MOZAIK – KAportal http://kaportal.rtl.hr Karlovački informativni web portal Thu, 24 May 2018 19:24:09 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=4.9.6 I rođena Karlovčanka Ana Buneta Japec u utrci za krunu Najljepše mame Hrvatske: Možda ispadne nešto dobro, ali djeca i studij su prvi http://kaportal.rtl.hr/rodena-karlovcanka-ana-buneta-japec-utrci-krunu-najljepse-mame-hrvatske-mozda-ispadne-nesto-dobro-djeca-studij-najvazniji/ http://kaportal.rtl.hr/rodena-karlovcanka-ana-buneta-japec-utrci-krunu-najljepse-mame-hrvatske-mozda-ispadne-nesto-dobro-djeca-studij-najvazniji/#respond Mon, 24 Jul 2017 11:03:01 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=284390 – Djeca i studij su na prvom mjestu, a ovo – kako bude! Možda ulazak u finale, kazala nam je Ana Buneta Japec, pričajući što očekuje od izbora za Najljepšu mamu Hrvatske. Ova rođena Karlovčanka, koju je ljubav prije dvije godine preselila u Kutinu, među 24 je polufinalistice ovogodišnjeg izbora za najljepšu mamu. Bit će …

Objava I rođena Karlovčanka Ana Buneta Japec u utrci za krunu Najljepše mame Hrvatske: Možda ispadne nešto dobro, ali djeca i studij su prvi pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
Djeca i studij su na prvom mjestu, a ovo – kako bude! Možda ulazak u finale, kazala nam je Ana Buneta Japec, pričajući što očekuje od izbora za Najljepšu mamu Hrvatske.

Ova rođena Karlovčanka, koju je ljubav prije dvije godine preselila u Kutinu, među 24 je polufinalistice ovogodišnjeg izbora za najljepšu mamu. Bit će održan u Šibeniku 1. i 2. rujna.

– Prijavila sam se iz znatiželje pa što bude. Negdje u travnju smo suprug, susjed i ja počeli raditi fotografije, slikati se, raditi video… U stvari smo se zabavljali, a već sam dobila casting, sad ovo… Ispalo je nešto dobro iz toga, ispričala je Buneta Japec.

Majka djece od četiri i dvije godine u planovima trenutno nema manekensku karijeru ili nešto slično jer i ne zna kako bi još i to stizala. Uz brigu o dvoje male djece, ovu 24-godišnju ekonomisticu uskoro očekaju i studentske obveze.

– Studij sam prekinula zbog trudnoće, ali na jesen nastavljam studirati ugostiteljstvo na karlovačkom Veleučilištu. Djeca i studij su ono što mi je važno, a ovo je samo iskrsnulo, zaključila je Buneta Japec.

KAportal.hr

Objava I rođena Karlovčanka Ana Buneta Japec u utrci za krunu Najljepše mame Hrvatske: Možda ispadne nešto dobro, ali djeca i studij su prvi pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/rodena-karlovcanka-ana-buneta-japec-utrci-krunu-najljepse-mame-hrvatske-mozda-ispadne-nesto-dobro-djeca-studij-najvazniji/feed/ 0
Društvo “Joga u svakodnevnom životu” prima polaznike početnog stupnja joge, početak vježbi 3. svibnja http://kaportal.rtl.hr/drustvo-joga-svakodnevnom-zivotu-prima-polaznike-pocetnog-stupnja-joge-pocetak-tecaja-3-svibnja/ http://kaportal.rtl.hr/drustvo-joga-svakodnevnom-zivotu-prima-polaznike-pocetnog-stupnja-joge-pocetak-tecaja-3-svibnja/#respond Thu, 27 Apr 2017 08:47:00 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=269341 Društvo “Joga u svakodnevnom životu” od 3. svibnja počinje novi tečaj početnog stupnja joge. Mogu se prijaviti svi zainteresirani, a vježbe će se održavati u prostorijama društva smještenim na Mažuranićevoj obali 1/II. Oni koji žele početi prakticirati jogu mogu se javiti izravno na prvi sat, 3. svibnja u 20 sati, a sve informacije možete dobiti kod …

Objava Društvo “Joga u svakodnevnom životu” prima polaznike početnog stupnja joge, početak vježbi 3. svibnja pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
Društvo “Joga u svakodnevnom životu” od 3. svibnja počinje novi tečaj početnog stupnja joge. Mogu se prijaviti svi zainteresirani, a vježbe će se održavati u prostorijama društva smještenim na Mažuranićevoj obali 1/II.

Oni koji žele početi prakticirati jogu mogu se javiti izravno na prvi sat, 3. svibnja u 20 sati, a sve informacije možete dobiti kod voditelja tečaja, Borisa Cerovca, na broj mobitela 091 576 6904.

KAportal.hr

Objava Društvo “Joga u svakodnevnom životu” prima polaznike početnog stupnja joge, početak vježbi 3. svibnja pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/drustvo-joga-svakodnevnom-zivotu-prima-polaznike-pocetnog-stupnja-joge-pocetak-tecaja-3-svibnja/feed/ 0
SpiKA, Ana Matan: Karlovac je prelijep grad, prepun energije i potencijala, nije mi jasno što ga koči da ih maksimalno iskoristi http://kaportal.rtl.hr/spika-ana-matan-karlovac-prelijep-grad-prepun-energije-potencijala-nije-jasno-sto-ga-koci-da-ih-maksimalno-iskoristi/ http://kaportal.rtl.hr/spika-ana-matan-karlovac-prelijep-grad-prepun-energije-potencijala-nije-jasno-sto-ga-koci-da-ih-maksimalno-iskoristi/#respond Wed, 26 Apr 2017 05:20:07 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=269019 Razgovarao Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac Gradonačelnik Damir Jelić je honorirajući doprinos na unapređenju građanske i političke kulture, nedavno 46-godišnjoj predsjednici Udruge za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka Ani Matan, docentici na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dodijelio Medalju Grada Karlovca, što je lijepi povod za još jedan razgovor u serijalu SpiKA. Smatrate li …

Objava SpiKA, Ana Matan: Karlovac je prelijep grad, prepun energije i potencijala, nije mi jasno što ga koči da ih maksimalno iskoristi pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>

Razgovarao Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac

Gradonačelnik Damir Jelić je honorirajući doprinos na unapređenju građanske i političke kulture, nedavno 46-godišnjoj predsjednici Udruge za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka Ani Matan, docentici na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dodijelio Medalju Grada Karlovca, što je lijepi povod za još jedan razgovor u serijalu SpiKA.

Smatrate li da su Karlovčani pasivni građani?

  • Bila sam i ja pasivna. U Karlovac sam doselila 1997. godine, dakle imala sam tu dosta građanski neaktivnih godina. Na aktivizam me potaknuo problem Zvijezde. U taj dio grada sam doselila 2008. godine, mada sam odmah po dolasku u Karlovac htjela živjeti u gradskoj jezgri, jer mi je bila prekrasna. Moj krug prijatelja uključuje i aktivne i neaktivne građane. Razumijem i jedne i druge i ne bih kazala da su Karlovčani posebno neaktivni. Možda nisu pronašli motiv za aktivaciju.

Kako građane jače uključiti u javni život?

  • Može ih motivirati neki konkretan problem. Dakle, građani se mogu aktivirati tematski, ne nužno uopćeno. Drugo je što se mora pokazati da aktivizam može doprinijeti zajednici, da ima učinak.

Radi li vlast dovoljno na tome da se građani više angažiraju u životu lokalne zajednice?

  • Da, ako govorimo o procesu donošenja Urbanističkog plana uređenja “Zvijezda”, koji je nedavno usvojen na Gradskom vijeću, primjerice. Doduše, nisu imali izbora, jer zakon nalaže da se raspišu javne rasprave. Postoje različiti mehanizmi aktivacije građana, no vjerujem da većina njih smatra da to neće uroditi plodovima. Mehanizme niti vlast niti građani ne koriste. Velik napor je trebalo uložit da se motivira građane na sudjelovanje u projektu Star Voice kojeg u Karlovcu provode, a i kraju upravo privode, Udruga za društveni razvoj KA-MATRIX, Grad Karlovac, Udruga Polka, Veleučilište u Karlovcu i Fakultet političkih znanosti. Grad ima kapaciteta da uradi mnogo više na motivaciji građana da se uključe u promišljanje i rješavanje različitih problema. Svatko živi svoj život i ima niz privatnih aktivnosti, pa se oglušuje na javne pozive na rasprave koji se objavljuju u tiskovinama. To nije dovoljno da ih se potakne na sudjelovanje.

Smatrate li da se građani plaše posljedica po vlastitu egzistenciju, ako se uključe kao nezavisni subjekti u javni život?

  • Da, ali to nije samo karlovački problem. Ne strahuju za vlastiti život, no da od neugodnosti, posljedica na poslu i slično. Postoji i skepticizam prema angažmanu i aktivizmu – prosječna osoba se pita što aktivist želi. Aktivizam se često shvaća kao način promicanja osobnih interesa i nije ugodno, ako te netko etiketira kao osobu koja aktivizmom želi osobno prosperirati. Smatraš li da su aktivni građani aktivni iz osobnog interesa?

Osobni interes aktivista je legitiman, no pitanje je koliko se poklapa s općim. Drugi je problem profesionalnih aktivista kojima je pozicija profesionalnošću kompromitirana – gube vjerodostojnost kao aktivisti, jer im je to posao. Po logici stvari, građanin kao aktivist ulazi iz privatne u javnu sferu nekim povodom, da se bavi nekom konkretnom temom, a zatim se povlači natrag u privatnu. U istinski demokratskim društvima to građani rade bez posljedica po egzistenciju?

  • Tako bi trebalo biti.

Kako je u Karlovcu?

  • Pretpostavljam da postoje oni koji snose posljedice svog angažmana.

Ima ih dosta.

  • Slažem se da se zbog konstruktivnog i kritičnog javnog angažmana pojedinca ne treba kažnjavati.

Građani se plaše posljedica, ako javno djeluju – taj strah je očigledan?

  • Može se tako kazati.

Ako postoji takva atmosfera, kako ste doživjeli dodjelu Medalje Grada Karlovca – simboličnim iskorakom ka demokratičnijem društvu ili cinizmom?

  • Na jednoj razini je moj aktivizam prepoznat kao nešto što je dobro za grad. To jest ili bi trebao biti poticaj svima da se više angažiraju. S druge strane, na pragu smo lokalnih izbora, pa se možda želi poslati poruka da vlast podržava taj tip građanskih aktivnosti, što je također legitimno, jer u političkoj borbi političari skupljaju političke bodove. Nisam medalju primila laka srca, jer vlast još mora raditi na promociji građanskog sudjelovanja u donošenju odluka, ali i na promociji fer političke borbe. Ali na kraju svega, sretna sam i zahvalna zbog priznanja, to je velika čast.

Jeste li zadovoljni provedbom projekta Star Voice kojeg ste u najvećoj mjeri osmislili?

  • Dijelom jesam, jer smo dobili kvalitetne podatke o tome što građani misle da su prioriteti za obnovu u sklopu revitalizacije Zvijezde i ti podaci će ostati kao putokaz za daljnja odlučivanja o tom pitanju. Dobili smo vrijedne podatke i provedbom intervjua. Mnogi su nas usmjerili na razne dokumente i zakonsku regulativu. Grad Karlovac se mnogo angažirao, posebno je Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša učinio mnogo na tome da prikupi svu dosadašnju dokumentaciju na tu temu, što je vrijedno. Nisam sigurna da sam doprinijela koliko sam mogla. Pitanja su složena i nisam sigurna da sam ih uspjela više približiti građanima, što je ipak bio glavni cilj – učiniti problematiku Zvijezde bližu Karlovčanima, a revitalizaciju učiniti transparentnijom. Ponovljena javna rasprava u sklopu donošenja UPU “Zvijezda” je bila održana u prosincu.

Nazočilo je šest posjetitelja?

  • Tako je. To nas ne može učiniti zadovoljnima.

Pohvalili ste Grad da uključuje građane u rasprave, no na raspravi o UPU “Zvijezda” je bilo šest posjetitelja, unatoč tome što je prije toga provedena vrlo uspješna rasprava u sklopu projekta Star Voice, čime je dan pozitivan primjer motiviranja građanstva za različite rasprave i različite oblike rasprava. Ipak, kao što se vidi iz rasprave koju je nakon toga organizirao Grad, nije prihvaćena metoda iz Star Voica i nije učinjen napor više da se motivira građane na raspravu, da se uradi više od onoga što forma zahtijeva?

  • Slažem se. Grad i gradske tvrtke imaju profesionalce koji se bave odnosima s javnošću i marketingom i nadala sam se da će biti angažirani na tome da promoviraju rasprave. Dio UPU “Zvijezda” je i odluka o načinu rekonstrukcije komunalne infrastrukture u Zvijezdi. To su uistinu važna pitanja. Gradska tvrtka Vodovod i kanalizacija je također trebala potaknuti građanstvo da sudjeluje u ponovljenoj raspravi o UPU Zvijezda. Tu ipak treba biti fer i reći da ta tvrtka jest organizirala predstavljanje koncepcijskog rješenja vodoopskrbe i odvodnje Zvijezde u veljači prošle godine, ali se nitko nije toga „uhvatio“. Nije to koncepcijsko rješenje postalo tema u medijima, nije se ništa javno problematiziralo. Ne znam kako bih to objasnila – smatraju li građani da su rasprave beskorisne, nemaju što za kazati ili smatraju da će rasprava prolongirati rješenje.

Jeste li dobili dojam za provedbe Star Voice projekata da su umorni od rasprava o Zvijezdi?

  • Definitivno su umorni, kao i od rasprava uopće. Ne smatra se to korisnim za javni život i dobrobit zajednice. Žarko Puhovski ističe kako je u južnoslavenskim jezicima filozofiranje uvreda. Imala sam prilike to vidjeti i na sjednici Gradskog vijeća Grada Karlovca kada smo predstavljali preporuke za dobro upravljanje Zvijezdom koje smo iznjedrili za projekta, jer niti vijećnicima nije bilo do rasprave. Možda su u pravu. U razgovorima, intervjuuima i anketi se provlači stav da neće biti napretka dok jedna osoba ne udari šakom o stol i ne odluči što će se i kako raditi.

Što građani mogu uraditi na revitalizaciji Zvijezde, osim da raspravljaju?

  • Može se spriječiti donošenje neke odluke. Primjerice, građani su uspješno spriječili sječu platana u Nazorovoj ulici. Drugi je primjer sprečavanje izgradnje crkve u parku na Savici u Zagrebu. Lakše je angažirati građane na zaustavljanju neke odluke nego ih organizirati za konstruktivan angažman.

Zašto je bitno da građani budu uključeni?

  • Ako su uključeni u donošenje neke odluke, ima veći legitimitet i lakše se provodi. Rasprava koju smo kao metodu primijenili u projektu Star Voice je smišljena za teme o kojima postoji neslaganje koje nerijetko blokira donošenje odluka. Dakle, angažiranje na postizanju konsenzusa je važno za napredak. S blokadom se ne može napredovati.

Mogu li građani legitimirati loše odluke?

  • Naravno.

Ne možemo tvrditi da je svaka odluka donesena uz sudjelovanje građana dobra?

  • Ne možemo, naravno. Ne želim gnjaviti s različitim teorijama odlučivanja.

Slobodno ugnjavite.

  • Teorijski, kada više osoba sudjeluje u donošenju odluke, mogućnost da se donese pogrešna je manja. To se istraživalo tako da su se grupi postavljala pitanja s objektivnim odgovorima, primjerice, da procijene veličinu nekog grada i slično. Pokazalo se da veći broj osoba donosi točnije odgovore od manjeg broja. Preduvjet da to funkcionira, da postoji “mudrost u brojevima”, je da sudionici stvaraju stavove neovisno jedni o drugima, da se svatko oslanja na neovisne informacije i da nisu svi pod dojmom istih informacija. Ako su ideologizirani ili jednako misle, nema razlike sudjeluje li u odlukama jedna osoba ili stotinu.

Kako možemo znati što je dobra, a što loša politička odluka?

  • Iz perspektive vječnosti, ovog trenutka ne možemo znati. Je li neka politička odluka dobra ili loša ovisit će o posljedicama te odluke, a one se u trenutku donošenja ne mogu do kraja predvidjeti.

To se ne može objektivizirati?

  • Ne vjerujem da može, teško. Zato Max Weber kaže da je politika savez sa diaboličkim silama. U politici dobra volja i dobre namjere nisu dovoljne. Povijesno iskustvo je pokazalo da političko odlučivanje u kojemu sudjeluje više ljudi u propisanim procedurama uspješnije od onoga u kojemu je manje ljudi uključeno.

Zašto imamo predstavničku demokraciju?

  • Nemamo izravnu, istina.

Što su Karlovčani rekli da žele sa Zvijezdom?

  • Učinkovitiji model upravljanja. Po sadašnjem, odluke se donose na različitim adresama – u različitim gradskim odjelima, konzervatorskom zavodu i slično. Sve se to čini neefikasnim. Ne bih htjela više otkrivati, jer imamo 29. travnja službeno predstavljanje rezultata.

Razotkrijete sve…

  • Neću. Uglavnom, žele učinkovitiji model upravljanja.

Žele da ih se ne pita previše, nego da netko napokon počne nešto raditi?

  • Otprilike je tako. To želim i ja, da se postavi neka cigla, zabije neki čavao…

“Pustite nas na miru i počnite nešto raditi”, poručuju građani?

  • Istina, mada i unutar toga postoje različiti stavovi koje treba uskladiti. Postoje mišljenja da Zvijezda treba biti prostor u kojemu treba ostvarivati ekonomsku dobit – da se razvije turizam, da se otvaraju tvrtke… Postoje stavovi da je najvažnije osigurati uvjete za normalno stanovanje u gradskoj jezgri, da se uloži u obnovu i održavanje objekata i infrastrukture. To je nefunkcionalan dio grada sa sigurnosnim problemima. Postoje dva tipa problema koja se žele riješiti, ali su različita – normalan život u Zvijezdi i korištenje Zvijezde kao razvojni resurs. Koncepcijski treba razlučiti te probleme i adresirati ih. Gledala sam na televiziji nedavno dokumentarni film o Zvijezdi u kojem je naglasak stavljen na njezino kulturno i urbanističko značenje, na bastionski sustav i slično. To je posebno pitanje koje nije povezano s problemima stanovnika kojima nedostaje mjesta za parkiranje i kojima padaju crijepovi na glavu.

