Piše Boro Vitas

Već godinama Karlovčani raspravljaju kako i na koji način obnoviti i oživjeti Zvijezdu. Većina smatra da je preduvjet za vraćanje ljudi u Zvijezdu temeljita obnova infrastrukture.

Sadržaj se nastavlja...

Angažirane su bile renomirane zagrebačke ustanove koje su izradile Generalni urbanistički plan grada Karlovca 2007. (GUP-Karlovca), te Urbanistički plan uređenja Zvijezde 2017. (UPU-a Zvijezde). Izrađeni su još neki planovi, ali značajnijeg pomaka nije bilo. Kuće u Zvijezdi fotografirane su prije šest godina i još su tu nepromijenjene.

Obično su to bili jako „učeni“ planovi za stvari koje su mogle biti jednostavnije. Tako je za potrebe Demografsko sociološke studije za UPU-a Zvijezde, među njezinim stanovnicima provedena opsežna anketa s brojnim pitanjima. Primjerice, kolika su im primanja, kolika je kvadratura stana, koliko osoba živi u stanu, kakve su im sanitarije, zahod, kuhinja, jesu li zadovoljni s životom u

Zvijezdi, čemu prigovaraju, što bi poboljšali i niz drugih pitanja. I bez te ankete znade se koliko Zvijezda ima stanovnika, koliko kuća bi se moglo obnoviti, koliko treba prepustiti propadanju, koliko bi trebalo srušiti i na njihovu mjestu sagraditi nove, znade se da život u mnogim kućama nije ugodan.

Znade se da je u Zvijezdi samo jedna trgovina, ona u Domu za starije i nemoćne „Sv. Antun“ u kojoj se mogu kupiti samo najosnovnije stvari za svakodnevni život. Veće trgovine kao i tržnica nalaze se u gradu. Poduzetnici znaju koliko ljudi živi u Zvijezdi, kakva im je kupovna moć, znaju da bi im neka trgovina donosila samo gubitke. Jedino su nešto zaradili studenti koji su obilazili kuće i prikupljali podatke.

U tim raspravama težište se stavljalo na obnovu Zvijezde u užem smislu, dakle na tzv. unutarnji grad, dok se manje govorilo o obnovi bedema i šančeva. U europskim razmjerima naša Zvijezda velika je vrijednost. Iako u Karlovcu i slivu njegovih rijeka postoji više kulturnih, povijesnih i prirodnih vrijednosti, najvrednija je Zvijezda s bedemima i šančevima.

Većina stručnjaka smatra da su Nove Zamky u Slovačkoj prvi pravilni renesansni grad-tvrđava u Europi, a Karlovac drugi. Istaknuti karlovački povjesničari pak smatraju da je prvi Karlovac, čija je gradnja počela 1579. Međutim, tvrđava Nove Zamky više ne postoji, jer je na njezinu mjestu sagrađen novi grad, a od naše Zvijezda dosta je ostalo, što bi trebalo čuvati i idućih sto do dvjesto godina postupno obnavljati.

Svako malo čujemo da se u raznim područjima Hrvatske, naročito na otocima, obali i priobalju obnovila neka stara tvrđava, crkva ili neki drugi vrijedni objekt, pa zašto se ne bi mogla i Zvijezda. Potrebna je želja i volja da se to učini i sposobni ljudi.

U Programu rade Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca (ZIK), čiji sam član, trebalo bi obnoviti originalni profil bedema i šančeva u oko 73% oboda Zvijezde. Dio od pošte, lijevo i desno, dakle bedemi na kojima su sagrađene kuće u Ulici Matice hrvatske i Ulici I.G. Kovačića ne bi se obnavljali. Što je obnovljen veći dio i sličniji utvrdi kakva je bila u 16. stoljeću, tim je vredniji, a za petsto ili tisuću godina, ako ga sačuvamo, bit će još vredniji.

