„Svatko tko se bavio poviješću grada sigurno je čuo za tu crkvu koja je od samih početaka imala vrlo interesantnu, rekao bi teatralnu povijest pa je s pravom zovu „crkva prkosa“. Usudio bih se reći da je prerasla u jedan od naših gradskih mitova. Kao da se o njoj zna puno, ali kada se počne o njoj pričati otvaraju se brojna pitanja bez odgovora.“ Ovo su riječi vlč. Vlade Mikšića s nedavnog otvaranja izložbe na otvorenom u parku pored Zorina doma povodom 70-e godišnjice rušenja crkve sv. Ćirila i Metoda, a sve u okviru Dana europske baštine.

U pravu je vlč. Mikšić kad kaže da se u spomen te crkve otvaraju pitanja bez jasnog odgovora: od motiva građenja velebne crkve završene 1910. godine tek nekoliko stotina metara od crkve Presvetog trojstva, preko prepuštanja crkve Starokatoličkoj župi 1923. godine i razloga zašto je već tridesetih godina gradska vlast upozoravala Kaptol na loše građevinsko stanje crkve do rušenja zgrade stare jedva 40 godina pod sumnjivim izgovorom komunističkih vlasti.

Sadržaj se nastavlja...

U svakom slučaju, ovog neoromaničkog zdanja više nema, ali komunistička vlast u Karlovcu se na neki način iskupila 15-ak godina kasnije davši blagoslov da se na Dubovcu izgradi moderno crkveno zdanje koje danas zovemo Nacionalnim svetištem sv. Josipa. Naime, negdje blizu 20-e godišnjice rušenja crkve sv. Ćirila i Metoda, u srpnju 1968. tadašnji pomoćni biskup zagrebački Franjo Kuharić blagoslovio je kamen temeljac Crkve na Dubovcu. Nismo mogli pronaći ni slova o tom događaju u lokalnom tjedniku iz tog vremena, kao ni o kasnijoj gradnji. No čini se da su nakon tog iskoraka odnosi Crkve i lokalnih vlasti otoplili. Tome je dokaz i kratki tekst iz vremena kad je započela gradnja druge etapa bolnice na Švarči i spremnost karlovačkog dekanata da podrži taj veliki projekt karlovačke vlasti.

„Dekan župe kod predsjednika OS“, Karlovački tjednik, 15. listopada 1970.

Dekan karlovačke župe gospodin Viktor Strmac posjetio je predsjednika karlovačke Općinske skupštine profesora Rudolfa Dubravčića na vlastiti zahtjev. U jednosatnom razgovoru iznijeto je niz neriješenih pitanja iz imovinskih odnosa i dogovorena konkretnija suradnja Komisije za vjerska pitanja i Katoličke crkve.

Dekan karlovačke crkve izrazio je spremnost da se podrži humana akcija za izgradnju druge etape bolnice na Švarči i obećao punu angažiranost svojih suradnika i vjernika. Razgovoru koji je protekao u duhu obostranog razumijevanja prisustvovali su i predsjednik Komisije za vjerska pitanja profesor Anica Šimunčić i tajnik Komisije profesor Zlatko Pintar.

Pripremio Tihomir Ivka