Nemaju krov nad glavom, nego na glavi?

  • Da. Dakle, građani traže konkretne radove, ali nisu suglasni koji su potrebni, odnosno prioritetni.

Pola stoljeća se raspravlja o Zvijezdi, a u sklopu Star Voice projekta je organizirana najveća rasprava o njezinoj revitalizaciji ikada. Postoje li nerealna očekivanja od tog projekta? Očekuju li građani da se nakon ovoga počne nešto konkretno raditi, odnosno plašite li se da, u slučaju izostanka revitalizacije, građani odustanu od bavljenja tom temom?

  • Naravno da se plašim.

Je li to realna bojazan?

  • Jest. No, realan je i problem. Ne može nas nitko optužiti za interes da kažemo nešto na tu temu. Svaki naraštaj bi trebao dati svoj doprinos revitalizaciji. Iz neuspjeha se također može učiti. Ne vidim da bi se ikoga tko hoće o tome razgovarati i sudjelovati u odlučivanju o tome trebalo osuđivati kao nekoga tko sprečava “izravnu akciju”. To ne bi bilo fer.

U svom javnom angažmanu ste od zvijezdomana postali zvijezdolog. Što ste naučili o Zvijezdi i o odnosu Grada i građana prema njoj?

  • Naučila sam da je uvijek bilo sukoba oko koncepcija revitalizacije i da se od 1979. godine, pa i ranije, proteže sukob koncepcije Zvijezde kao kulturne baštine i koncepcije Zvijezde kao “živog” dijela grada.

Zašto je izostao učinak?

  • Svih ovih godina?

Da.

  • Problem je složen i planove se nastojalo formulirati kao cjelovito rješenje. Zvijezda je i prije pola stoljeća bila u teškom stanju. Kada je 1979. pisana analitička studija o Zvijezdi, problem s tim dijelom grada je bila prenapučenost, što nam danas može biti nevjerojatno. Mnogo je stanovnika Zvijezde živjelo u neprikladnim prostorima koje je trebalo staviti u nove i prikladnije funkcije. Okolnosti su se promijenile i danas je problem premali broj stanovnika. Kada radiš velike, sveobuhvatne, planove okolnosti se promijene i više dokument ne odgovara stvarnosti. Prije tridesetak godina parkiranje nije bio problem, a stanovnicima je jedan od najvećih danas. I današnji pristup problemu nudi zahtjevno i skupo cjelovito rješenje. Dok se skupe novac i energija da se ostvari promijenit će se okolnosti, pa će se morati raditi novo. Slažem se s Borisom Morsanom da treba i dalje raditi na koncepciji prostornog razvoja. Međutim, različite razine rješavanja problema Zvijezde treba razdvojiti i podijeliti na manje zadatke koji bi se mogli odraditi u predvidivom roku, na način da ponuđeno rješenje bude prikladno i nakon proteka roka potrebnog da se ostvari. Oružana je prije deset godina bila zamišljena kao trgovački centar. To je doba vladavine Ive Sanadera i velike iluzije napretka temeljem potrošnje. No, uskoro je došla ekonomska kriza koja je takva rješenja za Oružanu obesmislila. Presporo se donose i provode odluke i početne zamisli gube na smislu.

Vrlo dobro ste upoznati s UPU “Zvijezda”, koji uključuje i Konzervatorsku podlogu, koju gradonačelnik ističe kao izuzetno važnu za revitalizaciju. Kakva je Vaša ocjena UPU-a i slažete li se sa značenjem Konzervatorske podloge?

  • Ključna je, ali ne samo u obliku dokumenta koji će poslužiti kao uputa za obnovu zgrada. Ključna je transparentnost konzervatorskih smjernica. Građani uglavnom smatraju da su konzervatori nekonzinstentni i da njihove smjernice nemaju smisla. Daju mišljenje o objektu i postavljaju zahtjeve kada se trebaju obnoviti. Nikakva konzervatorska mišljenja ne mogu zaustaviti propast nekog objekta. Stvara se paradoks suočavanja ulagača u neku zgradu s bezbroj prepreka, kako se voli isticati, dok ti isti objekti propadaju kao da nikoga nije briga. Možda su Oružana i Velika vojarna najbolji primjer za to – godinama propadaju, no kada bi netko te objekte krenuo obnavljati, naišao bi na mnogo konzervatorskih pravila koja bi valjao poštovati. Ne vidi se konzistentnost u primjeni konzervatorskih pravila. Primjer za to je Žitna kuća. Godinama je propadala, a kada je započela njezina obnova, konzervatori su dali niz uvjeta za to koji nisu ispoštovani – kuća je srušena i nikome ništa. To demotivira i demoralizira svakoga tko želi uložiti u Zvijezdu. Slažem se da je Konzervatorska podloga važna, no iz nje treba proizaći niz dokumenata, smjernica i uputstva primjerenih općoj javnosti koji će biti konzistentni. Nisam protivnik konzervatora, mada spram njih postoji opći odium. Nedavno sam razgovarala s kolegicom koja se bavi ruralnim razvojem i koja mi je rekla da u Švicarskoj postoje kriteriji za izgled staje, jer se vide sa ceste i željeznice te određuju pejsaž. Konzervatorska pravila, dakle, moraju biti konzistentna, oko njih mora postojati suglasnost i trebaju postojati fondovi kojima će se konzervatorskim zahtjevima moći udovoljiti.

Najavljuje se izrada Plana upravljanja “Zvijezda”. U čemu je razlika između plana uređenja i plana upravljanja?

  • Urbanistički plan uređenja kaže što se gdje smije graditi, a plan upravljanja tko je za što odgovoran i kako će se ostvariti projekti. Planovi upravljanja su obvezni za gradove pod zaštitom UNESCO-a. Njihova svrha je spriječiti degradaciju baštine. Ako je, primjerice, Dubrovnik grad pod zaštitom UNESCO-a, treba organizirati turizam na način da ne ugrožava baštinu, a podloga za to je plan upravljanja. Nismo u situaciji u kakvoj su taj grad ili Split, koji također ima problema s planom upravljanja, jer je turistifikacija potpuno izmijenila život Dioklecijanove palače. Zahtijeva se održivi turizam. U plan upravljanja ulaze i rizici od poplava, zagađenja i drugih nepogoda, donosi mjere koje valja provesti za zaštitu nekog prostora. Najveći neprijatelj Zvijezde je zub vremena, odnosno zanemarivanje. To nije slično problemima priobalnih kulturnih i turističkih središta. No, imamo priliku prevenirati takav tip razvoja. Zamah turizma u Karlovcu će se dogoditi zasigurno, a prije toga možemo odrediti pravila koja će osigurati ravnotežu između stambenog i poslovnog korištenja Zvijezde, privatnog i javnog i tako dalje. Ako želimo da Zvijezda bude centar grada kojeg možemo uživati, takva pravila treba donijeti. Nedavno sam boravila u Tkalčićevoj u Zagrebu. Bila je kultna ulica u koju se izlazilo na kavu i u provod, a bila sam nedavno razočarana, jer nema tamo više nekadašnje atmosfere s obzirom da terase kafića zahvaćaju ogroman prostor, a drugih sadržaja nema. Ne bih voljela da se to dogodi Radićevoj u Karlovcu, nego da bude uravnoteženog sadržaja. Kolega s fakulteta me kritizira da gajim ljevičarske političke stavove, ali i desničarsku težnju za harmonijom. Voljela bih da se postigne harmonija u sadržaju. No, to i jest trend u upravljanju turističkim destinacijama – da turističke destinacije imaju i svoj svakodnevni građanski život. Postoje i drugi rizici koje treba riješiti planom upravljanja, ne samo turistički. Kafići su odgovorni za održavanje svog prostora i neće obnavljati krovišta. No, netko treba. Iseliti sve iz središta Karlovca bi bila šteta. Zato je potrebna ravnoteža sadržaja.

Da Vam je, poput Đuri Utješanoviću, pet minuta vlasti, što biste učinili sa Zvijezdom?

  • Prvo bih uvela poticaje za stanare, da popunimo prazne prostore i omogućimo normalno stanovanje. Iz sveg srca podržavam zamisli ravnateljice Glazbene škole Karlovac Snježane Mrljak da razvija sadržaje povezane s glazbom u zgradi Oružane. Podržavam i napore Veleučilišta i Studentskog centra Karlovac da stave u funkciju druge zgrade u Zvijezdi. Radila bih s kolegama da se osmisle kvalitetni događaji, koji ne bi bili previše napasni, ali koji bi privlačili Karlovčane i ostale u Zvijezdu. Možda bih se najradije povezala s umjetnicima. Znam da je slikar Alfred Freddy Krupa imao zamisao da se u Zvijezdi otvore ateljei. Njegov kolega Mladen Bolfek to i planira. Osigurala bih kulturne sadržaje prije poslovnih, no ne bih da Zvijezdu s užarima i opančarima pretvorimo u etno selo.

U kojim okolnostima ste došli u Karlovac?

  • Udala sam se 1997. godine za Karlovčanina. Bila sam tada makedonski državljanin, a uvjet za dobivanje hrvatskog državljanstva je bio da prijavim prebivalište u Hrvatskoj. Tada sam živjela u Budimpešti, a moj suprug Mladen je radio u Karlovcu. Tipičan je Karlovčanin. Postoji tip Karlovčana vezanih uz Karlovac. Mladen nije pokazivao spremnost da se odseli, pa je odluka da se za njega udam bila ujedno i odluka da živim u Karlovcu. Prvo smo živjeli kod njegovog brata Darka, iznajmili stan, pa je zatim Mladen ušao u pečalbu, kako bi se izrazili moji Makedonci, pa smo se zadužili, prodali prvi stan i kupili drugi. Nisam uopće shvatila kakav je ovo grad kada sam se doselila. Htjela sam kupiti stan u Frankopanskoj, a tek sam baveći se Zvijezdom shvatila kakva bi to fatalna pogreška bila – to je stan u pravnim i svakim drugim problemima. Zapela sam bila za taj stan, a, srećom, prijatelji su me odgovorili, pa smo odustali od kupnje zbog čega nas je agencija za posredovanju u prometu nekretninama prijetila tužiti. Kupili smo nakon toga stan na Luščiću, no Vrag mi nije dao mira i htjela sam pošto-poto živjeti u Zvijezdi. Stoga smo se preselili u gradsku jezgru, u zgradu preko puta Vojne bašte, gdje i danas živimo. Odličan je stan s odličnim pogledom na šanac. Problema, naravno, ima s održavanjem zgrade, no volim svoj kvart i svoje susjede. Nije mi, uglavnom, pri dolasku bilo jasno zašto je tako prelijepi grad tako zanemaren. To mi niti danas nije jasno. Jel’ tebi jasno?

Nije.

  • Upoznala sam u Karlovcu prekrasne i prepametne osobe, a i dalje ih upoznajem. Potencijala i energije ima u izobilju, no očigledno nije postignut pravilan miks kvaliteta.

Karlovac nije jasan?

  • Nije, neshvatljiv je. Ali sada mi je neshvatljiv na drugi način nego kad sam se tek doselila. Tada sam znala samo ono što sam mogla vidjeti „golim okom“. Parkove, rijeke, arhitekturu izvana, drage ljude koje sam upoznavala. U međuvremenu mi je gospodin Radovan Radovinović podario ili me uputio na puno literature o Karlovcu na čemu sam neizmjerno zahvalna. A zahvalna sam i tebi što si me s njim upoznao. Bez njega bih bila u još većem mraku, a toga ne bih ni bila svjesna. Čitala sam zbornike publicirane povodom godišnjica osnutka grada, povijesne knjige – Dušana Lopašića, Rudolfa Strohala, Milana Kruheka, Mariju Macu Vrbetić-Macu, memoare Imbre Tkalca, Mije Krešića i Dragojle Jarnević, pa Stjepana Mihalića, Ivana Otta, Danka Plevnika i još mnoge druge tekstove i monografije. Naravno i sve tekstove, intervjue i knjige gospodina Radovinovića – “Karlovac – ulice, kuće, ljudi” i “Zelenilo u Karlovcu”, koju je napisao s Antunom Alegrom mlađi. Rade me uputio u povijesne lomove koje su utjecale na Karlovac. Možda se i u nezaliječenim ranama nastalima uslijed tih lomova krije ključ razumijevanja grada. Približno mi je Karlovac objasnio i tekst Draženke Polović koja je, citirajući nekoga, kazala da se svi luđaci naposlijetku vrate u Karlovac. Srodila sam se s time, imam sklonost potrganome. Ima to svog šarma.

Vaše rodno Skopje uživa revitalizaciju?

  • Ono što se tamo događa je užasno. Skopje mi se nikada nije sviđalo, a sada mi se sviđa još manje. Niti taj grad mi nikad nije bio jasan. Voljela sam neka mjesta i prijatelje, ali taj grad nisam uspjela pojmiti do kraja.

Vaša obitelj je akademska?

  • Djed Gorgi Filipovski je akademik i uistinu posebna osoba. Navršit će u svibnju 98 godina života. Posjeduje ogromnu volju. Znadeš da i gripa u tim godinama može biti fatalna, no željezne je discipline i volje za životom, pa se i nakon teških bolesti poput legionele vrati „na noge“. Posjeduje poseban pogled na svijet koji mu omogućuje da živi sve te godine normalnim životom. Završio je agronomiju i odmah se zaposlio na fakultetu. Najviše se bavio melioracijom tla. Makedonija ima dosta površina koje se navodnjavaju. Jedini je živući osnivač makedonske akademije znanosti i umjetnosti, no i njegova žena, moja baka Aleksandra, je specifična. Porijeklom je iz jednog sela, zbjega na vrhu planine, odakle su muškarci odlazili raditi u Grčku ili drugdje, dok bi žene ostajale s liječnikom i svećenikom. Sva su djeca rađana u isto vrijeme – kada su se muževi vraćali doma.

Živa je?

  • Jest, ima 94 godine života. Studirala je medicinu, no prekinula je studij zbog rata i nakon udaje. Završila je potom višu pedagošku školu, pa je radila kao nastavnica – predavala je makedonski i francuski jezik, no ono što ja pamtim je da se najviše bavila djecom i unucima.

Liječnica i makedonska nacionalistica Ljuba Volčeva je bila prijateljica Vaše obitelji?

  • Jest. Bila je pedijatrica i liječila je moju majku Biljanu. Kako je bila sama, dolazila je k mojoj obitelji na ručak.

Živjela je i radila u Karlovcu svojedobno.

  • To nisam znala dok me nisi povezao s Radom, karlovačkim sveznadarom.

Bila je supruga hrvatskog revolucionara Ante Cilige.

  • Jest.

Vaša majka je arhitektica. Karlovački arhitekt Vladimir Petrović upoznao je nju u na jednom međunarodnom susretu prije nego Vas u Karlovcu.

  • Odlična je žena. Studirala je u Ljubljani i ima veliku strast za tu svoju profesiju. Voli arhitekturu, dosta je radila i u Skopju i u inozemstvu, u Iraku, primjerice. Nakon što je propala njezina matična tvrtka osnovala je svoju s 50 godina života. Dakle, borbena je. Bračni par Petrović, Vlado i Brankica, arhitekti su mi, ne samo zbog mame, posebno dragi. Mogla bih satima s njima pričati o svemu. Tata Nikola Todorčevski je u Zagrebu studirao politologiju, pa sam krenula njegovim stopama, jer mi je to djelovalo kao nešto strašno prestižno. Bio je u Zagrebu za maspoka, radio na Trećem programu Radio Skopja, pa sam romantično vezana za sve treće programe radija, a zatim u makedonskom republičkom sekretarijatu za odnose za inozemstvom, a nakon osamostaljenja u ministarstvu vanjskih poslova. Bio je veleposlanik u Albaniji i Bugarskoj.

To su važna diplomatska mjesta.

  • Jesu, posebno za Makedoniju. Od njega sam naslijedila sklonost potrganome – sakupljao je kojekakve predmete kao što su automobili, radio prijemnici i slično. Njegova strana obitelji je također zanimljiva. Njegov otac je napustio obitelj prije no što se rodio, a njegova pokojna majka Blagorodna je bila učiteljica. Imam dvije sestre. Najstarija sam kćer – srednja živi u Trstu otkako se udala za Talijana, a najmlađa će uskoro diplomirati arhitekturu. Moja druga obitelj je velik krug prijatelja s kojima sam odrasla i s kojima sam i dalje u kontaktu.

Koliko pratite politička zbivanja u Makedoniji?

  • Nimalo.

Deprimiraju?

  • Itekako. Teško mi je to pratiti, jer ne vidim smislenog rješenja. Grozno je što u Makedoniji žive u neprestanoj neizvjesnosti, no svi se dobro nose s time, čini mi se.

Što ste rekli premijeru Nikoli Gruevskom na Ohridu?

  • Da ima dobar parfem. Srela sam ga na štandu s knjigama. Srela sam ga na štandu sa starim knjigama. Smatram da su svi koji razgledavaju i kupuju stare knjige super ljudi. Nisam uopće skužila da Gruevski stoji pored mene, no moja inicijalna reakcija na one koji razgledavaju stare knjige je pozitivna, pa sam bila slobodna obratiti se osobi pored mene koju sam naknadno prepoznala kao premijera.

Što Vam je rekao?

  • Ne sjećam se. Pokušavam racionalnije gledati na stvari i ne povoditi se trenutnim dojmovima.

Može imati dobar parfem, ali ne i dobru politiku?

  • Definitivno.

Nakon završetka studija u Zagrebu ste upisali Centralnoeuropski univerzitet u Budimpešti?

  • Studirala sam tamo politologiju na postdiplomskom studiju. Fakultet političkih znanosti shvaćam kao svoj dom. Jako sam vezana za tu instituciju koja je bila i partner na projektu Star Voice. Obožavam sve svoje kolege. Imala sam sreću biti student svih tih sjajnih profesora s našeg fakulteta. Živjela sam kod Vanje Sutlića kao i moj otac, koji je bio kum Vanji Sutliću mlađem. Za sve to je zaslužna pokojna Elza Sutlić, supruga Vanje starijeg, koja mi je mnogo pomogla u životu.