Neki bi Karlovčani manji dio, onaj od Studentskog doma u šancu i duž jednog dijela uz Arboretum potpuno obnovili, drugi bi dio obnovili djelomično, npr. do visine od dva metra, a treći bedeme ne bi obnavljali i prepustili bi ih propadanju. Kineski zid u svojoj dugoj povijesti pretrpio je brojna oštećenja i uvijek su popravljena. Nikom u Kini ne pada na pamet da predloži održavanje u dobrom stanju pet stotina kilometara, a da ostalih osam tisuća kilometara prepuste propadanju. Svake godine posjeti ga deset milijuna turista, a mnogi od njih osim Zida posjete i neke druge kineske znamenitosti. Razumije se da prihod od tih turista nije zanemariv.

Bedemi, šančevi i „unutarnji grad“ vrijedna su cjelina. Bedemi i šančevi bez „unutarnjeg grada“ manje vrijede, a „unutarnji grad“ bez bedema i šančeva isto tako manje vrijedi.

Prije nekoliko godina članovi karlovačke udruge Eko Pan i drugi volonteri počeli su čistiti Bastion sv. Josipa u namjeri da započnu obnovu bedema u tom

dijelu. Kako bi im dao podršku dolazio je iz Zagreba i priključio im se istaknuti stručnjak, prof. Zlatko Uzelac. Grad nije bio zainteresiran pa je ta aktivnost zamrla. Na tom dijelu bila je ranije JNA i nije bilo nikakvih zidanih zgrada koje bi trebalo ukloniti – samo neke drvene kućice i šupe. Bili bi to uglavnom zemljani radovi s kojima bi se uz pomoć jednog bagera i bez većeg troška moglo obnoviti pedesetak metara bedema. Imalo bi to i značajan psihološki učinak – ipak se nešto može – što bi možda pokrenulo nastavak obnove bedema, ali i šančeva nakon premještanja kolektora iz šanca, što je zacrtano u Urbanističkom planu uređenja Zvijezde, usvojenom prošle godine. Razumije se da bi obnova bedema u Ulici Martina Gambona i Ulici Đuke Bencetića mogla uslijediti tek kada dotraju kuće sagrađene na mjestu srušenih bedema, znači za sto ili dvjesto godina.

Jedini način da Karlovac privuče velik broj turista, obnova je bedema i šančeva. Nadajmo se da će nadležni konačno shvatiti da je to pravi put da se iskoristi ovaj veliki, zasad mrtvi kapital.

Kako se budu obnavljala Zvijezda, dolazit će turisti u sve većem broju. Nakon šetnje po obnovljenim bedemima mnogi će otići u neki lijepi, kvalitetni kafić ili restoran u Zvijezdi, nešto popiti i pojesti i krenuti u razgledavanje Zvijezde. Možda će neki i prenoćiti u nekom kvalitetnom hotelu u Zvijezdi ili izvan nje ili otići na neko zanimljivo mjesto u okolici ili na Plitvice. Tada će poduzetnici naći interes da u Zvijezdi pokrenu neki posao i ljudi će se vraćati u Zvijezdu. Opširni planovi za uređenje Zvijezda njima ne trebaju. Svi dosadašnji planovi u tom cilju bilo je nepotrebno trošenje novaca, za koje se moglo obnoviti nekoliko kuća Zvijezdi i pedeset metara bedema.

Dobri arhitekti znati će u Zvijezdi projektirati objekte koji će odražavati duh starine, koji će imati dozvolu konzervatora, a u isto vrijeme koji će biti najsuvremenije opremljeni. Trokatnicama i kućama s ravnim krovom i s modernim pročeljima tu nema mjesta. Ne zaboravimo, kroz Karlovac prolazi jedna i njegovim rubom druga magistralna prometnica prema moru.

Turisti će moći posjetiti Aquaticu, Muzej naoružanja iz Domovinskog rata na Turnju, stari grad Dubovac, Ozalj, Kampić na Mrežnici i druga zanimljiva i lijepa mjesta. U bliskoj budućnosti trebala bi im se pridružiti Zbirka vojne opreme (militarija) našeg sugrađanina Srđana Sabljarića, najveća i najvrednija takva zbirka u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Nakon niza godina Grad je konačno spoznao vrijednost Zbirke. Otkupit će nekih šest stotina eksponata vezanih uz Karlovac, a ostalih dvadeset tisuća, među kojima su i mnogi također vezani uz Karlovac, moglo bi se pohraniti i izložiti u nekoj od zgrada u Zvijezdi, primjerice u Oružani ili u Barutani (Bosanskom magazinu). Sve to iziskuje značajna novčana sredstva, ali koja bi se brzo vratila. U obilasku Zvijezde turisti bi vjerojatno navratili i u ovu Zbirku, a ona ne sadrži replike, već samo originale.

