kojeg imamo vrijednost tih radova iznosila bi oko 2 milijuna kuna. Napravili smo i projekt na međudržavnoj suradnji sa Sežanom za razvoj mobilnih timova za nedostupna ruralna mjesta poput Plaškog, Saborskog, okolice Slunja gdje bi se ti pacijenti liječili putem telemedicine kod nas, ali za sada još nemamo rezultate. Zadnje tri godine od kad sam na čelu bolnice, naš limit od 1,5 milijuna kuna je isti, a iz toga podmirujemo sve potrebe. Morali smo zaposliti sedam novih sestara i tri liječnika, kako bismo ostvarili zakonski minimum na ovaj broj pacijenata. Ako se usporedimo s drugim bolnicama mi imamo jako malo zaposlenog osoblja na ovaj broj pacijenata i sve naše poliklinike, a velik nam je hendikep i to što ne smijemo primati njegovatelje. 

Drugim riječima ako nam se ne poveća limit prijeti nam lagano potonuće u minus što bismo naravno htjeli izbjeći. Nadam se kako do toga ipak neće doći, te da će nam i Karlovačka županija kao vlasnik ustanove pomoći pri povećanju limita i broja palijativnih kreveta što već dugo tražimo. U dogovorima smo s Medicinskim fakultetom u Rijeci i dr. Žunićem kako bismo postali nastavna baza za palijativu. U laboratoriju smo uveli niz novih pretraga, radimo tumorske markere, hormone štitnjače, vitamine, dakle za nekoliko dana možemo napraviti kompletnu obradu. Također, dugoročni plan je da se stavimo na tržište ako bude moguće s dnevnom bolnicom za liječenje debljine gdje dr. Božičević ima velikih uspjeha, a takva usluga također ne postoji u našoj županiji. Pregovaramo i s Veterinarskim fakultetom, jer planiramo staviti naš laboratorij na uslugu veterinarima, uz naknadu naravno. Na ovaj način bismo, kao i od 10 kreveta koje imamo za privatno liječenje, osigurali vlastite prihode, kako bismo nadopunili ono što nam nedostaje.

Svatko se nosi i nekim problemima, koji su vaši?

Jedan od problema s kojima se već dugo nosi bolnica je klizište, koje nažalost ne možemo sami riješiti, jer zemlja koja klizi nije bolnička, a sanacija je nužna. Drugi problem je parkiralište, s desne strane mosta, koje je za sada samo nasipano, ali nije do kraja uređeno iako bi se na ovom prostoru moglo parkirati zasigurno dvostruko više automobila ne sada. Stoga se nadam da će Grad Duga Resa koji je vlasnik navedenog zemljišta uz most, ipak završiti započeto uređenje parkirališta.

KAportal.hr