Što ste naučili od Stulića starijeg?

  • Posjeo bi mene i unuku Koranu pa pričao svoje životne uvide. “Kaže mi sada da skinem cipele, obujem šlape, ne hodam ovako, nego onako… Je li to ljubav? Ako jest, neka se umre za ljubav”, kazao nam je jednom. Njegov omiljen film je bio “Žena francuskog poručnika” redatelja Karela Reisza. Vanju nisam slušala kao profesora, jer je već bio bolestan, ali sam živjela u njegovoj kući jedan semestar.

Jeste li se služili njegovom bibliotekom?

  • Jesam. Nalazi se na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Imao je u posjedu svoje, ali i fakultetske knjige koje je pribavio na stipendijama i studijskim boravcima koji su uključivali i fondove za nabavku knjiga. Dakle, te knjige je donio na fakultet, ali se i služio s njima. Vanjina biblioteka je bila ogromna, prekrasna, kao i njegova radna soba uopće. Moj otac, koji ima sklonost starim stvarima, je pronašao snimljeno Vanjino predavanje. Odslušala sam to i dodatno osvijestila da je bio sjajan predavač i profesor. Tema tog predavanja su marksizam i filozofija. Sprdao se s korištenjem marksizma u to vrijeme.

Vrednuje li se prikladno njegovo naslijeđe u akademskoj zajednici i u rodnom Karlovcu?

  • Ne, no nije prekasno.

Matica hrvatska je organizirala skup povodom Sutlićeve 90. obljetnice rođenja 2015. godine.

  • Smatram da će i Fakultet političkih znanosti vrednovati njegovo djelo.

U Budimpešti ste upoznali Sandu Kočevar, kustosicu u Gradskom muzeju Karlovac koja je tada također studirala u Mađarskoj?

  • Jesam. Filozofkinju i karlovačku gimnazijsku profesoricu Mojcu Rapo sam upoznala na jednoj ljetnoj školi u Krakovu. Dakle, kada sam doselila u Karlovac imala sam već neka poznanstva, dakako i ona koja sam stekla preko Mladena. CEU me odredio u akademskom i osobnom smislu. Volim sredine u koje dolaze pojedinci iz različitih zemalja. Samim druženjem s njima učiš o svijetu, a i profesori su kvalitetni. Odlična je to akademska institucija koja je sada pod političkim pritiskom, no vjerujem da će se tome othrvati.

Objava SpiKA, Ana Matan: Karlovac je prelijep grad, prepun energije i potencijala, nije mi jasno što ga koči da ih maksimalno iskoristi pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/spika-ana-matan-karlovac-prelijep-grad-prepun-energije-potencijala-nije-jasno-sto-ga-koci-da-ih-maksimalno-iskoristi/feed/ 0
SpiKA, Mihovil Stanišić: U četvrtoj sam stranci, no svaku sam napuštao dok je bila na vlasti i na to sam ponosan http://kaportal.rtl.hr/spika-mihovil-stanisic-cetvrtoj-stranci-no-svaku-napustao-bila-vlasti-to-ponosan/ http://kaportal.rtl.hr/spika-mihovil-stanisic-cetvrtoj-stranci-no-svaku-napustao-bila-vlasti-to-ponosan/#respond Mon, 17 Apr 2017 09:02:11 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=267837 Razgovarao Marin Bakić – Aktiviraj Karlovac Dopredsjednik Hrvatske konzervativne stranke Mihovil Stanišić je već 20 godina prisutan u karlovačkoj politici. Nije nametljive političke pojavnosti, više je tiha voda koja brege dere, pa se tako uspio održati kao lokalni politički faktor, bio i vijećnik u nekoliko mandata, a polovicu ovog je bio i predsjednik Gradskog vijeća …

Objava SpiKA, Mihovil Stanišić: U četvrtoj sam stranci, no svaku sam napuštao dok je bila na vlasti i na to sam ponosan pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
MIhovil Stanišić

Razgovarao Marin Bakić – Aktiviraj Karlovac

Dopredsjednik Hrvatske konzervativne stranke Mihovil Stanišić je već 20 godina prisutan u karlovačkoj politici. Nije nametljive političke pojavnosti, više je tiha voda koja brege dere, pa se tako uspio održati kao lokalni politički faktor, bio i vijećnik u nekoliko mandata, a polovicu ovog je bio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca.

Predsjednik Gradskog vijeća Damir Mandić je prisutan na mnogo protokola, puni su ga mediji, a sve to objašnjava prirodom funkcije koju obnaša. Njegov ste prethodnik na tom mjestu. Jeste li kao predstavnik predstavničkog tijela lokalne vlasti obnašali toliko mnogo protokolarnih dužnosti i jeste li ikada dali intervju Karlovačkom tjedniku?

  • Dao sam jedan intervju tom listu kao predsjednik Gradskog vijeća. Obnašao sam i mnoge protokolarne dužnosti.

U tolikoj mjeri?

  • Ne, ali sam predstavljao Grad Karlovac na mnogim događajima, a mijenjao sam ponekad i gradonačelnika Damira Jelića kada je bio spriječen.

Mijenjali ste gradonačelnika, iako ste predstavljali dva različita tijela vlasti?

  • Da. Ako ne mogu zamjenici zamijeniti gradonačelnika, sasvim je normalno da to učini predsjednik Gradskog vijeća. Za Novu godinu sam u tom svojstvu obilazio rodilište ne bih li čestitao na prvim bebama u toj godini, pa sam otišao u Bihać ne bih li preuzeo priznanje Gradu Karlovcu, a gradonačelnik je bio spriječen i tako dalje. Nisam se opterećivao time – otišao sam obaviti takve dužnosti, ako sam imao vremena, i nisam procjenjivao koliko je tko angžiran u protokolu. Naravno, u predizborno vrijeme strši veća angažiranost predsjednika Gradskog vijeća u protokolu, tim više što je Mandić kandidat za gradonačelnika, pa funkciju koristi u promidžbene svrhe. Ne znam koliko mu je to potrebno.

Smatrate li da se zlorabe funkcija predsjednika Gradskog vijeća i uopće da se zlorabe gradski resursi kako bi ga se promoviralo?

  • Ne bih o tome. Ne sviđa mi se način na koji se vodi Karlovački tjednik. Taj list je postao bilten Hrvatske demokratske zajednice. Razočaran sam novim direktorom Hrvatskog radio Karlovca, gradske tvrtke koja izdaje Karlovački tjednik i emitira program Hrvatskog radio Karlovca, jer ništa kvalitetnije ne vidim u tim medijima, osim promjene imena radija u Prvi karlovački i političko kadroviranje koje je netransparentno. Predlagali smo ranije udruživanje tada dvije odvojene medijske tvrtke u jednu, što je prihvaćeno, ali od njih kvalitativni dio našeg prijedloga nije. Sugerirali smo raspisivanje javnog poziva svim zainteresiranim novinarima i menadžerima za oblikovanje medija u vlasništvu Grada Karlovca u istinski javni servis. Bili smo, dakle, protiv toga da se otvori stečaj medijskih tvrtki u gradskom vlasništvu. Smatrali smo da su Gradu potrebni i radio i novine, ali ne na ovaj način. Sadašnje vođenje tih medija je razočaravajuće. Ne pratim toliko protokol da bih mogao procijeniti forsira li se na uštrb gradskih resursa kandidat jedne političke opcije, ali se Karlovački tjednik uistinu na afirmativan način u najvećoj mjeri bavi dvojicom Damira, što je nedopustivo.

Zašto ste smatrali potrebnim da se dvije gradske medijske tvrtke ujedine u jednu?

  • Zato što Karlovački tjednik nije imao mogućnost opstanka kao samostalna tvrtka. Pratili smo nekoliko godina intenzivno poslovanje tog poduzeća i ono je iz godinu u godinu bilo sve gore, a nije posjedovao kadrovski potencijal za uspjeh. Kada smo predlagali spajanje dviju tvrtki, Karlovački tjednik i Hrvatski radio Karlovac su imali 23 zaposlenika, a od toga ih je petoro imalo uvjete za mirovinu ili bi ih uskoro ostvarilo. Predložili smo da tiskani i radijski medij stvara 13 zaposlenika. Propustilo se angažirati novinarsku struku, odnosno okupiti marketinški tim koji bi poboljšao poslovanje. To se nije ostvarilo, nažalost, nego se kadrovira na stranačkoj osnovi.

Imali ste pozitivna očekivanja od Matije Perkovića kao direktora Hrvatskog radio Karlovca?

  • Nisam.

Temeljem čega ste onda razočarani?

  • Razočaran sam postupkom odabira direktora. Programom sam bio nezadovoljan i kad je bio prethodni direktor.

Kada ste posljednji put slušali Radio Karlovac?

  • Slušam redovito tu postaju. Mojem naraštaju odgovara glazba koju emitira. Jedan sam možda od rijetkih koji tu radijsku stanicu sluša više od ostalih. Uz nju, slušam često i Radio 101. Ipak, HRK nema zanimljivih emisija, dovoljno širine i komunikacije s Karlovčanima.

Kako ste surađivali s gradonačelnikom dok ste bili predsjednik Gradskog vijeća?

  • Korektno. Nisam osjetio da se mnogo politizira u tom odnosu. Postojala je koordinacija političkih stranaka koje su činile većinu u Gradskom vijeću i dosta smo vremena utrošili na razradu ideja i projekata u tom kontekstu. Dosta naših ideja je usvojeno, no nije kvalitetno provedeno. Ideje se ne mogu ukrasti, suprotno onome što čitam ovih dana u lokalnim medijima – nije bitno tko je prvi predložio smanjenje stope prireza, uvođenje besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola ili subvencioniranje smještaja u vrtiću, nego provedba. Nedostaje razrade ideja. Primjerice, ako se predlaže smanjenje stope prireza za dva posto, treba se predočiti kakav će to utjecaj imati na gradski proračun. Kada smo predlagali uvođenje gradskih vrtova, nismo htjeli samo odrediti parcele za to, nego onima koji žive u gradu približiti poljoprivredu, odnosno vrtlarstvo kao hobi, da se uz to vežu sadržaji kao što su razmjene sjemena, praćenja uspjeha i slično, dakle prijedlog je bio usmjeren prvenstveno na međusobno druženje onih koji žive u višestambenim zgradama. Određene su parcele i napravljeno je iskolčavanje, zatim je raspisan natječaj, pa na prvom raspisu nisu sva zemljišta dodijeljena i tako dalje, no bitan cilj nije ostvaren. Prihvaćeno je desetak naših iraprijedloga, no provedba se u pravilu ispolitizirala i prilagodila trenutno vladajućoj opciji.

Mijenjali ste relativno često stranke. Predsjednik Gradskog vijeća ste bili kao vijećnik iz redova Hrvatske stranke prava doktor Ante Starčević.

  • Tako je.

Mjesto predsjednika Gradskog vijeća ste napustili izlaskom iz te stranke.

  • Tako je.

Zašto?

  • Moralno je napustiti mjesto predsjednika Gradskog vijeća, ako više nisi u stranci koja je dio vladajuće koalicije. Ponosim se time što sam mijenjao stranke.

Bili ste član Socijaldemokratske partije Hrvatske, da biste potom postali član Hrvatske stranke prava, zatim HSP AS, a potom HKS-a.

  • Tako je. Iz svake stranke sam izlazio kada je bila na vlasti, za razliku od većine političara koji mijenjaju stranke radi ostvarenja osobnih interesa. Nikad se nisam osobno okoristio političkim djelovanjem, a iz stranaka sam izlazio kada bi u njima kvarni zauzeli pozicije. To mi nije bilo podnošljivo.

Što je bio konkretan problem u SDP-u?

  • Što HDZ u Karlovcu sada radi SDP je radio od 2001. do 2005. godine – kadrovirao je po stranačkoj osnovi postavljajući na rukovodeća mjesta one bez vizije i referenci. Zalažem se za uključivanje u politiku kvalitetnih kojima politika ne služi za osobnu korist. Najveći nedostatak politike na svim razinama je upravo zatvorenost prema javnosti. Koliko običan građanin zna što se zbiva u Karlovcu? Koliko je zadovoljan informacijama koje može pronaći na službenoj internetskoj stranici Grada?

Stranica je dobra, no građani nisu zainteresirani za njezin sadržaj.

  • Četvrt stoljeća u Hrvatskoj građani nisu zainteresirani za politiku, što političkim elitama odgovara. Da biste nešto učinili za zajednicu, morate napraviti napor da građane za to zainteresirate. To se ne postiže samo oglašavanjem na internetskoj stranici Grada Karlovca, nego i radom “među ljudima”. Dakle, nije dovoljno da se gradonačelnik prošeće Gazom, primjerice, nego da predstavi stanovnicima te četvrti planove i namjere. Građane treba zainteresirati za to i objašnjavati im. Kada je Grad Karlovac organizirao tribinu da približi građanima gradske probleme i rješenja, a tu ne mislim na rasprave koje su dužni po zakonu organizirati, a na koje se odaziva šačica ljudi?

Ne pamtim da su to napravili.

  • To je najveći nedostatak vlasti – gradska politika se vodi u zatvorenim krugovima. No, to je i opći problem u Hrvatskoj – nedostatak pojedinaca s referencama koji nešto znaju.

U HSP ste ušli iz SDP-a. Je li Vam ideologija bitna? Imate li je?

  • Bitna je. Ne busam se u nacionalna ili vjerska prsa. Čitav život živim pošteno i smatram da nisam nikoga u životu povrijedio, barem ne hotimično. Moje bavljenje politikom od početka je bilo motivirano zalaganjem za zajednicu, za svakog pojedinca. U SDP sam se uključio ne bih li dao doprinos promjeni stanja koje je vladalo u Hrvatskoj, u Karlovcu posebno.

Kada ste pristupili SDP-u?

  • Prije 20 godina. SDP je na vlast došao 2000. godine u Hrvatskoj, a naredne u Karlovcu na lokalnim izborima. Tada je već načeto povjerenje – daj vlast nekome da vidiš kakav je. Povjerenje se totalno srozalo vladanjem u Karlovcu, mada su mi pojedinci poput tadašnjeg gradonačelnika Božidara Johe ostali u dobrom sjećanju. U njemu nisam prepoznao problem, osim utoliko što je dozvolio drugima da manipuliraju.

U kome jeste vidjeli problem?

  • Ne bih o imenima, sami će se prepoznati, a i drugi će ih. Zna se zašto sam prešao iz SDP-a u HSP, odnosno iz HSP-a u HSP AS, pa zatim u HKS. Ponosim se time da sam uvijek napuštao vladajuće stranke.

Koja je Vaša ideologija?

  • Moja ideologija je ravnopravnost za sve, a ne samo za odabrane, nema povlaštenih, svi imamo ista prava i obveze svakoga treba jednako cijeniti. Svaka osoba predstavlja vrijednost, bez obzira na mane i vrline.

Kada pristupate nekon stranci, prihvaćate njezina programska načela, vrijednosti i statut. Napravili ste ogroman skok iz socijaldemokratske stranke u nacionalističku.

  • Niti jedna stranka kojoj sam pripadao po svom određenju nije bila nacionalistička, možda je bilo samo nacionalistički orijentiranih pojedinaca. Ako pročitate statut SDP-a, HSP-a i HSP AS, ne pronalaze se bitne razlike i nema u njima onoga što mi osobno ne bi odgovaralo. Svaki bi se pojedinac mogao pronaći u tim strankama. Statuti svih političkih stranaka kojih sam bio član su se pozivali na unutarnju demokratičnost, na brigu za zajednicu i imali su slična programska načela. Stranku ne čini ideologija, čine je ljudi.

Što Vas je motiviralo da se politički vežete uz Ružu Tomašić?

  • Jedna je od rijetkih političarki u koju se nisam razočarao. Mana mi je što sam previše krut u nekim pogledima. Kod osobe najviše cijenim poštenje, čestitost i dosljednost, a sve to krasi upravo R. Tomašić.

Dosljednost u čemu?

  • U tome da želi napraviti nešto za one s kojima živi, koje zastupa. Svaki političar, pa i ona, ima nespretnosti u izjavama, mnogo je češći slučaj to kod onih koji govore srcem. Dala je sebe za zajednicu. To je isključivi razlog zašto sam se vezao uz nju – nisam se u nju razočarao. Nikad ne gleda materijalistički niti elitistički, nego skrbi za takozvanog malog čovjeka. U to sam se osvjedočio, a tako djeluje i u Europskom parlamentu.

Postoji li tolika demokratičnost u HKS-u da možete kritizirati stranački vrh?

  • Postoji tolika demokratičnost da ne samo u jednoj odluci dok je R. Tomašić bila predsjednica HKS-a nije preglasana. To je dokaz demokratičnog ustroja stranke. Na sjednicama Predsjedništva se ne izražava jednoumlje, ali bez uvreda. R. Tomašić je izjavljivala nespretno tvrdnje koje mi se nisu svidjele, ali je dobro poznajem i znam da se niti sama ne slaže načinom kako se interpretiraju njezine izjave.

Nije li njezina politika ipak nacionalistička?

  • Nije niti približno. Nikoga ne mrzi na bilo kojoj osnovi, pa niti na vjerskoj niti na nacionalnoj – za tu tvrdnju stavljam ruku u vatru.

S kime ste mogli, a s kime niste mogli surađivati u HSP AS?

  • Ne želim govoriti o imenima – to su prošlo-svršena vremena. Bilo je onih koji su se vješto skrivali iza rječitosti dok se nisu dohvatili pozicija i pokazali prava lica. Smatram da je tada bolje otići, nego s takvima surađivati.

Nedavno je Marijan Butković, donedavno gradski vijećnik, pristupio HDZ-u napustivši HKS. Je li Vas razočarao?