Važne su i razne priče, legende i anegdote iz povijesti Karlovca i Zvijezde. Posebno o borbama s Turcima blizu utvrde, na dubovačkoj tvrđavi, o pedeset odsječenih turskih glava istaknutih na tvrđavi i drugo, jer te priče obogaćuju dojam i doživljavanje starine.

Posebno je pitanje Veleučilište i njegovi problemi. Vojarna u šancu blizu Vatrogasnog doma, sagrađena 1896. , nedavno je obnovljena i pretvorena u Studentski dom, a isto se namjerava učiniti sa zgradom negdašnje vojne bolnice, potom rodilišta, zatim „kuće za žene izložene obiteljskom nasilju“ u blizini Barutane (Bosanskog magazina). Barutana, zgrada stara četiri stotine godina, dio kulturne baštine, nije mjesto za kuhinju, već za sadržaje vezane za bogatu povijest Zvijezde, primjerice za Zbirku militarija Srđana Sabljarića i sl.

Članovi Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca (ZIK), posebno prof. Morsan, ali i neki nastavnici Veleučilišta kao i neki Karlovčani, smatraju da je budućnost ove ustanove na Gazi u području bivšeg Prognaničkog naselja. Veliki prostor, s tri strane okružen prirodom, bez velikog prometa i buke, a opet blizu Zvijezde. Prostor dovoljan za sve potrebe Veleučilišta, dom za boravak i spavanje, namjenski sagrađene predavaonice, učionice, laboratoriji, knjižnica, prostorija za razonodu i zabavu, sportska dvorana, sportski tereni na otvorenom i veliko nadzemno parkiralište

Nažalost, čelnici Veleučilišta i političari traže da se problemi Veleučilišta riješe danas, a ne sutra, jer to bi bilo za nekoliko godina. No, bilo bi to pravo, dugoročno rješenje, a ovo „danas“ samo je kratkoročno, djelomično rješenje, jer se u Zvijezdi ne mogu zadovoljiti sve potrebe Veleučilišta.

U vrijednoj kulturnoj baštini svakako je i gimnazija na Rakovcu koju je pohađao Nikola Tesla, na kojoj je maturirao i iz koje je, zahvaljujući svojem profesoru fizike, Martinu Sekuliću, krenuo na put velikih izuma. Da je u bilo kojem gradu u Hrvatskoj i svijetu genijalni izumitelj pohađao gimnaziju koja mu je odredila daljnji životni put, ta bi gimnazija nosila njegovo ime i pred njom bi bio njegov spomenik. U tom pogledu Karlovac je žalosna iznimka. Ako turist ili Teslin poštovatelj dođe pred rakovačku gimnaziju vidjet će na pročelju spomen ploču Nikoli Tesli i Stjepanu Radiću, te bistu Ivana Ribara. Razumije se da će otići razočaran i vjerojatno će pomisliti: „Kakav je to grad, kakvi su to ljudi?“ Nadajmo se da će poštovanje prema velikom čovjeku i glas razuma biti jači od primitivizma i zadrtosti. I sadašnja gimnazija zasad je u tom pogledu mrtvi kapital. Vjerojatno će se uskoro obnoviti trošna prizemnica u kojoj su živjeli gimnazijski podvornici i pretvoriti u Dom Nikole Tesle. Lijepo je to i dobro, ali kruna svega i najvažnije bi bilo preimenovati Gimnaziju Karlovac u Gimnaziju Nikole Tesle.

Zvijezda će se postupno i sporo obnavljati pa će i turista biti više, ali samo obnovljeni bedemi i šančevi i „unutarnji grad“ mogu privući stotine tisuća turista godišnje, što će biti generator napretka našeg grada.