KAportal Milki Babović Nagrada „Franjo Bučar“ za životno djelo, Nevenu Bertičeviću godišnja nagrada | Karlovački informativni web portal

Milki Babović Nagrada „Franjo Bučar“ za životno djelo, Nevenu Bertičeviću godišnja nagrada

Državnu nagradu za sport „Franjo Bučar“ za životno djelo u 2018. godini dobili su još i Vladimir Janković te posmrtno Mate Parlov, navodi HZSN.

Dobitnici godišnje nagrade „Franjo Bučar“ jesu: Josip Bilić, Tin Srbić, Ivo Trumbić, Miho Bošković, Zlatko Dalić, Luka Modrić, Dino Sinovčić, Neven Bertičević, Boško Božić, Vjekoslav Šafranić, Petra Deša i Hrvatska nogometna muška reprezentacija.

  • Odluka o dobitnicima nagrada donijeta je temeljem prispjelih prijedloga na ovogodišnji Natječaj, a donio ju je Odbor Državne nagrade za sport „Franjo Bučar“ koji čine: prof. dr. sc. Damir Knjaz, prof. dr. sc. Đurđica Miletić, Venio Losert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Jelić Ružić, Mario Stanić, Darko Kralj i Mila Horvat.

    Dodjela Državnih nagrada za sport Franjo Bučar u 2018. godini održat će se 27. studenoga 2018. godine, a svakom dobitniku nagrade za životno djelo dodijelit će se povelja i zlatna medalja s likom Franje Bučara i novčani iznos od 50.000,00 kuna, dok će dobitnici godišnje nagrade dobiti povelju i medalju s likom Franje Bučara te novčani iznos od 20.000,00 kuna.

    http://sdus.hr/sport/drzavne-nagrade-u-sportu/drzavna-nagrada-za-sport-franjo-bucar/odluka-o-dobitnicima-drzavne-nagrade-za-sport-franjo-bucar-u-2018-godini/

    MILKA BABOVIĆ

    Hrvatska atletičarka, novinarka i televizijska komentatorica Milka Babović rođena je u Skoplju 27. listopada 1928. godine. Osnovnu školu pohađa u Sarajevu, gdje jedno vrijeme polazi i srednju, a završava je u Rumi i Beogradu. Na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu diplomirala je 1963.

    Kao 17-godišnja djevojka počinje se 1945. u Rumi baviti sportskim aktivnostima. Članica zagrebačkog Akademskoga sportskog društva Mladost postaje 1951. godine. Državna je reprezentativka ondašnje Jugoslavije i rekorderka u trčanju na kratke pruge: 60, 100 i 200 m, te 80 m s preponama i sve štafete. Jugoslavenska prvakinja postaje u trčanju na 100 m (1953.), na 80 m preko prepona (1953., 1955.–1958., 1961. i 1963.), u štafeti 4 x 100 m (1951–1955, 1963. i 1965.) te u štafeti 4 x 200 m (1963. i 1965.). Državne rekorde postiže tri puta u trčanju na 60 m (8,0–7,7 s), jedanput na 100 m (12,2 s) osam puta na 80 m preko prepona (12,0–11,0 s) i jedanput u štafeti 4 x 60 m (29,8 s). Oborila je čak 25 državnih rekorda. Osobit uspjeh postiže kada 1953. u Dortmundu te 1957. u Parizu postaje svjetska studentska prvakinja na 80 m preko prepona.

    Milka Babović tri puta je u anketi Sportskih novosti (ranije Narodni sport) proglašena najboljom hrvatskom sportašicom(1952.-1955.), a 1953. i 1955. godine izabrana je za najbolju jugoslavensku sportašicu. U ime naroda Hrvatske iste je godine predala štafetnu palicu predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu.

    Novinarskim poslom počinje se baviti 1949. u zagrebačkom Narodnom sportu (kasnije Sportske novosti), a od 1951. član je Društva novinara Hrvatske. U njenim novinarskim počecima uzor joj je bio Hrvoje Macanović, tada poznati sportaš i novinar. U sportskom novinarstvu najveći je trag ostavila radom na Hrvatskoj televiziji. Prelaskom u RTV Zagreb 1957. osniva sportsku redakciju te postaje njezin prvi urednik. Na ovoj dužnosti ostaje s prekidom četiri godine, do 1975., a poslije toga dugogodišnja je televizijska urednica i komentatorica. Tako uređuje vrlo gledanu emisiju Telesport te rubrike o sportu i tjelesnom odgoju u dječjem listu SMIB (Smilje i bosilje, 1972.–1981.), a suradnica je i u drugim časopisima i novinama (Povijest sporta i Tempood 1978, NIN od 1981. i dr.).

    PRENOSIMO www.hzsn.hr IZVOR Središnji državni ured za šport/HINA FOTO/arhiva HINA

  • Odgovori