  • Surađivali smo u HSP AS i HKS-u i Marijan ima kvalitete. Nije me njegov prelazak u HDZ pretjerano razočarao. Smatra očigledno da će se tamo bolje profilirati. Razočaralo me osobno da nije u sklopu rada Gradskog vijeća podržao naš zajednički prijedlog subvencioniranja smještaja svakog djeteta predškolske dobi. Sudjelovao je u izradi tog prijedloga, a nisam prepoznao u njegovom glasovanju po tom pitanju dosljednost.

Što ste konkretno predlagali?

  • Da sva djeca predškolske dobi imaju pravo na subvencionirani smještaj u gradskim ili privatnim vrtićima, odnosno kod dadilja. Nakon četiri godine našeg insistiranja, pa, između ostalog i Butkovića osobno, da se subvencionira smještaj sve djece predškolske dobi, što se uporno odgađalo s obrazloženjem da nedostaje novac, u ovo predizborno vrijeme se odlučilo subvencionirati i one koji pohađaju privatne vrtiće. Međutim, u međuvremenu se osnivaju obrti dadilja, a treba pomoći i roditeljima djece koji angažiraju dadilje. Nisu objekti najvažniji, nego djeca, njihov smještaj treba subvencionirati, a gdje stvar je kriterija. Naš prijedlog je odbijen uz nemušto obrazloženje. U našem programu i dalje stoji da sva djeca trebaju imati subvencioniran smještaj u vrtiću, odnosno kod dadilja. To je prva faza, a druga je uključivanje u smještaj više djece nego što ih je sada uključeno. Po kriterijma se cilja na djecu čiji su roditelji zaposleni. Zalažemo se da se kriteriji prošire kako bi obuhvatili i djecu čiji je samo jedan roditelj zaposlen, jer se tako omogućuje drugome da lakše pronađe posao i osigurava se socijalizacija djece uz stručnu pomoć odgajateljica. Uporno se u ove četiri godine vrtimo oko šest stotina djece u vrtićima, a mogao se napraviti iskorak na 650 djece. Tada ne bismo imali problem sa smještajnim kapacitetima.

To dio Vaše demografske politike?

  • Grad Karlovac može izdašnije pozdraviti novorođeče. Ne mora to činiti nužno novčano, nego i darovima u naravi. Svako novorođeno dijete je bitno za Karlovac. Najosjetljivija su zatim djeca predškolske dobi i valja ih u što većem broju uključiti u predškolski odgoj. Čitamo da svi teže jednosmjenskoj nastavi, no mnogo su važnije potrebe djece za kvalitetnom prehranom, a potom za udžbenicima. Predlažemo da se postigne konsenzus na način da se osiguraju besplatni udžbenici za učenike prvog i petog razreda, pa da se potom prenose na nove generacije. Svjesni smo problema čestih izmjena programa, no mora se ustaliti. Znam da Grad nema nadležnost nad srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem. No, smeta nas da se ne stipendiraju učenici prvog razreda srednje škole i brucoši, jer se ne mogu vrednovati njihovi rezultati. Stipendiranje je financijska stimulacija, ali je još veća stimulacija za učenje. U svakom sustavu stipendiranja mora postojati obveza vraćanja stipendija u slučaju neuspjeha, a čini mi se da to kod nas i postoji. Također, nedovoljan je broj dodijeljenih stipendija.

Postoje razmišljanja da se Karlovac odredi kao satelitski grad Zagrebu, što bi podrazumijevalo i doseljavanje značajnog broja Zagrepčana u Karlovac uz zadržavanje radnih mjesta u metropoli.

  • Karlovac je prevelik grad da bude satelit Zagrebu. Gravitira tom velikom gradu otkako je izgrađena autocesta. Za pola sata smo u metropoli – samom prometnom povezanošću smo bliski.

Treba li iskoristiti tu pogodnost da se velik dio Zagrepčana doseli u Karlovac?

  • Ne. Treba samo bolje prometno povezati Karlovac i Zagreb, prvenstveno željeznički. Zalažem se za još jednu kolničku traku na autocesti zbog smanjenja gužve, ali i izlaska s autoceste, odnosno aktiviranja poduzetničke zone Gradac-Selce i Ilovac 2.

Jeste li zadovoljni postojećim poduzetničkim zonama?

  • Nisam. Rađene su stihijski proteklih dvadesetak godina. Poduzetnička zona Ilovac 3 je oblikovana na način da je četvorni metar za trgovačku djelatnost iznosio 240 kuna, a sto kuna za proizvodnu. To se toliko amaterski odrađivalo, da je Grad uredio čitav prostor, osigurao svu infrastrukturu, da bi netko to otkupio, pa godinama ništa ne bi otvarao, a zatim vratio zemljište koje bi Grad dodatno otplaćivao po cijeni sa zateznim kamatama. To su nevjerojatni ugovori. Zone Ilovac 2 i Gradac bi imale potencijal da je drukčijeg izlaza s autoceste. Bile su dobro zamišljene, ali nisu dobro realizirane. Poduzetničkim zonama nismo ostvarili dostatan broj radnih mjesta. Možemo govoriti o Baniji kao poduzetničkoj zoni sa 1800 zaposlenika u HS produktu, no za mene su poduzetničke zone one kakve sam vidio u Varaždinu, Logorištu i Dugopolju. Banija je silom prilika postala poduzetnička zona. Sjećam se generalnog urbanističkog plana kojeg je izrađivao Mladen Obad Šćitaroci. Po tom GUP-u je Banija trebala postati četvrt ugodnog življenja, da odahnemo od industrijalizacije.

Ne možete odahnuti kao Banijanac?

  • Ne mogu.

Što Vas smeta?

  • Smeta me zapostavljenost kvarta. Širenjem velikog broja pravnih subjekata promet je ostao u potpunosti nereguliran i u rješavanje toga nije ništa uloženo. Predlažemo i načine rješavanja tog problema koji može djelovati marginalno stanovnicima drugih četvrti, no predložio sam svojevremeno da se snimi promet za špice, da se snime kolone vozila kako bi se problem bolje dočarao i onima koji to ne proživljavaju svakodnevno. Riječ je o uskom grlu, a postoji ideja izgradnje gradskog prometnog prstena, što će biti ostvareno vjerojatno za 55 godina. Ipak, za relativno mali novac se može mnogo toga već sada napraviti. Na Baniji nemate niti jednu jednosmjernu ulicu. Kao laik znam da bi se promet rasteretio, ako bi Mihanovićeva bila jednosmjerna. Sada se u njoj stvaraju prometni čepovi, jer su dva ulaza u tu ulicu. Skrenuti automobilom lijevo na Banijanski most iz smjera Drežnika je jako teško – izbrojao sam jednom 43 automobila koja su prošla prije nego što me netko pustio na glavnu cestu. Ne postoji niti kultura vožnje. Problem je i što su Starčevićeva, Bogovićeva i Ulica Matka Laginje opterećene prometom. Sretan sam postojanjem tvrtki na Baniji koje zapošljavaju tisuće radnika, no ako se ubire već komunalna naknada, neka se uloži u komunalnu infrastrukturu. Nisam uspio dobiti podatak koliko koja četvrt doprinosi gradskom proračunu plaćanjem komunalne naknade.

Biste li otcijepili Baniju?

  • O tome smo razgovarali iz zafrkancije. Nema smisla otcijepiti tu četvrt. Samo sam za red – zašto se ne bi uveli podračuni prihoda i rashoda po pojedinim gradskim četvrtima?

Smatrate li da je Grad ovisan o premalo kapitala, da treba više ulagača?

  • Ne smatram da je Karlovac u naročito lošoj situaciji, a ulagača uvijek treba više.

Je li u riskantnoj situaciji?

  • U krizi Alstoma sam vidio veliku opasnost. Imam prijatelje u Sisku i znam da je taj grad prije rata bio vrlo sličan Karlovcu, koji je sada u mnogo nepovoljnijem položaju. Slomili su se na Željezari Sisak, sad se lome na Ini, a problem je bio i s manjim tvrtkama. U Karlovcu možete sada nabrojati pet ili šest velikih tvrtki koje ne posluju pretjerano rizično. U Karlovac dolaze raditi i stanovnici drugih područja. Veliki gospodarski sustavi koji tu djeluju mogu doći u probleme, naravno, kao što je došao i Agrokor, ali mi se to ne čini izglednim.

Je li vlast učinila dovoljno da privuče nove ulagače?

  • Nije.

Što se moglo učiniti?

  • Trebalo se uključiti znalce u privlačenje kapitala, one s renomeom, čak i one u politici kao što je Žeimir Feitl. Mnogo je Karlovčana u svijetu koje je trebalo animirati da dođu u Karlovac. Nije dovoljno nekome smanjiti komunalnu naknadu da osjeti pozitivno bilo. Deprimiralo me kada sam naišao prije četiri godine na projekt izgradnje termoelektrane na sječku u Drežniku – nasred Drežničkog polja se kanilo izgraditi tako nešto stranim kapitalom. Neiskusne svjetski biznismeni, da ne kažem hohštapleri, mogu lako preveslati. Godinama smo uvjeravali gradonačelnika da ulaganje kakvo je zamišljeno u Drežniku nije dobro.

Tražili su od Grada da izgradi pristupnu cestu vrijednu 21 milijun kuna?

  • Nakon dvije godine šutnje u pregovorima o tome.

To bi bila pristupna autocesta?

  • Ne bih kao laik ulazio u troškovnik izgradnje takve ceste, no sumnjivo je da su tražili da se izgradi tek nakon dvije godine. Vlast je to odbacila, no pojavila se nova lokacija.

Termoelektrana na sječku je potom bila predviđena na Ilovcu?

  • Nakon što se odustalo od one na Drežniku javili su se drugi igrači koji su iznijeli takvu namjeru. Predstavili su da će grijanje radom te termoelektrane biti jeftinije za građane i poslovne subjekte, ali su uporno insistirali na tome da Gradska toplana potpiše pismo namjere da otkupljuje od njih toplinsku energiju. Upozoravali smo Inoslava Latkovića, tadašnjeg direktora karlovačke toplinarske tvrtke, i njegovu nasljednicu Ivanu Fočić da ne potpisuju tako nešto, a nije im padalo niti na pamet da preuzimaju takve obveze bez poznavanja cijena i drugih parametara. Ulagač je obećao financirati izgradnju vrelovoda od Ilovca do toplane koja bi postala prepumpna stanica odakle bi se toplinska energija dalje distribuirala u kvartove. Pitao sam ulagača kada bi moglo sve to profunkcionirati, a odgovorio je do Božića. To je bilo 2015. godine.

Što se iza brda valja?

  • Postoje takve tvrtke koje iznjedre projekte, pa traže ulagače. Pokušali smo im ući u trag, ali smo odustali. U svakom slučaju su ishodili građevinsku dozvolu i sada traže ulagača. Organizirali smo i tribinu o sječki na kojoj su šumari kazali da nema dovoljno sirovine za takav projekt. Ulagači su dobrodošli, svaka nova investicija mi se dopada, ali ne treba srljati grlom u jagode. Postojala su obećanja i otvaranja kina, nadam se da će Jozo Kaleb uspjeti obnoviti Hotel Central… Svako radno mjesto je dragocjeno, a ne sanjam o ulagačima koji će otvoriti tisuće radnih mjesta. Jedna indijska tvrtka je u Karlovcu pronašla svoj prostor i zaposlila desetine inženjera. Grad se trebao više angažirati da im pomogne.
Mihovil Stanišić (HSP AS) i dalje je predsjednik Gradskog vijeća

Kako?

  • Trebao im je aktivnije pomoći da pronađu prikladniji prostor.

Grad organizira odlaske u samostane, no je li se posjetilo neku gospodarsku komoru? Dolaze li stranci u posjetu našoj gospodarskoj komori?

  • Pitaš krivog čovjeka.

Treba li Grad imati odjel koji bi se aktivnije bavio pronalaskom ulagača?

  • Ne. Ne treba Grad imati lovce na ulagače, nego treba drugačije djelovati kroz različite ulagače. Pripadam onima koji su u potpunosti razočarani Hrvatskom gospodarskom komorom i njezinom funkcijom – troši previše novca u odnosu na rezultate.

Gospodarstvenik ste?

  • Jesam, u teškoćama.

Kao gospodarstvenik ne ostvarujete koristi od HGK?

  • Nikakve.

Što očekujete od te organizacije?

  • Ništa. Protivim se obveznoj članarini – kome HGK treba neka plati članarinu. Sada se iznos obvezne članarine određuje po ukupnom godišnjem prometu tvrtke. Stalno se govori o nametima gospodarstvu, a nitko ništa ne poduzima da ih smanji.

Koliko parafiskalnih nameta plaćate?

  • Pročitao sam da ih je 37, ali ih ne mogu nabrojati više od deset. No, svaki poduzetnik ih plaća.

U javnosti se predlaže korištenje geotermalnih izvora energije, što bi se moglo iskoristiti i u ogrjevnom sustavu, između ostalog. Smatrate li to perspektivnim izvorom energije?

  • Dali smo si truda i razgovarali s umirovljenim geologom Borisom Vrbancem na tu temu. Ako stoji ono što je kazao, moguće je pomoću kohezijskih fondova financirati korištenje tog izvora energije. Podržavamo takvu ideju u tom slučaju. Korisno bi bilo za grad oploditi taj potencijal. Izbušeni izvori u Rečici su u vlasništvu Ine. Geotermalni bazen se proteže na velikoj površini i gospodin Vrbanac procjenjuje da bi se isplatilo raditi nove bušotine. Svatko dobronamjeran je zainteresiran za takav izvor toplinske energije, što se može koristiti i u poljoprivredi. U idućih nekoliko godina treba ispitati do kraja tu mogućnost i konkretizirati je.

Što u međuvremenu treba uraditi sa središnjim toplinskim sustavom?

  • Jedino što Grad može napraviti je ispitati mogućnost obnove vrelovodnog sustava pomoću sredstava iz nacionalnih i EU fondova. Bez obzira koliko građanima grijanje posredstvom središnjeg toplinskog sustava bilo skupo, za ulaganja nema mogućnosti trenutačno. Zadatak bilo kojeg gradonačelnika u budućnosti je da se rukama i nogama bori da taj problem riješi.

Treba li Gradskoj toplani glasnogovornik?

  • Niti jednoj gradskoj tvrtki ne treba.

Kako tumačite da gotovo svaka gradska tvrtka ima barem jednog glasnogovornika?

  • Riječ je o političkom kadroviranju.

Posluje li Gradska toplana racionalno?

  • Da.

Što korisnici središnjeg toplinskog sustava plaćaju ljeti?

  • Hladni pogon.

Što radi taj hladni pogon?

  • Ne možeš otpustiti radnike preko ljeta.

Zašto? Biste li u svojoj tvrtki držali radnike na plaći, a da ništa ne rade?

  • Vjerojatno bih ih uposlio nekako.

Jesu li ljeti radnici Gradske toplane kvalitetno uposleni?

  • Ne znam što i kako rade, vjerojatno obnavljaju vrelovode. Znam da je manje zaposlenika Gradske toplane nego što je bilo Toplane, kao i da je manje korisnika.

Neznatno ih je manje, koliko mi je poznato. Gimnazija Karlovac se, recimo, otpojila iz središnjeg toplinskog sustava. Kako to tumačite?

  • Tumačim to racionalnim potezom ravnatelja Gimnazije. Osnovna škola Banija se također otpojila. Obje škole su vjerojatno izračunale da im se više isplati drukčiji način grijanja.

Vodovod i kanalizacija i Čistoća Inkasatoru plaćaju uslugu posredovanja u naplati, što čini većinski prihod Inkasatora. Zbog toga je ta tvrtka funkcionalna. U 2015. godini je za tu uslugu Vodovod i kanalizacija platila dva milijuna kuna, a Čistoća milijun. Biste li kao privatnik platili toliki iznos za tu uslugu?

  • Ako bih procijenio da se isplati, bih. Još nitko nije dokazao da bi se Vodovodu i kanalizaciji te Čistoći isplatilo samostalno obavljati te poslove.

Koliko je radnika potrebno za to? Recimo da je godišnja radnička plaća sto tisuća kuna.

  • Inkasator naplaćuje i komunalnu naknadu uime Grada, naknadu uime Hrvatskih voda i Hrvatsku elektroprivredu, stubišnu rasvjetu.

Zašto Zelenilo ne koristi te usluge Inkasatora?

  • Jer nema toliki broj klijenata kao spomenute gradske tvrtke. Sigurno je rentabilnije isporučivati jedan račun za niz usluga, nego više. Ne ulazim u pitanje cijene te usluge sada, o tome se može raspravljati. Tvrdiš da Inkasator preplaćuje Čistoći i Vodovodu i kanalizaciji te usluge, no ne znam koliko bi te tvrtke stajalo samostalno izdavanje računa.

Što ulazi u trošak toga?

  • Ispis računa, poštanski troškovi, računovodstvo, pa i naplata. Ne može se dogoditi da platiš vodu, a ne i odvoz otpada u ovom slučaju.

Zar objedinjenu naplatu ne bi pet radnika moglo raditi za sve tvrtke i za Grad?

  • Inkasator ujedno upravlja zgradama. Otkako je direktor Nikola Rogoz, deset je radnika manje. Dakle, ispuštamo njihov posao upravitelja, a ne rade samo na području Karlovca. Dakle, ne bih sa sigurnošću tvrdio da se ne isplati ovakav vid objedinjene naplate, no hajdemo vidjeti podatke. Opasnost vidim u tome da su troškovi mnogo veći nego kada se radi skupa. Ne ulazim u to koliko je radnika potrebno angažirati.

Treba li Grad u svom vlasništvu imati tvrtku za upravljanje nekretninama?

  • Nešto smo naslijedili – tvrtka za upravljanje nekretninama postoji pola stoljeća. Može se pokrenuti inicijativa da djelatnici Inkasatora otkupe tvrtku. Po meni se Inkasator korektno bavi upravljanjem. Bez obzira na postojanje i drugih tvrtki u tom sektoru, u Karlovcu Inkasator upravlja s oko devedeset posto nekretnina – neke klijente izgube, neke ponovno pridobiju, no to je sada pitanje tržišta.

Biste li iz svoje tvrtke pošto-poto izgnali najboljeg radnika?

  • Naravno da ne bih.

Zašto je to napravio u slučaju Krešimira Veblea Ivan Mrzljak, direktor Vodovoda i kanalizacije?

