KAportal KAretrovizor: U vrijeme kad se u Karlovcu vlast bavila važnijim stvarima, žrtva su bile sitnice poput "zebri" na cestama | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: U vrijeme kad se u Karlovcu vlast bavila važnijim stvarima, žrtva su bile sitnice poput “zebri” na cestama

foto KAfotka.net

U Karlovcu je ambicija političke vlasti za velikim građevinskim projektima skromna i svodi se uglavnom na nužno; kad izgori sportska dvorana hoćete-nećete morate graditi novu, kad vila u centru grada nakon 50 godina uporabe odjednom postane zakonski neuvjetna za vrtić (a usput i zapne za oko najbogatijim karlovačkim tvorničarima), mora se izgraditi novi vrtić. Vizionarskih poduhvata nema, osim verbalnog fingiranja i blefiranja visokih ambicija u predizbornim kampanjama kad se olako daju obećanja o bazenima, kinima, obnovi Zvijezde i koječemu. Ali smo zato kraljevi lickanja, sitnih građevinskih radova, spuštanja rubnjaka na cestama, postavljanju šume prometne signalizacije, farbanju crta na cestama, održavanju javne rasvjete…

Bolji poznavatelji kažu da za to postoji jak razlog, a nije isključivo motiviran željom da Karlovčani budu sigurniji u prometu i da bolje vide sebe i druge po mraku. U doba nedemokratskog mraka, stvar je postavljena dijematralno suprotno. Gradilo se i ulagalo u krupne kapitalne objekte, stambene, društvene i proizvodne na sve strane. Za „sitnice“ se slabo marilo, javna rasvjeta se slabo održavala, ceste i signalizacija još manje. Danas to zvuči neshvatljivo, ali tekst u nastavku je dokaz da je određenim razdobljima Karlovac bio doslovno grad bez prometnih „zebri“, što ponešto govori o prioritetima, ali i kvaliteti tada korištenih materijala.

„Zebre“, Karlovački tjednik, 8. travnja 1971.

Na gradskim ulicama još nema obilježenih prijeza za pješake, a vrijeme kada smo ih posljednji puta vidjeli jedva se i pamti. Na gradskim saobraćajnicama svjedoci smo svakodnevnih nemilih scena zmeđu vozača i pješaka.

Ljudi su navikli na one bijele crte, takozvane „zebre“ na pješačkim prijelazima (još iz vremena kad su bile obilježene), i poštivali ih. Sada kad ih opet nema pješaci prelaze na istim mjestima gdje se sjećaju da su bile „zebre“, ali to im mnogo ne pomaže. Vozači se goropadno voze jer za njih na cesti nema nikakvih znakova da je tu pješački prijelaz, sirene se deru i kočnice cvile.

Ponegdje se dogodi da je neki pješak i zakačen vozilom a tada je narvno kriv taj jadnik na kojeg iz vozila poteče bujica pogrdnih riječi i izraza.

Ipak ima i među vozačima iznimaka, uglavnom među onim domaćim koji se sjećaju gdje bi trebale stajati zebre i obazrivo propuštaju kolone pješaka. No najveća opasnost leži u onim vozilima koja dolaze iz drugih krajeva i njihovi vozači nisu dužni pogađati gdje se, na primjer, u najfrekventnijoj karlovačkoj ulici – na Korzu ili Baniji nekad nalazila zebra.

Prijelaze u gradu jednom godišnje obilježava komunalno poduzeće „Cesta“ i to kada im stignu sredstva od Općinskog putnog fonda . U „Cesti“ ističu da su to vrlo mala sredstva, dostatna samo za najosnovnije obilježavanje, a ne i da se to radi dvaput godišnje.

Ove godine zebre će biti postavljene navodno uoči 1. svibnja. Nije teško pogoditi da se neće dugo održati i da ih već u rujnu nećemo moći raspoznati. Trebamo se upitati zar nije konačno vrijeme da naš grad dobije kvalitetnije obilježene prijelaze, na primjer od plastične mase kao u nekim drugim gradovima, time bi se sigurna dobile dugotrajnije uštede, veća sigurnost u saobraćaju i konačno prava briga o čovjeku.

Pripremio Tihomir Ivka

  • Jedan komentar

    1. Praksu sa ‘preuzimanjem’ vrtica poceo je prije 30-ak godina Pero Starcevic, tadasnji komunisticki mocnik iz Karlovca. Taj je objekt udaljen manje od 100 metara zracne linije od gore spomenutog. Nisam bas nikad nista procitao o tome, istrazite povijest takve politike. Obiitelj i danas zivi u tom ‘stanu’ i sigirno je bio ‘preplacen’ sa gotovinom. Isto tak sam siguran da nije bilo javnog natjecaja kao u spomenutom slucaju. A istraziti koliko obitelji u centru zivi u nacionalixiranim, otetitim tudjim domovima….. bila bi prava revolucija. Naravno, puno je i bivsih vlasnika obesteceno ali sa cijim novcem?

    Odgovori