  • Premalo sam upućen u njihov odnos. Cijenim Vebleovu stručnost, no ne znam zbog čega su se razišli. Pitao sam gospodina Veblea zašto je otišao, a samo mi je odgovorio da je zadovoljan što je u mirovini.

Jeste li zadovoljni poslovanjem Vodovoda i kanalizacije?

  • Grad i građani su taoci projekta izgradnje pročistača otpadnih voda. Nemam posebnih primjedbi na rad te tvrtke osim da je pročistač preskup.

Ne krijete nezadovljstvo poslovanjem Čistoće. Postoji li osoban problem između Vas i direktora te tvrtke Damira Jakšića?

  • Ne postoji.

Prijavili ste ga svojedobno Državnom odvjetništvu?

  • Nisam nikoga prijavio DORH-u, ali je istina da sam nezadovoljan radom Čistoće. Gradonačelnik je zatražio očitovanje DORH-a. Upozoravao sam samo na to da Čistoća ne radi u interesu građana.

Što ste konkretno vidjeli kao problem?

  • To što se u četiri godine nije napravilo ništa glede zbrinjavanja komunalnog otpada. Ulaže se u ono što nije uopće u nadležnosti Čistoće. Konkretno pritom mislim na prenamjenu dizel-motora u bioplinske na što je utrošen silan novac, a niti danas ne vidim da netko nosi struju s Ilovca, makar u hamperima. Svatka gradska tvrtka, pa tako i Čistoća, ima zadatak biti servis građanima. Čistoća bi se trebala baviti higijenom ulica te odvozom i zbrinjavanjem komunalnog otpada. Odavno sam protiv “inovativnosti” pojedinaca u toj tvrtki koji su htjeli proizvoditi električnu energiju koju nisu imali kome prodati. Uništili su dizelski motor bez da su se savjetovali sa strukom, utrošili novac, a rezultata nema, osim što se novčana šteta mjeri u stotinama tisuća kuna. Dizelski motor se mogao nastaviti koristiti, ako treba i u sustavu obrane od poplava. Grad Karlovac treba raditi sustav selekcije komunalnog otpada. Propustili smo odličnu priliku da angažiramo stručnjake koji su radili u Krku i da uvedemo selekciju na kućnom pragu, tim više što je u gradskoj strategiji gospodarenja otpadom za razdoblje od 2011. do 2015. godine predviđeno odvajanje otpada na kućnom pragu. To je težak posao koji traži mnogo truda i ljubavi da se odradi. Studija koju su stručnjaci iz Centra za transfer tehnologije uradili je ostala u ladici i nikad nije predstavljena gradskim vijećnicima kao što im nije dan izvještaj o provedbi gradske strategije gospodarenja otpadom za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Uporno se prelazilo preko toga, a sada je donesena nova državna strategija. Studija CTT-a postoji, možda je plaćena, a povjerenstvo, kojeg sam bio član, je većinom glasova odbilo taj dokument kojeg podržavam. Po izjavama nekih od članova tog povjerenstva, studija je odbijena, jer bi njezina provedba štetila izgradnji Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, što je naš strateški projekt, jer ne bi bilo dovoljno sirovine, ako bi se u gradu odvajalo 50 posto komunalnog otpada. To je neshvatljivo i neprihvatljivo. Valja se ugledati na druge gradove u Europskoj uniji gdje se pazi na proizvodnju otpada i plaća samo onoliko koliko je proizvedeno. Velika je razlika između odvoza otpada i gospodarenja otpadom. U četiri godine smo mogli odvajati 40 posto otpada.

Koliko odvajamo?

  • Po mojoj procjeni ne više od sedam posto. Odvajanje podrazumijeva široku akciju kojoj je nositelj Čistoća, a kada postavite vijećničko pitanje koliko se prikupi papira i plastike iz gradske uprave, osnovnih škola, pravnih osoba, ustanova i drugih mjesta nema odgovora. Progurali smo pilot projekt, kako to vole zvati, u biti kante za odvajanje otpada te kompostane za privatne kuće, no sve je to zanemarivo. Izazov su zgrade zajedničkog stanovanja, dakle da se u stanu odvaja i da se zna zašto. Nije to posebna mudrost, u inozemstvu je to normalna stvar – Ljubljana je u roku od deset godina došla na 70 posto odvajanja komunalnog otpada.

Kada procjenjujete da ćemo postići takav postotak?

  • S ovakvim pristupom za pola stoljeća. Predlažemo da se deponij odvoji od Čistoće, da dođe pod kontrolu Grada kako bi se Čistoća mogla početi navikavati na budućnost i plaćati odlaganje otpada kao što to rade drugi. Prihod od odlaganja na Ilovcu se utopio u poslovanju Čistoće. Ostvaruje se od toga četiri do pet milijuna kuna prihoda godišnje, a ne koristi se za selekciju otpada i uspostavu reciklažnog centra, što je srce svake jedinice lokalne samouprave, motor selekcije. Kada se prikupi tri tisuće tona papira ili plastike godišnje, može se kazati da smo ostvarili konkretan uspjeh. Reciklažni centar obuhvaća i kompostirnicu kojom kompost vraćamo u poljoprivredu i tako smanjujemo više od 20 posto komunalnog otpada. Prelog objedinjuje nekoliko općina donjeg Međimurja. Tamo godišnje prikupe tri tisuće tona papira kojeg zatim prodaju kupcu iz Nizozemske. Reciklažni centar sadrži reciklažno dvorište, sortirnicu, kompostanu i halu za obradu glomaznog otpada, a potom i pretovarnu stanicu – iz Karlovca će se voziti ostatak nesortiranog otpada u regionalni centar gospodarenja otpadom, bez obzira gdje to bilo.

Nedavno smo u Jutarnjem listu čitali da ste s obitelji dio nepotističke hobotnice u Karlovcu, u biti vladajuće kaste. Kako gledate na percepciju da je nepotizam u Karlovcu izuzetno razvijen?

  • Ne postoji klijentelizam samo u Karlovcu. Neumjesno me se prozvalo kao vijećnika zato što mi je sin vježbenik u Gradu Karlovcu. Da je izabran za pročelnika ili da je dobio stalni radni odnos, mogli bismo govoriti o nepotizmu, no ne kada je jedan od stotine vježbenika, među kojima uistinu ima i stranački opredijeljenih. Isti oni koji prozivaju za nepotizam ne žele pogledati oko sebe i uvidjeti da su i njihova djeca dobila poslove ili aranžmane slične onome kakav je dobio moj sin. Dvije i pol godine je čekao vježbenički staž u Gradu Karlovcu i u struci koju je stekao. Nemam tu što posebno dodati više. Nisam urgirao za njega. Nepotizma u Karlovcu ima, kako u upravi, tako i u gradskim tvrtkama i ustanovama, no to nije samo karlovački problem.

Češće se spominje Karlovac od većine sredina u tom pogledu?

  • Nekome je medijski zanimljiv, no ista je situacija u Rijeci, Splitu ili u Zagrebu, kao i na regionalnoj i državnoj razini.

Kakav je cilj HKS-a na lokalnim izborima i koga će kandidirati za dužnosnička mjesta?

  • Kandidirat ćemo se za gradska vijeća Karlovca i Duge Rese te za Županijsku skupštinu. Program ćemo predočiti javnosti.

Tko ima najveće šanse u izboru za gradonačelnika Karlovca?

  • Mandić.

Zašto?

  • Zbog toga što je HDZ najbolje organizirana politička stranka i što su rezultati na prošlim izborima za gradonačelnika Karlovca pokazali odnos snaga koji Mandićevi protukandidati ne mogu nadvladati. Vjerujem da će biti drugog kruga.

Je li Mandić najbolji kandidat od postojećih?

  • Svaki ima prednosti i mane. Imam pozitivano iskustvo suradnje s Mandićem. HKS će uputiti svakom kandidatu za gradonačelnika pitanja na teme koje smatramo bitnima za građane Karlovca. Temeljem dobivenih odgovora ćemo dati podršku onom kandidatu s kojim dijelimo najviše zajedničkih rješenja.

Objava SpiKA, Mihovil Stanišić: U četvrtoj sam stranci, no svaku sam napuštao dok je bila na vlasti i na to sam ponosan pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/spika-mihovil-stanisic-cetvrtoj-stranci-no-svaku-napustao-bila-vlasti-to-ponosan/feed/ 0
SpiKA, Damir Mandić: Često se u meditacijama pomolim Svevišnjem da me politička moć ne ponese http://kaportal.rtl.hr/spika-damir-mandic-cesto-se-meditacijama-pomolim-svevisnjem-da-me-politicka-moc-ne-ponese/ http://kaportal.rtl.hr/spika-damir-mandic-cesto-se-meditacijama-pomolim-svevisnjem-da-me-politicka-moc-ne-ponese/#comments Sun, 26 Mar 2017 12:34:30 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=265023   Razgovarao Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac Damir Mandić je ravnatelj Gimnazije Karlovac, predsjednik Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice, čiji je kandidat za gradonačelnika Karlovca, predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca, redoviti “gost” kolumne Loncu poklopac, a sada i sugovornik u još jednom intervjuu iz serijala SpiKA. U predspiki smo razgovarali o knjigama. U Karlovcu gotovo da ne …

Objava SpiKA, Damir Mandić: Često se u meditacijama pomolim Svevišnjem da me politička moć ne ponese pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>

 

Razgovarao Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac

Damir Mandić je ravnatelj Gimnazije Karlovac, predsjednik Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice, čiji je kandidat za gradonačelnika Karlovca, predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca, redoviti “gost” kolumne Loncu poklopac, a sada i sugovornik u još jednom intervjuu iz serijala SpiKA.

U predspiki smo razgovarali o knjigama. U Karlovcu gotovo da ne možeš više kupiti poštenu knjigu, samo neke nepoštene. Gdje kupujete knjige i kakve?

  • Kakve su to poštene i nepoštene knjige?

Uvodno malo zajebavam.

“Švercate” se?

  • To je istina, no baš smo ih htjeli učlaniti, s radošću smo to učinili. Postoje top liste najprodavanijih i najposuđenijih knjiga, a nisam tip koji bi se po tome orijentirao. Nisam utoliko u trendu, no volim pratiti informacije o tome što je popularno. Kada kupujem knjige, biram one koje ocijenim iznimno važnima. Doma imam pristojnu knjižnicu.

Čine li ju uglavnom stručne knjige?

  • Ima svega u toj knjižnici – i beletristike, i teoloških knjiga i djela s područja ostalih struka.

Koje beletrističke knjige posjedujete?

  • Obožavatelj sam Meše Selimovića. Njegova djela sam zavolio kao gimnazijalac, a nastavio sam ga čitati i na fakultetskom studiju. Imam većinu njegovih naslova. Volim kao pisca i Antuna Gustava Matoša, a od teoloških djela imam stručne, ali ne obveznu literaturu sa studija. Uglavnom se tiču društvenog života i promišljanja društva.

Koliko Vam čitanje i upijanje ostalih kulturnih sadržaja daje na širini i plemenitosti u politici?

  • Nezgodno je da o sebi na takav način govorim. Postoje knjige koje čitaš samo da ih pročitaš. Čitanje kao osobna svojina pripada izboru. Jedan sam od onih koji tekst više voli pročitati na papiru, nego na ekranu.

Lako se ispiše.

  • Slažem se. Nije nužno da čitanje bilo čega daje nekome širinu i plemenitost u politici – to je pitanje duha. Kada govorimo o knjigama govorimo o duhu. Htio ili ne, knjige ga oblikuju.

To može učiniti i video na youtubeu i bilo koja druga vrsta kulturnog sadržaja.

  • Odavno je poznato da živimo u vremenu kojim dominiraju zvuk i slika. No, pisana riječ i dalje najviše nadahnjuje. Imam tri sina. Kada razgovaramo o čitanju, posebno kada ih tjeramo da čitaju djela propisana lektirom, što su velike bitke, uvidimo da živimo u vremenu slike. Knjiga se i pročita, no teško usvaja ili čita s razumijevanjem, jer je svijet u kojem današnja djeca žive svijet filmova. To možda i kljaštri maštu.

Čitaju li s godinama gimnazijalci manje ili više, odnosno “šverca” li se na lektiri manje ili više s protokom godina?

  • Prije pet ili šest godina smo tom problemu dali posebno veliku pažnju, a naročito profesori hrvatskog jezika i književnosti povodom uvođenja državne mature. Napravila je mali iskorak, jer učenike sili da pročitaju djelo od korica do korica. Gimnazijska kolegica je u školi započela uspješan projekt razmjene knjiga. Nastojimo đacima knjigu nametnuti kao svakodnevnu potrebu. Naravno, ima i “švercera”. Što se tiče karlovačkih gimnazijalaca, najveći broj njih uzme u ruke propisanu lektiru i nastoji je pročitati. Nije to samo zbog nastavnog procesa, nego i zbog stava da je knjiga istinska potreba, kao i učenje. U Gimnaziji Karlovac, čini mi se, klinci ipak nisu oni koji ne čitaju.

Jeste li zadovoljni načinom na koji ste obilježili 250. obljetnicu postojanja Gimnazije Karlovac?

  • Svaki nastavnik u školi, a sa mnom nas je 55, zajedno sa svim zaposlenicima, je sudjelovao na svoj način u programu – jedni su organizirali neke od brojnih aktivnosti, a drugi su samo pomagli, održavali su red, recimo to tako. Prije tri godine smo započeli s promišljanjem sadržaja, jer se ipak radi o velikoj obljetnici. Najviše sam se plašio toga kako će se odviti Tesla Radio Festival, jer je organizacija zahtjevna i preuzeta je ogromna odgovornost. Profesor Gordan Begler je bio zadužen za izvršni dio organizacije tog događaja, no imali smo veliku podršku udruga civilnog društva. Iskustvo provedbe tog dijela programa nam je bilo poticajno, jer je bilo očigledno da se trud isplati. Bavili smo se poviješću škole iz drukčije perspektive – 250 dana uzastopce smo učenicima čitali jednu od 250 gimnazijskih priča koje su objavljivane i na Kaportalu. Odlično su to odradili. Planiramo te priče tiskati. Digitalizirali smo baštinu – djelomično prirodoslovnu zbirku i izvješća – te objavili na našoj internetskoj stranici. Ponosni smo na monografiju “Svi rakovački maturanti” koju smo radili s Gradskom knjižnicom “Ivan Goran Kovačić”. Taj dio posla je odradilo šest gimnazijskih profesora, a knjižnica je osigurala sve potrebno za poštivanje autorskih prava. S Gradskim muzejom Karlovac smo organizirali prirodoslovnu izložbu. Temeljem nabrojanog možemo planirati mnogo toga – Centar “Nikola Tesla”, učila su dio izložbe “Um iz budućnosti” koja tematizira Teslu, u što je kao podrška uključen i Grad Karlovac. Dio tih učila će biti izložen u Parizu, New Yorku i drugdje. Gimnazija Karlovac jest duh grada. Noć muzeja je bila uspješna, ne samo zato što je bila bogata aktivnostima, nego i zato što se družilo, prisjetilo školskih dana, sjelo ponovno u klupe… Dakle, bilo je dobro.

U sklopu obilježavanja obljetnice ugostili ste Davora Pavunu. Kako je došlo do tog gostovanja?

  • Prilikom organizacije festivala znanosti “Nikola Tesla” profesorica Jasminka Žiža je predala popis osoba koje bi pozvala. Za dio njih nisam znao. Kazala je, između ostalog, da ima kontakt s Pavunom. Ranije sam imao priliku s njime biti na sastanku. Tema njegova predavanja je bila energija, odnosno ono je bilo nadahnuto Teslinom idejom o besplatnoj energiji. Ni sam se ne slažem sa svime što Pavuna tvrdi.

Jesmo li naučili sve što treba znati o bankarodima koji upravljaju svijetom iz Basela?

  • Čuo sam mnogo govora o Tesli, ali niti jedan izlagač kojeg sam slušao nije o tome govorio s tolikim oduševljenjem kao Pavuna. Njegov svjetonazor je legitiman. Ne vidim zašto ne bi sudjelovao u programu obilježavanja 250. obljetnice Gimnazije Karlovac.

Zašto niste ugostili Ljubomira Jurkovića-Dedu? Tu je doma, vjerojatno je povoljniji za gostovanje.

  • Karlovačka je svojina i obilježje. Ima svoje mjesto u našim odnosima, ali smatram da je dovoljno inteligentan da ne pristane biti dio festivala znanosti. Ne bih ipak uspoređivao Pavunu i Dedu. Pripadaju drugim svjetovima.

Svojedobno smo Vas ugostili u Knjižnici za mlade na Polkaviewu, nakon čega smo otišli na piće. “Živac ide u Zelenilo za drugog glasnogovornika, kamo će Bakić”, pitao sam Vas tada u polušali komentirajući aktualni odlazak 14-godišnjeg glavnog urednika Karlovačkog tjednika iz tog lista nakon što ga je pokorno srozao. Sjećate li se odgovora kojeg ste dali?

  • Što sam kazao?

“Htio si biti nezavisan.”

  • Jesam li baš tako rekao?

Baš tako. Što ste pod time mislili?

  • Iskreno se toga ne sjećam. Imamo problem u doživljaju vlastitih pozicija, imam mnogo problema čak i s ponekim članovima HDZ-a kada pokušavam nametnuti cjelovito gledanje na politiku. Mogu kao političar nekome biti sklon, a nekome nesklon, ali za odlučivanja moram u obzir uzeti sve okolonosti. Zašto Marin Bakić nije završio u gradskom mediju?

Dovoljno je da kuham kavu glasnogovornici Čistoće Daliborki Jurković.

  • Mislim da nikad ne bi prihvatio posao u gradskom mediju. Stvaraš si alternativnu, anarhičnu, poziciju, u konačnici to si ti i to je prostor u kojem želiš i možeš funkcionirati.

Nebitan sam, bitna je tehnologija vladanja. Je li anarhičnost zalaganje za sustav jednakih šansi?

  • Ne govorimo o tome.

U čemu se očituje moja navodna anarhičnost, u tome što nisam sluga pokorni?

  • Ne govorim o pokornosti, nego o promišljanju svijeta. Spomenuo si Živčića, no možemo bilo koga drugoga, jer svatko snosi odgovornost za posao koji radi.

Živčić je nagrađen za ulogu koju je odigrao. No, jesu li ta uloga i ta nagrada primjereni?

  • Možda različito gledamo na njegov posao. Je li zaista bio osoba sa znanjem da radi više od onoga što je trebao raditi u Karlovačkom tjedniku? Je li taj list trebao išta više od onoga što je Živčić radio? Je li Karlovački tjednik list koji prenosi protokolarne vijesti ili nešto drugo? To je vječita dvojba.

Valjda kao najglavniji urednik Karlovačkog tjednika imate odgovor na to pitanje.

  • Nisam najglavniji urednik, vidim da pišeš stalno da jesam.

Živčić je dobar novinar, barem je to bio. Zašto ne bi mogao uređivati pristojan list i zašto smatrate, da ne bih htio raditi u gradskim medijima, ako su oaza slobode?

  • Prije tri godine sam imao negativno iskustvo s njima. Tada sam bio na sastanku kojeg je sa svim predsjednicima klubova aktivnih u Gradskom vijeću i s gradonačelnikom Damirom Jelićem organizirao ondašnji predsjednik tog predstavničkog tijela Mihovil Stanišić. Tema sastanka su bili gradski mediji. U najboljoj namjeri sam kazao nešto iza čega i danas stojim, a to je da su za opstanak medija jednako odgovorni zaposlenici kao i gradski vijećnici. Nisam znao da je ta izjava snimljena. Objavljena je pa se komentiralo u javnosti da Mandić ništa ne shvaća i slično.

Nedvojbeno je da su novinari suodgovorni za stanje tih medijskih kuća.

  • Nikada nisam nazvao i intervenirao u sadržaj. To odgovorno tvrdim.

Imam drukčije informacije.

  • Vjerujem da nemaš. Ako imaš, nisu istinite.

Tvrdite da baratam dezinformacijama?

  • Da. Kad se Matija Perković javio na natječaj za direktora Hrvatskog radio Karlovca, kazao sam da ne bi trebao biti izabran, jer je bio predsjednik Mladeži HDZ-a. Za taj moj stav svi u HDZ-u znaju.

Da je bio običan član HDZ-a, bio bi prihvatljiv izbor?

  • Govorili smo o nečemu drugome. Determiniran je svojom političkom prošlošću. Ono što je bilo i ostaje sporno s gradskim medijama je održivost, odnosno neodrživost tvrtke.

Čemu natječajna farsa za izbor direktora, instaliranje za glavnog urednika pokornog Branka Obradovića-Kinu, upošljavanje dviju mladih članica HDZ-a, ako kao predsjednik HDZ-a nemate utjecaja na njihov rad?

  • Gradonačelnik i HDZ znaju moje mišljenje o svemu tome. Na jednoj od sjednica Gradskog vijeća, čiji sam bio već predsjednik, potpredsjednica tog predstavničkog tijela Marina Novaković Matanić, tada članica Socijaldemokratske partije Hrvatske, izlazi za govornicu i obrušava se drvljem i kamenjem na tadašnjeg glavnog urednika Karlovačkog tjednika i Hrvatskog radio Karlovca, te direktora istoimene tvrtke Miloša Milovanovića. Pitao sam Marinu o čemu se radi, zašto se obrušila na direktora i glavnog urednika javnog, a ne režimskog medija, kao što se tvrdi.

Režimskog ipak…

  • A izborom novog direktora se opet uvlači politika u priču. Možemo li u Karlovački tjednik i u Hrvatski radio Karlovac, te na portal dovesti novinara-mahera koji može preuzeti uređivanje i od toga napraviti javni servis koji će se poštivati? I dalje sam skeptičan glede toga. Veli Perković da je razgovarao s Karlovčanima koji su zaposleni na zagrebačkim radijskim postajama i koji rade vrhunski posao, ali primaju takve plaće koje karlovačka medijska tvrtka ne može pratiti.

Komunicirate s Perkovićem, sjedite na kavama. Pričate li o vremenu?

  • S jedne strane je problem ekonomska održivost tvrtke, s druge trošak, pitanje može li proizvod biti prihvatljiv. Jedini razlog zašto mi je Perković bio zanimljivo rješenje za direktora je njegovo iskustvo u privatnom sektoru. Javno sam kazao, na njihovom takozvanom Black Tie Eventu koji se održao u Javnoj ustanovi Aquatika, da moraju kao javni medij insistirati na profesionalizmu. U novinarstvu to znači najmanje to da se uzmu stavovi dviju strana. Nedavno sam dao intervju za Radio Mrežnicu, koja je privatni medij, pa sam ponovio ovo što sam sada rekao, na što su me pitali smatram li da privatni mediji nisu profesionalni. Ne smatram to, ali imaju pravo birati s kime će razgovarati, odnosno iza koga će stajati, a iza koga neće. Javni medij nema tu privilegiju.

HDZ je u tvrtku Hrvatski radio Karlovac instalirao svoje kadrove, predsjednik ste te stranke, komunicirate s direktorom, tvrdite da se zalažete za uravnoteženu uređivačku politiku, a svakoga četvrtka nas na kioscima dočeka partijski bilten plaćen novcem prireskih i poreskih obveznika u kojem je niz fotografija s Vašim likom. Nije shvatljivo da Vas i Vaše zalaganje za drukčiju funkciju gradskih medija tamo ignoriraju, da nemate utjecaja. Razuvjerite me, molim Vas.

  • Ne mogu. Imaš gotov stav.

Može me se uvjeriti, odnosno razuvjeriti.

  • Uistinu ne želim biti glavni urednik gradskih medija i nisam to. Smiješno je koliko sam prisutan u tekstovima i na fotografijama, što sam kazao i Kini. Karlovački tjednik ne bi trebao biti protokolarni glasnik. Nije list pun samo fotografija s mojim likom, nego i Jelićevih. Urednik tih novina, tog portala i te radijske postaje mora biti profesionalac, glede toga nemam nikakvih dvojbi. Ako su ti mediji uravnoteženi, dotacije iz gradskog proračuna za njihovo djelovanje neće biti besmislene.

Što biste kao gradonačelnik prvo napravili s gradskim medijima?

  • Insistirat ću na profesionalizmu i osnovi novinarstva – moraju biti zastupljene najmanje dvije strane.

Zašto ste na svim protokolima?

  • Nisam na svim protokolima. Čim sam preuzeo mjesto predsjednika Gradskog vijeća sudjelovao sam u protokolima više nego do tada, pa se nije radio problem od toga, ali se radi sada kada sam kandidat za gradonačelnika. No, u redu, to vidim kao jedan od oblika političke borbe. Kao predsjednik Gradskog vijeća i GO HDZ-a Karlovac sam proaktivan. U okviru nadležnosti predsjednika predstavničkog tijela vlasti sam preuzeo dodatnu obvezu rada na području mjesne samouprave, nakon čega je uslijedio i obilazak mjesnih odbora i četvrti. Protokolarne obveze smo dijelili međusobno po nekim kriterijima. Svjesno sam pristao na to, no nisam na svim protokolima, kao što sam bio na mnogo mjesta i događanja, a da to nije popraćeno u medijima.

Češće ste u protokolu sada nego prije dvije godine?

  • Jesam.

Dodijelili ste Antonu Kikašu takozvanu Medalju gradonačelnika, mada za to uopće niste nadležni.

  • Damir je uistinu bio bolestan.

Izabrali smo Dubravka Delića i Marinu Kolaković za njegove zamjenike.

Slikali ste se, primjerice, s predsjednikom Saveza udruga Kaoperativa Domagojem Šavorom povodom potpisivanja ugovora s Gradom Karlovcem o korištenju Male scene Hrvatskog doma, mada uopće niste potpisnik tog ugovora, nego gradonačelnik, jer je nadležan.

  • To nije bio moj prvi sastanak s predstavnicima Kaoperative. Osobno sam se potrudio ne bih li osigurao što bolje uvjete rada nezavisnoj kulturi u Karlovcu. Pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca Andreja Navijalić je bila angažirana operativno na tom zadatku. Veliki sam navijač za nezavisnu kulturu. Grad to mora podržavati. Utoliko ne vidim problem u mojem prisustvu. Koliko mi je poznato, Šavor je bio s gradonačelnikom prije sastanka sa mnom.

Gradonačelnik se ipak nije fotografirao s njime.

  • Mislim da jest.

Ta fotografija ipak nije objavljena na službenoj stranici Grada.

  • Nisam siguran da nije.

Zamjenica gradonačelnika je godinama u sukobu interesa. Kako je moguće da je to prolazilo mimo javnosti i korektivnih tijela? Kazali ste da je stav HDZ-a da ne mora podnijeti ostavku, ali da se mora ispričati. Ne bi li bilo korektnije da je obratno – neka podnese ostavku, a uz to se može i ispričati?

Bila je član gradskog povjerenstva koje je odlučilo subvencionirati kamatu Eurotradeu, ali problem je mnogo širi – tvrtka je dužna Gradu, opskrbljivala je godinama gradske ustanove…

  • Razgovaramo li o političkoj odgovornosti?

Da.

  • Ponavljam, nakon nalaza Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nije trebala podnijeti ostavku na dužnost. Zasmetalo me što je kazala da nije sigurna bi li jednako postupila, da se opet nađe u takvoj situaciji. Ta nekorektnost me nagnala na onakvu reakciju. Ta njezina izjava je bila nepotrebna. Tvrtke mogu biti uspješne ili neuspješne. Bilo je i drugih tvrtki, koje nisu imale bilo kakve političke veze, a koje su zapale na tržištu u probleme, pa Grad nekima otpisao nenaplativa potraživanja. Svaki dug je sporan, to je nedvojbeno.

Očigledan je sukob interesa M. Kolaković?

  • Dozvoljavam da si upućeniji od mene, no poslovanje Eurotradea s Gradom se odvijalo prije no što je postala zamjenica gradonačelnika, a kasnije nije vodila to poduzeće.

Ostala je suvlasnik Eurotradea.

  • Je li? Nisam siguran u to. Ne bježim od prigovora i ne branim M. Kolaković, sama to mora činiti.

Temeljem čega ste odlučili ne insistrirati na njezinoj ostavci, nego samo na isprici.

  • Temeljem mišljenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Suvišna je bila njezina rečenica, ponavljam, da ne zna bi li jednako postupila da se nađe u istoj situaciji.

Poznajem osobu koja je morala pristupiti HDZ-u da se zaposli u vrtiću, odnosno drugu koja tvrdi se tražilo da pristupi toj stranci, kako bi dijete dobilo mjesto u vrtiću. Možete li kao stručnjak za etiku i moral to prokomentirati? Imena, naravno, neću iznositi.

  • Iznosiš opasne kvalifikacije. Niti jedan od ova dva slučaja nije istinit. Odbijam takve tvrdnje. Neka mi se osoba koja tvrdi da je traženo da se upiše u HDZ kako bi dijete bilo upisano u vrtić javi, neka me informira i potom ćemo skupa stati pred novinare.

Poljubili ste ispred Gradskog kazališta “Zorin dom” za obilježavanja Dana grada hrvatsku zastavu.

  •  Jesam.

Gdje ste bili 1991. godine?

  • U gimnaziji.

Koliko ste bili stari?

  • Imao sam tada 17 godina.

A gdje ste bili od 1992. do 1995. godine?

  • Bio sam i 1992. godine u gimnaziji, a dalje sam studirao. Što je problematično u ljubljenju zastave?

Kičasto je i neukusno.

  • Nije. Slažem se da su političari domoljublje učinili kičastim, pa i HDZ snosi odgovornost za to. Domoljublje je društvena vrijednost, bez obzira bilo ono hrvatsko ili nekakvo drugo. Za dvadesetak godina će se, vjerujem, smiriti strasti, pa će se domoljublje doživljavati i razumom, a ne prijeporno. Tada ljubljenje zastave neće biti sporno.

Zašto bi netko ljubio zastavu?

  • Ona je simbol, a ljubljenje zastave simbolika koja ne bi trebala biti sporna. Gurnuli smo patriotizam u sferu politike, nadmetanja u hrvatstvu, gdje je tko bio 1991. godine…

Nije u redu generalizirati.

  • Pa i ti si odgovoran za to.

Ja?

  • Smeta te ljubljenje zastave.

Smeta me kao Hrvata kojem je stalo do svoje zemlje i naroda.

  • Zašto ti je neprihvatljivo da netko domoljublje iskazuje ljubljenjem zastave? Ne moramo svi ljubiti zastavu, netko hoće, netko neće.

Nisam od domoljublja napravio kič, nego vi koji držite ruku na srcu i ljubite zastave. Neki se i valjaju po njima. Smatram da dijelim ovaj stav s većinom građana.

  • Rade li rukometaši od domoljublja kič kada drže ruku na srcu?

Da.

  • Nećemo se složiti. Postoji prostor ideološke bitke u kojoj su svi ušančeni, a nitko ne želi da se približi, jer svima taj sukob odgovara, i lijevima i desnima.

Od kada ste član HDZ-a?

  • Od 2007. godine.

U Karlovcu živite od 2005. godine, a radite od 2001.?

  • Tako je.

Zašto ste se učlanili u HDZ?

  • Jelić me povukao u politiku.

Tada je bio dogradonačelnik?

  • Tako je. Ulazak u HDZ je bio moj izbor, jer sam se htio politički aktivirati. Zaposlen sam bez članstva u stranci.

A Vaša supruga?

  • Isto. Vjeroučiteljica je u Osnovnoj školi “Banija”. Politika je naslijedila nedemokratsku matricu funkcioniranja i od toga nije oslobođena niti jedna politička opcija. To je bio najveći problem i HDZ-a, a i dalje opstaje. Političke stranke i dalje djeluju po hijerarhijskom ključu. Teško se u strankama dolazi do demokratske prakse. Razgovarao sam o mogućnosti toga da budem kandidat na izborima za gradonačelnika s mnogim Karlovčanima. Najveći broj njih mi je ponudio savjetodavnu pomoć, ali su me molili da ih poštedim ulaska u HDZ i aktivnu politiku uopće. Politika je postala mnogima nezanimljiva, a za to smo i sami odgovorni. Mnogo kvalitetnih i rješenja i projekata ostaje stoga izvan sustava odlučivanja. Izazovno je da se što veći broj građana ipak odluči baviti politikom. Osnivaju se nezavisne liste. Taj pojam nezavisnosti je legitiman i poželjan, no ipak se i dalje ulazi u prostor sustava odlučivanja. Nezavisne liste su političke liste.

Jedno od najboljih očitovanja toga da je u politici opstao mentalitet iz komunizma ponudio je gradonačelnik kada se svojedobno zalagao za vertikalu jedne vlasti od mjesne samouprave do Vlade i Hrvatskog sabora, jer je to očigledan žal za vladavinom jedne partije, odnosno njezinim načinom vladanja.

  • To je izrečeno u kontekstu izbora. Moramo uvažiti da ipak živimo u demokratskom društvu. Činjenica je da svatko u ovoj državi može zastupati vlastita stajališta, a to nije blisko jednopartijskom sustavu.

Ali se plaća visoka cijena za nezavisnost.

  • Kakvu cijenu plaćaš?

Nisam jedini nezavisni novinar nesigurne egzistencije, za razliku od Kine, Matije i drugih podobnih koje ste instalirali u Hrvatski radio Karlovac da izdaju na račun građana partijski bilten.

  • Je li to pitanje jednopartijskog sistema?

To je pitanje ostatka načina djelovanja iz komunizma.

  • Možemo to i na taj način protumačiti. Svatko se bori za svoj prostor u kojem živi. Demokracija u konačnici jest borba. I Karlovac se bori za svoj prostor u Hrvatskoj. Kako? Pa izlazimo na izbore ne bismo li pozicionirali svoje potrebe nauštrb potreba drugih. Ne vidim u Jelićevoj izjavu ostatak jednopartijskog načina djelovanja, odnosno žal za time. Demokracija ima puno prostora za razvijanje kojeg i koristi. Rođen sam u Njemačkoj, velik broj moje rodbine je tamo, u Europskoj uniji su pravila postala dio mentaliteta. Volio bih da to usvojimo i na razini javnih i na razini privatnih poslova. Hoće li nas članstvo u EU natjerati da se demokratiziramo? Vjerujem da hoće.

Kazali ste Radio Mrežnici da Jelić nije pozer, a pozirao je u poplavi.

  • Griješiš, osim, ako je fotografiranje pozerstvo. Nisam siguran kako bih na njegovom mjestu reagirao za poplava. Uistinu se tada pokazao kao gradonačelnik u punom značenju tog pojma. Žao mi je što u Logorištu nisu s nama bili predstavnici opozicije za obilaska četvrti i mjesnih odbora. Doći tamo među pedesetak mještana koje nije briga kao poplavljene jesu li za poplave krive Hrvatske vode ili Grad Karlovac, te tri sata ih pažljivo slušati, pa čak i preuzimati na sebe tuđe odgovornosti, je hvale vrijedno. To je Jelić učinio. U katastrofi pokazuješ što si, a za poplava je definitivno pokazao da nije pozer.

Damir Jelić u poplavi. Izvor: Službena facebook stranica gradonačelnika

Je li nam ta njegova vertikala vlasti koju je zagovarao riješila sustav obrane od poplava?

  • Možemo govoriti o brzini rješavanja tog problema. Za radikalniji sam pristup i sigurno će biti radikalniji od Jelićevog, ako budem za par mjeseci na njegovom mjestu. Vrijednost sustava obrane od poplava je veća od pet stotina milijuna kuna. To je odgovornost Hrvatskih voda, a ta tvrtka pazi na vlastite procedure. Projekt je Europska komisija odobrila i sada smo u fazi tih silnih provjera. Ovaj grad ima legitimitet. Imamo pravo poručiti na nacionalnoj razini da nismo običan grad. Gunja se izborila za sebe, možemo se i mi.

Ne volite kada se insinuira da ste Jelićeva produžena ruka?

  • Nisam oktroirani nasljednik. Nije 2009. godine bilo izgledno da ću postati gradski vijećnik, jer sam bio 15. na listi. No, zamijenio sam Jelića u predstavničkom tijelu i to je u biti početak moje političke karijere. U HDZ-u znaju da sam uvijek imao svoj stav, ne ulazeći nužno u sukobe, ali, uglavnom, nisam se libio polemizirati. Znam stoga da nisam lutka na koncu. S Jelićem dijelim podosta uvjerenja. Tražio sam da članovi stranačkih tijela rasprave moju kandidaturu za gradonačelnika, što su i učinili. Netko može kazati da nismo demokratični u HDZ-u. Istina je da je uvijek može biti više. Bez obzira na sve to, samostalan sam.

Procjena je da će Jelić biti izabran za karlovačkog župana i da se na toj dužnosti može zadržati koliko god hoće. Ako ćete biti izabrani za gradonačelnika, napustit ćete posao u Gimnaziji Karlovac. No, prije ili kasnije ćete napustiti i dužnost, pa ćete se, pretpostavljam, htjeti vratiti na radno mjesto u srednjoškolskoj ustanovi koju danas vodite, a koja je u nadležnosti Karlovačke županije. Dakle, kao gradonačelnik biste se mogli naći u problemu, jer ne biste bili neovisni od župana, u čijem je resoru srednješkolsko obrazovanje.

  • Površna je to analiza. Kada sam 2013. godine preuzeo vođenje karlovačke organizacije stranke, doživio sam uistinu to kao izazov. Kada su dvije godine kasnije bili parlamentarni izbori, kazao sam stranci da ne želim biti niti na širem popisu kandidata za izbor u Hrvatski sabor, jer nisam bio izabran na unutarstranačkim izborima. Dajem si za pravo da zadržim neovisnost, a tako se odnosim i prema drugima. Moja možebitna ovisnost o Jeliću bi bila, po onome kako si to izložio, ljudski porazna.

Ne biste u tom slučaju bili ni prvi ni zadnji koji egzistencijalno ovisi o nekome drugome.

  • Ne stoji analiza.

Jeste li Lady?

  • Nisam.

Pratite li redovito treš lajfstajl kolumnu u Karlovačkom tjedniku koju netko piše pod tim pseudonimom?

  • Ne.

Ali znate da postoji?

  • Znam. Vidio sam na internetu.

Oduševljeni ste razinom profesionalnosti gradskih medija i na ovom primjeru?

  • Nisam.

Nekidan je Sanda Kočevar na Vašoj službenoj fejsbuk stranici postavila pitanje angažira li gradska tvrtka Zelenilo školovane pomoćne cvjećare, dakle to je struka namijenjena osobama s posebnim potrebama. Odgovor nije dobila.

  • Surađivao sam sa S. Kočevar kada sam postao ravnatelj Gimnazije Karlovac. Provodila je tada jednu lijepu akciju. Znam da Zelenilo ima cvjećarnicu i čini mi se da je tamo zaposleno dvoje ili troje pomoćnih cvjećara. Prigovorila je ujedno i našoj brizi ili nebrizi za osobe s posebnim potrebama. Grad s državom ulaže u projekte namijenjenene njima. Širimo i Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeži, a predviđene su posebne prostorije i kadrovi. No, prigovor je uvijek dobrodošao.

Ivan Mrzljak, direktor Vodovoda i kanalizacije, Vaš kandidat za zamjenika gradonačelnika, je imao neugodnu aferu s odlaskom Krešimira Veblea, možda i najvećim stručnjakom za odvodnju kod nas, iz te gradske tvrtke. Kako tu aferu komentirate?

  • Prije dvije godine sam razgovarao s Vebleom, koji mi je izrekao verziju događaja. Nisam tada mogao odlučivati, samo davati mišljenja. Neću ulaziti u tu priču. To je zanimljiva situacija, događaj unutar tvrtke koji ima odjeke. Bilo je više kandidata za zamjenike gradonačelnika. Oboje su moj izbor iza kojeg stojim. Da odaberem Mrzljaka presudilo je to što ima iskustva u provedbi velikih projekata sufinanciranih iz EU fondova. Osoba je koja može odgovoriti takvim zahtjevima. Direktor tvrtke mora poznavati razinu svoje odgovornosti. Može ga podržavati politika, ali mora insistirati na najboljem. Je li njegova reakcija prema Vebleu bila najbolja? Ne mogu odgovoriti na to pitanje. Nema nas u Karlovcu toliko da bismo mogli samo tako se odricati međusobno. Razumijem da se netko može osjećati povrijeđeno ili nepriznato. U javnom prostoru toga treba biti što manje. Možemo jedni drugima zamjerati puno toga, no morali bismo biti sposobni za međusobni dogovor.

Jedna od zapaženijih odluka Vodovoda i kanalizacije pod Mrzljakovim vodstvom je bila da se Nogometnom klubu Karlovac 2010. godine donira pola milijuna kuna, a tu poslovnu godinu je tvrtka naposljetku završila s gubitkom od 427.000 kuna. Je li to dobra poslovna praksa?

  • Nije sporno da je to učinjeno zakonito. Tada se vjerovalo da se radi o dobroj poslovnoj praksi, no vrijeme je to očigledno demantiralo.

Jeste li odlazili na prvoligaške utakmice NK Karlovac?

  • Jesam.

Kako komentirate da je klub postojao 90 godina dok ga se HDZ nije dohvatio, nakon čega je propao i nestao?

  • Sjećam se tog vremena. Nisam bio jedan od onih koji su odlučivali o tome, ali znam da su drugi sportovi bili revoltirani svime što se događalo. Kada je dobro kotirao na prvoligaškoj ljestvici, buka navijača je prikrivala probleme. Do koje razine Grad u sportu smije sudjelovati? Karlovac ima nogometnu tradiciju i uz dobrog sponzora može imati vrlo brzo kvalitetnog drugoligaša, jer Karlovačka županija ima dobru bazu nogometaša.

Je li čitava afera s NK Karlovac jedna od crnih mrlja ove vlasti?

  • Fanovi NK Karlovac to tako ne doživljavaju.

Ta politika vlasti je bila genijalna?

  • Nije. Zagrižen je komad koji se tada nije mogao pojesti.

Direktor Mrzljak se pravdao u medijima da nije njegova odluka da se donira NK Karlovac s pola milijuna kuna, nego Nadzornog odbora kojem je predsjedao Ivan Uđbinac, pročelnik Upravnog odjela za poslove gradonačelnika. Ako postanete gradonačelnik, dočekat će Vas u uredu. Kako komentirate njegov poslovni rezon, ako je točno ono što direktor tvrdi?

  • Ne znam što je kazao direktor. Tada je postojala očigledno odluka da gradske tvrtke podrže NK Karlovac, odnosno sport. Pratio sam razvoj događaja s nogometom i smatrao sam da se radi nešto dobro. Sve je to bilo poduprto uspjehom kluba i euforijom. Bili smo peti na prvoligaškoj ljestvici.

Koji ste sada?

  • Znamo.

Imate li povjerenja u Uđbinca? Inače, Grad je uložio u njega plativši mu studij na Veleučilištu Karlovac.

  • O radu Uđbinca najbolje može govoriti Jelić. Surađujemo na području mjesne samouprave. Suveren je u tome i na raspolaganju je građanima. Hladne glave čekamo kako će završiti izbori. Kada sam govorio da nam treba više energije, mislio sam pritom i na gradske odjele. Pročelnici moraju odgovoriti zahtjevima za većom energičnošću, a Uđbinac će se u odnosu na to morati izjasniti.

Koja je svrha Inkasatora, osim u tome da tamo radno mjesto imaju direktor Nikola Rogoz i glasnogovornica Andreja Barberić te drugi članovi HDZ-a?

  • Svrha Inkasatora postoji. Vidjet ćemo hoće li se mijenjati obim i način poslovanja te gradske tvrtke, posebno stoga što se neki zakoni mijenjaju uskoro. Izgubit će vjerojatno nadležnost nad nekim djelatnostima koje sada obavlja. Možemo razgovarati o tome radi li tvrtka dobro. Imao sam prigodu razgovarati s predstavnicima stanara zgrada pod Inkasatorovom upravom i od njih saznao da ta tvrtka relativno dobro radi. Nisu stigli do mene glasovi većeg nezadovoljstva.

Glavnina prihoda Inkasatora ostvaruje se preplaćivanjem usluga posredovanja u naplati. U 2015. godini Čistoća je platila oko milijun kuna Inkasatoru za tu uslugu, a Vodovod i kanalizacija oko dva milijuna. Da su uposlili petoro radnika na plaću od sto tisuća kuna godišnje, uštedjeli bi pola milijuna, odnosno milijun i pol kuna, a Inkasator ne bi postojao, barem ne ovakav. Uostalom, zašto bi Grad imao u vlasništvu tvrtku koja upravlja nekretninama?

  • Uspjeli su na tržištu.

S ovakim pogodnostima iz gradskog sustava su nelojalna konkurencija drugim tvrtkama koje se bave upravljanjem nekretnina.

  • Ne bih se složio. Suvlasnici biraju upravitelja. U mojoj zgradi upravitelj nije Inkasator.

Kako komentirate preplaćivanja?

  • Pitanje je za raspravu trebaju li navedene tvrtke i Grad Karlovac samostalno naplaćivati račune.

Opet se vraćamo na Vašeg zamjenika na listi za izbor nositelja izvršne vlasti.

  • Velik broj naših građana plaća račune na blagajni Inkasatora. Ostavljamo otvoreno pitanje je li objedinjena naplata ekonomski opravdana. Zanimljiva mi je ideja da postoji jedno mjesto u gradskom sustavu namijenjeno odnosima s potrošačima. Bi li Inkasator mogao preuzeti tu ulogu? Vidjet ćemo to još. No, smatram da je uloga te tvrtke i sada opravdana.

Zašto se politikom bave uglavnom zaposleni u javnom sektoru?

  • To je zanimljivo pitanje. Nemam odgovor. Tvrdimo da nas gospodarstvo spašava, a odluke koje se tiču gospodarstva se donose izvan njega. To je paradoksalna situacija. No, i politika i gospodarstvo su upućeni jedni na druge. U Hrvatskoj je najviše završenih ekonomista, a gospodarstvo nam je u problemu. Zašto?

Ako ćete biti izabrani na dužnost gradonačelnika, morat ćete prijaviti što imate od imovine. Možemo li to sada zabilježiti?

  • Stan na kredit, automobil iz 2006. godine, supruga i ja radimo, ne odlazimo na skijanje, ljetujem kod roditelja u Metkoviću…

Govorite li njemački jezik?

  • Ne dobro.

A engleski?

  • Služim se njime, iako nisam siguran kako bih prošao na Državnoj maturi.

Postoji li na Vašoj listi za izvršnu vlast netko tko se dobro služi engleskim jezikom?

  • Čini mi se da Andreja i Ivan posjeduju osnovna znanja engleskog.

Ne pitam iz pakosti, nego iz osjećaja potrebe da se pronađu novi ulagači, a da je dobro poznavanje barem jednog svjetskog jezika jedan od alata za to.

  • Slažem se.

Zašto nema više ulaganja u gospodarstvo Karlovca?

  • Rijetko u Karlovcu ističemo da imamo pet ili šest velikih sustava u kojima djeluju istinski biznismeni, a domaći ljudi. Bit će mi zadovoljstvo s njima tražiti rješenja za naše gospodarske probleme. U Karlovcu osjećamo i nacionalne gospodarske probleme. Demografski problemi i Karlovac i Hrvatsku vuku prema dolje, a iz tog problema proizlazi i nedostatak stručnjaka za tržište rada. U Hrvatskoj je 245.000 nezaposlenih, a u turizmu nedostaje 30.000 radnika. Za takvo stanje je najodgovornija država. U Karlovcu ćemo morati donijeti odluke kojima bismo ublažili posljedice toga. Zagovara se uporno prekvalifikacija radne snage i slažem se da je cjeloživotno obrazovanje izazovno. Kada ulagač dođe u Karlovac, prvo se obrati Zavodu za zapošljavanje. Svatko odgovoran je toga svjestan. Ne želim isticati niti jednu tvrtku u Karlovcu, no neke od njih su prekvalificirale, pa zaposlile nezaposlene. Ne ulazim u pitanje zarada, to nije nešto čime se Grad može baviti, ali je primjer koji sam naveo jedan od boljih iz našeg grada.

Je li Grad mogao učiniti napor više da pronađe nove ulagače?

  • Nisam spomenuo Zavod za zapošljavanje kao izliku. Diplomirao sam na temi ekološke krize. Te 1998. godine se počelo promišljati intenzivnije ekološki. Danas ulagač uloži u pogon 15 milijuna eura i zaposli 20 osoba, to je odlika našeg vremena. Da bi uložio taj novac, mora ishoditi niz dozvola Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Moramo biti svjesni velikog razvoja tehnologije i visokih ekoloških standarda i skupa promisliti što želimo. Što nam donosi razvoj turizma, što je nužnost? Za kakvu se industriju zalažemo? Karlovac diše zbog velikih gospodarskih sustava koji u njemu djeluju. Kada govorimo o problemu ulaganja trebamo gledati širu sliku. Očekujem konsenzus gospodarstvenika, koji očigledno već postoji, ako govorimo o ekološkim standardima, jer ih svi oni ispunjavaju, te nas ostalih.

Koje gospodarske komore i ostale gospodarske centre se obišlo u ovih 12 godina vlasti osim Buškog Blata? Je li se išlo negdje tražiti ulagače?

  • Vjerujem da jest. Nekidan je Hrvatska gospodarska komora izdala katalog projekata na području Karlovca i Karlovačke županije. Moramo koristiti iskustva gospodarskih subjekata koji već djeluju u gradu. Moramo voditi brigu o ulaganjima. Projekt obnove komunalne infrastrukture “Karlovac II” je dobar primjer.

U kojoj je to fazi?

  • Vodovod i kanalizacija je izradila dokumentaciju i prijavila projekt za financiranje.

Ražanj je spreman, a zec je u šumi?

  • To će sigurno biti financirano, samo mora udovoljiti europskim kriterijima.

Samo treba biti odobreno?

  • Ne bi se niti išlo u sve to da nisu pribavljene sve suglasnosti. To Grad mora raditi da omogući ulaganja i proizvodnju. To gradsko ulaganje nam je nužno.

Kad je netko iz Grada posljednji put posjetio grad-pobratim Karlovcu?

  • Iskreno, ne mogu odgovoriti na to pitanje.

Ne sjećam se toga. Zar nema u tim gradovima korisnih iskustava?

  • Boravili su predstavnici Kansas Cityja i Alessandrije u Karlovcu svojedobno na obilježavanju Dana grada.

Je li se produbila suradnja?

  • Ne znam.

Treba li Karlovcu prozor u svijet ili smo samodostatan grad?

  • Već sam kazao da nam treba radikalniji pristup. Moramo se boriti za svoj prostor u Hrvatskoj i svijetu. Neki su ismijavali izgradnju Aquatike. Kritika ima neku svoju logiku uvijek, no je li taj akvarij naš prozor u svijet? Jest. Konkretno, u Gimnaziju nam u travnju dolaze predstavnici Gimnazije Vič iz Ljubljane. A inače dolaze zbog Aquatike. Nije dobro ovu priču svesti samo na akvarij, no jedan je bitan dio.

Ove godine su u gradskom proračunu predviđena skromna EU sredstva. Odustalo se od EU fondova?

  • Nije. Apliciramo obnovu kina Edison, što je u završnoj fazi pripreme. Aplicirat ćemo projekt i na program ruralnog razvoja. Naredne četiri godine će biti prilično izazovne.

Ove godine nije, osim manjih projekata. U Karlovcu se mnogo toga može raditi, jer je u depresiji. Možda je to preoštra ocjena, ali je izričem poante radi. Tko god dođe na vlast u Karlovcu ima jako puno prostora za gradski razvoj.

  • Nije u depresiji, ali se slažem da ima prostora za mnogo toga.

Ne bi li se iz godine u godinu trebao provoditi neki veliki projekt financiran sredstvima EU?

  • Vodovod i kanalizacija je osigurala financiranje i izgradnju pročistača otpadnih voda. Ne bježim od toga da ga je prethodna vlast osmislila i pokrenula. Ostvarivan je deset godina.

Uz Daria Jankovića je autor tog projekta Veble, na čiju sudbinu podsjećam. Nekad se u mirovinu odlazilo uz feštu, sat, počasti…

  • Je li Veble dobio nešto?

Dobio je bogatu otpremninu temeljem čega se može zaključiti da bi se platio i suhim zlatom njegov odlazak.

  • To ne znam.

Je li neprimjeren način na koji je napustio tvrtku?

  • Veble je uistinu stručnjak, ali ne bih ulazio u detalje.

Zaslužan je stručnjak.

  • Slažem se. Ne bih rekao da je Karlovac u depresiji. Može biti u bolje stanju, slažem se, no je li Rijeka u depresiji?

Ne znam.

  • Toliko smo kreditno sposobni, da možemo ulagati u mnogo toga. Rijeka nije. Budući gradonačelnik Karlovca ima otvoren prostor za razne vrste ulaganja, zbog brige iz vremena krize. Pa ipak, unazad pet ili šest godina smo uložili umalo 50 milijuna kuna u vrtiće. Mogli smo u Zvijezdu, ali smo odlučili ipak uložiti u predškolski odgoj.

Koja je cijena smještaja djece u vrtiću?

  • Ovisi o kategorijama.

Slažete li se da je jedna od najvećih u zemlji?

  • S obzirom na sva ulaganja, da. Svjesni smo toga. U Grabriku su na vrtiću i dalje azbestne ploče. Što je politički oportunije – obnavljati i graditi vrtiće ili Zvijezdu? Niti jedan takozvani soft projekt iz EU fondova vezan za predškolski i školski sustav nije mimoišao Karlovac. O civilnim inicijativama gdje je Grad bio partner ne treba niti govoriti. Utoliko smo u trendu. Možemo razgovarati o kapitalnim projektima.

Koliko je u Karlovcu zaposleno u javnom sustavu onih koji rade na poslovima pripreme europskih projekata, ne samo u Gradu Karlovcu, nego i u Karlovačkoj županiji i Razvojnoj agenciji “Karla”? Ne bismo li utoliko trebali “plivati” u EU sredstvima?

  • Nisu fondovi vreća iz koje se grabi novac. Treba biti realan. Svaka škola radi dobre stvari. Gimnazija je nedavno dobila 20.000 eura za jedan projekt, radimo drugi, Grad je osigurao novac za darovite… U pravu su oni koji tvrde da se ne razmišlja projektno, dakle odozdo. I dalje se snalazimo u tome. Kada se osmisli projekt, to mora biti dobro odrađeno.

Zabrinjava li Vas da karlovačko gospodarstvo ovisi o par velikih tvrtki?

  • Nisi u pravu. Imao sam priliku razgovarati sa šefom Uprave Heinekena Hrvatska. Taj koncern je pokazao da je Karlovačko vrijednost do koje drži. Ulaganjem u tehnologiju se smanjuje broj zaposlenih. Domaći su se pretrgali da kriza Alstoma ne bude udar na grad i uspjeli su.

Nema puno velikih tvrtki. Nije li to najveći rizik Karlovca?

  • Zamisli da ih nema.

To je i poanta pitanja.

  • Razumijem strah.

Trebao bi nam to biti motiv da tražimo dodatne ulagače, da smanjimo rizik?

  • Slažem se. To je izazov s kojim se moramo suočiti.

Hoćemo li otvarati temu grijanja?

  • Središnji toplinski sustav je najjeftiniji način grijanja, tako bi barem trebalo biti. Grad mora voditi brigu o onima koji su “osuđeni” na takav vid grijanja. Najveći je problem stanje vrelovoda i gubitak energije u distribuciji. S Ministarstvom gospodarstva se razgovaralo o rješavanju tog problema. Gradovi s manje od 50.000 stanovnika ne mogu ostvariti financiranje iz fondova EU u tu svrhu. Znam da se na tome ipak radi. U svakom slučaju moramo riješiti problem vrelovoda i to je prioritet.

Zašto se ne smanji broj zaposlenih u Gradskoj toplani kada nije ogrjevna sezona?

  • Ta tvrtka ima pedesetak zaposlenih, a Toplana je imala osamdesetak, dok obavljaju iste poslove i u istom obujmu.

Što rade ljeti?

  • Obnavljaju vrelovode.

U prethodnom intervjuu iz ciklusa SpiKA energetska stručnjakinja Mateja Penava, koja se sudi s Gradskom toplanom, je ustvrdila da je u Zapadnoj Europi, u kojoj je provela pola života, nezamislivo da potrošač nema mogućnost izbora načina grijanja. Što Grad još može učiniti za potrošače u tom pogledu?

  • Problem grijanja u Karlovcu nije nastao u godinu dana, ali probleme onih lišenih izbora načina grijanja treba čim prije raspetljati.

Kako gledate na mogućnost korištenja geotermalne energije kojom obilujemo?

  • Bio sam na sastanku na tu temu u svojstvu predsjednika Gradskog vijeća. Koliko Grad može u to uložiti, odnosno tko bi mogao biti partner kao privatni ulagač? Institut “Hrvoje Požar” radi studiju vezanu za to. Zanimljiv mi je prijedlog da se ne ostvari korištenjem geotermalnih izvora energije samo nov sustav grijanja, nego da ih iskoristimo i na drugim područjima.

Donesen je nacionalni plan gospodarenja otpadom s kojim županijski i gradski nisu usklađeni. Kasni izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, a dok ne profukncionira odlagalište na Ilovcu ne možemo zatvoriti?

  • Problem je što su svi u pravu. Bio sam na sastanku na tu temu s ministrom zaštite okoliša i energetike Slavenom Dobrovićem. Učinilo mu se zanimljivim da educiramo građane o načinu razdvajanja otpada obilazeći četvrti i mjesne odbore, no ostao je zatečen odazivom građana. Treba ispuniti zacrtane norme, no siguran sam da će Karlovac to učiniti brže od ostalih gradova. Sporne su nam zgrade zbog organizacije odvajanja otpada. Tražimo način kako u takvim uvjetima osigurati odvajanje, da se ne podižu cijene usluge odvoza otpada. Manji je problem to s odvozom otpada iz obiteljskih kuća. Građani su dobre volje i motivirani. Država mora presjeći i pogurati da se započne sa izgradnjom centra na Babinoj gori. Uspjelo se od Ilovca učiniti pristojno odlagalište, nije se dozvolilo da to opstane kao smetlište na kraju grada. No, ponavljam, država mora raspetljati probleme s regionlnim centrima za gospodarenje otpadom. Moramo početi raditi.

Vozite li bicikl?

  • Ne.

Zašto?

  • Iz razloga što imam troje djece kojima sam vozač. Moja obitelj uglavnom šeće kada ne koristimo automobil.

Je li bicikliranje jedna od velikih vrijednosti i prednosti Karlovca?

  • Jest.

Što možemo uraditi na popularizaciji korištenja bicikala?

  • Grad je pokušao učiniti nešto s projektom omogućavanja najma bicikala. Biciklističkih staza je više no što je bilo, ali ne bih htio ulaziti u kulturu življenja.

Bicikliranje se može promovirati.

  • Slažem se.

Je li promocija bicikliranja kada se ispred sjedišta gradske uprave ukloni stalak za bicikle?

  • Vratit ćemo taj stalak.

Jeste li ikada prenoćili u Hotelu “Korana” otkako je izgrađena “replika”?

  • Nisam.

Jeste li ikada čuli da je netko prenoći tamo od tada?

  • Valjda netko je. Nisam se interesirao, pa ne znam.

Koji su Vam planovi sa Zvijezdom?

  • Imamo napokon suglasje, na čemu “skidam kapu” Gradu Karlovcu i ostalima na projektu Star Voice. Napokon su svi zainteresirani za Zvijezdu započeli s dogovorima. Interes svih je jednak i to će smiriti emocije. Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća će biti usvojen vrlo vjerojatno Urbanistički plan uređenja “Zvijezda”, a nakon toga će se izrađivati Plan upravljanja Zvijezdom. Dakle, napokon o Zvijezdi možemo razgovarati temeljem dokumenata. Jako je bitno što se točno zna tko što treba raditi.

Izrada i usvajanje UPU “Zvijezda” kasni dvije godine. Posao je povjeren za 800.000 kuna Urbanističkom zavodu grada Zagreba, tvrki u ozbiljnim poslovnim poteškoćama. Krajobrazna studija je plagijat, a velik dio dokumenta, po tvrdnji voditelja izrade Zorana Hebara, kompilacija prethodnih studija. Ne zvuči to baš obećavajuće.

  • Ne znam za to. U programu, kojeg smo nazvali “Šest puta šest”, na tragu promišljanja da zgrade bez ljudi ne znače ništa, predviđamo mjere koje bi trebale potaknuti sve koji žele da žive, odnosno ulažu u Zvijezdu. Mjere su vezane uz financije, društvenost i poduzetništvo. To ćemo predstaviti vrlo brzo. Tim mjerama bismo osigurali i smanjenje komunalnog doprinosa i naknade, najma prostora i tako dalje. To su životna, svakodnevna, rješenja nakon kojih možemo bolje promišljati i što sa zgradama. Veleučilište u Karlovcu može mnogo više odraditi, jer je obrazovanje izuzetno važno. No, ponavljam, svi smo napokon počeli “puhati u isti rog”, nevezano o političkim opcijama, a dio mjera koje sam spomenuo će sve zainteresirane motivirati da ulažu u Zvijezdu.

Blizina Zagreba je prednost ili teret?

  • Prednost.

Slažete li se da može, uz dobre prometne veze, pridonijeti tome da se velik broj Zagrepčana doseli u Karlovac, a nastavi tamo raditi?

  • Prije šest ili sedam godina je cijena stanova u Karlovcu jako pala. Tada je dosta Zagrepčana iskoristilo priliku i tu kupilo nekretnine. Shvatili su da je trošak putovanja velik. Prvi sam za dvotračnu prugu do Karlovca. Kada Hrvatske željeznice to ostvare, možemo razgovarati o onome o čemu govoriš. Karlovac može biti satelit Zagrebu.

Koje Jelićeve greške nećete ponavljati, ako budete izabrani za njegova nasljednika?

  • Njegova dva mandata nisu predstavljala uništavanje grada. Da smo imali gradonačelnika politikanta koji bi dizao kredite da bi populistički podizao građevinske dizalice, bili bismo uistinu u depresiji. Ostao je dosljedan utoliko i tvrdoglavošću je sačuvao grad stresa. Ipak bismo morali biti energičniji u osiguranju velikih, strateških, projekata. Moramo imati puno čvršći gard prema nacionalnoj razini. Nevjerojatno je strpljiv, no trebao je biti rezolutniji prema nekima u gradskoj upravi.

Bili biste energičniji?

  • Grad i gradonačelnik moraju biti energični.

Politički se dižete, nedvojbeno ćete pasti. Strepite li od pada i načina?

  • Često se u meditacijama pomolim Svevišnjem da me politička moć ne ponese. Kada prepoznam da sam prestao biti kreativan, želim istupiti iz toga. Ovaj posao iscrpljuje, a, htio ili ne, dolaze novi ljudi s novim idejama. Jednog dana neću biti tu gdje jesam.

Objava SpiKA, Damir Mandić: Često se u meditacijama pomolim Svevišnjem da me politička moć ne ponese pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/spika-damir-mandic-cesto-se-meditacijama-pomolim-svevisnjem-da-me-politicka-moc-ne-ponese/feed/ 4
250 gimnazijskih priča (250): Salonsko kolo http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-250-salonsko-kolo/ http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-250-salonsko-kolo/#respond Wed, 01 Mar 2017 09:06:07 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=261366 Salonsko kolo Od 2008. godine, gimnazijski maturanti zadnjeg dana nastave, u povorci sa svojim razrednicima, kreću na Strossmayerov trg, gdje građanstvu, roditeljima, mlađim gimnazijalcima i svim prisutnim žiteljima grada plešu salonsko kolo. Velikim kolom slikovito pokazuju snagu i mladost, bečkim valcerom obilježavaju završetak srednje škole, a polkom poručuju da su mladi, veseli, radosni i razigrani.

Objava 250 gimnazijskih priča (250): Salonsko kolo pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
Salonsko kolo

Od 2008. godine, gimnazijski maturanti zadnjeg dana nastave, u povorci sa svojim razrednicima, kreću na Strossmayerov trg, gdje građanstvu, roditeljima, mlađim gimnazijalcima i svim prisutnim žiteljima grada plešu salonsko kolo. Velikim kolom slikovito pokazuju snagu i mladost, bečkim valcerom obilježavaju završetak srednje škole, a polkom poručuju da su mladi, veseli, radosni i razigrani.

Objava 250 gimnazijskih priča (250): Salonsko kolo pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-250-salonsko-kolo/feed/ 0
250 gimnazijskih priča (249): Arheološka istraživanja temelja kapele Sv. Ivana Nepomuka http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-249-arheoloska-istrazivanja-temelja-kapele-sv-ivana-nepomuka/ http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-249-arheoloska-istrazivanja-temelja-kapele-sv-ivana-nepomuka/#respond Tue, 28 Feb 2017 08:42:37 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=260993 Arheološka istraživanja temelja kapele Sv. Ivana Nepomuka Od 1. do 10. lipnja 2015. godine trajala su arheološka istraživanja u dvorištu Gimnazije Karlovac pod vodstvom arheologa iz Gradskog muzeja Karlovac. Cilj iskapanja bio je pronalazak temelja kapele sv. Ivana Nepomuka koja se u gimnazijskom dvorištu nalazila od 1854. do 1948. godine. U prvoj fazi iskapanja pronađeni …

Objava 250 gimnazijskih priča (249): Arheološka istraživanja temelja kapele Sv. Ivana Nepomuka pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
Arheološka istraživanja temelja kapele Sv. Ivana Nepomuka

Od 1. do 10. lipnja 2015. godine trajala su arheološka istraživanja u dvorištu Gimnazije Karlovac pod vodstvom arheologa iz Gradskog muzeja Karlovac. Cilj iskapanja bio je pronalazak temelja kapele sv. Ivana Nepomuka koja se u gimnazijskom dvorištu nalazila od 1854. do 1948. godine. U prvoj fazi iskapanja pronađeni su dijelovi temelja kapele te temelji trafostanice koja je u 20. stoljeću sagrađena uz stražnju stranu kapele. Iskapanju temelja pomogli su učenici Gimnazije Karlovac i Gradski muzej Karlovac, koji je besplatno ustupio tim arheologa. Nakon provedenih istraživanja, na temelju dobivenih rezultata, sačuvanih fotografija i tlocrta kapele, pristupit će se izradi projektne dokumentacije replike kapele i kovane ograde koja se nalazila uz nju. U drugoj fazi projekta cilj je na temelju projektne dokumentacije kandidirati projekt za financiranje iz nekog od dostupnih fondova koji se bave očuvanjem kulturne baštine. Treća faza bila bi izgradnja replike kapele i ograde čime bi se vratio autentičan izgled Gimnazije iz druge polovice 19. stoljeća, tj. iz vremena kada je ovu školu pohađao Nikola Tesla.

Objava 250 gimnazijskih priča (249): Arheološka istraživanja temelja kapele Sv. Ivana Nepomuka pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-249-arheoloska-istrazivanja-temelja-kapele-sv-ivana-nepomuka/feed/ 0
250 gimnazijskih priča (248): Natjecanje iz robotike http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-248-natjecanje-iz-robotike/ http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-248-natjecanje-iz-robotike/#respond Mon, 27 Feb 2017 09:39:54 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=260726 Natjecanje iz robotike Gimnazijalci Filip Jakšić i Albert Gajšak, članovi Zajednice tehničke kulture Karlovac, osvojili su prvo mjesto u kategoriji srednjoškolaca na natjecanju „RoboBum“ u Mariboru u konkurenciji od 30 ekipa. Na ovom su natjecanju, koje je u svibnju 2015. godine organizirao Fakultet za elektroniku, računarstvo i informatiku, sudjelovale ukupno 84 ekipe iz Austrije, Slovačke, …

Objava 250 gimnazijskih priča (248): Natjecanje iz robotike pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
Natjecanje iz robotike

Gimnazijalci Filip Jakšić i Albert Gajšak, članovi Zajednice tehničke kulture Karlovac, osvojili su prvo mjesto u kategoriji srednjoškolaca na natjecanju „RoboBum“ u Mariboru u konkurenciji od 30 ekipa. Na ovom su natjecanju, koje je u svibnju 2015. godine organizirao Fakultet za elektroniku, računarstvo i informatiku, sudjelovale ukupno 84 ekipe iz Austrije, Slovačke, Slovenije i Hrvatske.

Objava 250 gimnazijskih priča (248): Natjecanje iz robotike pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-248-natjecanje-iz-robotike/feed/ 0
250 gimnazijskih priča (247): Zbirka učila kabineta za fiziku http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-247 http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-247#respond Sun, 26 Feb 2017 09:35:42 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=260723 Zbirka učila kabineta za fiziku U kabinetu fizike karlovačke Gimnazije nalazi se 36 predmeta koji su služili za pokuse iz područja optike, mehanike, akustike, termodinamike, elektrostatike i elektrodinamike. Većina predmeta izrađena je krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća. Učila su izrađivana kao predmeti umjetničkog obrta i mala umjetnička djela za čiju su …

Objava 250 gimnazijskih priča (247): Zbirka učila kabineta za fiziku pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
Zbirka učila kabineta za fiziku

U kabinetu fizike karlovačke Gimnazije nalazi se 36 predmeta koji su služili za pokuse iz područja optike, mehanike, akustike, termodinamike, elektrostatike i elektrodinamike. Većina predmeta izrađena je krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća. Učila su izrađivana kao predmeti umjetničkog obrta i mala umjetnička djela za čiju su izvedbu upotrebljavani birani materijali (drvo s politurom, staklo, mjed…). Dio su inventara nabavljenog nakon spajanja Kraljevske velike realke na Rakovcu i Kraljevske gimnazije u Karlovcu u Kraljevsku veliku realnu gimnaziju na Rakovcu 1882. godine. Dopremani su s bogato opremljenim katalozima s uputama za upotrebu. Rijetkost, izvornost i reprezentativnost, uz umjetničku komponentu, čine ovu zbirku izrazito vrijednom. Zbog svog povijesnog značaja, kao i značaja u smislu tehničkog dobra, zbirka učila proglašena je u školskoj godini 2014./2015. kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Objava 250 gimnazijskih priča (247): Zbirka učila kabineta za fiziku pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-247/feed/ 0
250 gimnazijskih priča (246): Večer matematike u Gimnaziji http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-246-vecer-matematike-gimnaziji/ http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-246-vecer-matematike-gimnaziji/#respond Sat, 25 Feb 2017 09:57:47 +0000 http://kaportal.rtl.hr/?p=260482 Večer matematike u Gimnaziji U školskoj godini 2014./2015. održana je smotra radionica pod nazivom “Večer matematike” koju već tradicionalno organizira Hrvatsko matematičko društvo u suradnji s MZOS-om. Radionice su održane 4. prosinca nakon nastave u poslijepodnevnim satima. Odazvalo se ukupno 48 učenika i mogli su izabrati jednu od tri ponuđene radionice: Brojevi, brojevi (voditeljica prof. …

Objava 250 gimnazijskih priča (246): Večer matematike u Gimnaziji pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
Večer matematike u Gimnaziji

U školskoj godini 2014./2015. održana je smotra radionica pod nazivom “Večer matematike” koju već tradicionalno organizira Hrvatsko matematičko društvo u suradnji s MZOS-om. Radionice su održane 4. prosinca nakon nastave u poslijepodnevnim satima. Odazvalo se ukupno 48 učenika i mogli su izabrati jednu od tri ponuđene radionice: Brojevi, brojevi (voditeljica prof. Zrinka Tomašković), Matematičke igre (voditeljica prof. Marina Ljubenko) i Nemoguće figure (voditeljica prof. Vera Glazer).

Objava 250 gimnazijskih priča (246): Večer matematike u Gimnaziji pojavila se prvi puta na KAportal.

]]>
http://kaportal.rtl.hr/250-gimnazijskih-prica-246-vecer-matematike-gimnaziji/feed/ 0