KAportal KAretrovizor: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bio je želja stručnjaka još prije pola stoljeća, ali ekologija nije bila na listi prioriteta socijalističke ekonomije | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bio je želja stručnjaka još prije pola stoljeća, ali ekologija nije bila na listi prioriteta socijalističke ekonomije

foto: KAfotka.net

Ima nam pravo ne biti drago što plaćamo jednu od najskupljih voda u Hrvatskoj, iako doslovno plivamo na njoj. Možemo s puno argumenata raspravljati i o tome da je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Karlovca i Duge Rese izgrađen vođen sumnjivom inženjerskom logikom i prouzročio dodatne probleme po sve složenijem pitanju obrane Karlovca od poplava…No, kad se zbroje svi negativni momenti i efekti projekt kojim gradska kanalizacija i sve ostale otpadne vode ne izlijevaju u karlovačke rijeke ostaje najvažniji komunalni karlovački poduhvat u posljednjih pola stoljeća i milenijski iskorak u zaštiti bogatih karlovačkih vodnih tokova. Taj, tako zvani ISPA projekt, prvi komunalni projekt u Hrvatskoj financiran sredstvima predpristupnih fondova EU, rijetki je primjer da je Karlovac u nečem prednjačio, nakon što je s ostvarenjem hrvatske samostalnosti nekad ambiciozni i propulzivni grad iz nekog razloga utonuo u hrvatsku osrednjost. Da ne ostane visjeti u zraku, „neki razlog“ su političke strukture koje su s demokracijom svoje uske stranačke i osobne interese pretpostavile zajedničkim interesima zajednice građana koja čini Karlovac.

Listanje starih novina otkriva da ideja zajedničkog kolektora i uređaja za pročišćavanja nije ni nova ni originalna ideja, u tekstu koji danas prenosimo u nastavku vidi se da je prije više od četrdeset godina plan istovjetan ISPA projektu bio želja stručnjaka svjesnih da je zagađivanje rijeka sve veći kronični karlovački problem. No, kao što smo na ovom mjestu već puno puta napisali, ekologija nije bila ni blizu liste prioriteta socijalističke privrede, pa su karlovačke rijeke često bile one boje koja se taj tjedan u tvornicama koristila. U ovom slučaju Pamučne industrije, Mrežnica je nizvodno od Duge Rese poplavila. Zanimljivo, unatoč tome, ostaje dojam da su na zaštitu prirode neosjetljivi komunistički politički moćnici, svejedno imali više smisla za turističku eksploataciju karlovačkih rijeka negoli je to slučaj s današnjim moćnicima. Naime, neoboriva je činjenica da su na tako zagađenim i obojanim rijekama na području Karlovca radila dva uspješna auto-kampa i jedan veliki hotel. Danas su te rijeke čiste, a Karlovac i dalje nema niti auto-kampove, a kao što dobro znamo, niti velikog hotela.

„Obojena ljepotica“, Karlovački tjednik, 28. kolovoza 1975.

  • Već nekoliko godina unazad svjedoci smo, naročito u ljetnim mjesecima kada je protok vode u rijekama minimalan da se Mrežnica, jedna od najljepših karlovačkih rijeka oboji bojom iz otpadnih voda Pamučne industrije Duga Resa. Tako je bilo i prošlog tjedna, kada je zbog veće količine ispuštenih obojenih otpadnih voda iz Pamučne industrije Duga Resa, Mrežnica bila obojena plavom bojom.

    – Niti jedna radna organizacija u Karlovcu nema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Neke imaju samo taložnice koje najčešće ne funkcioniraju kako treba, rekao nam je Željko Lukas, referent za zaštitu voda karlovačkog odjeljka Direkcije za Savu. Zakon o vodama predvidio je rok do kojeg su radne organizacije bile dužne to napraviti (1971. godine). Međutim krajem prošle godine izašao je novi Zakon o vodama prema kojem je obaveza svih industrijskih radnih organizacija da do kraja 1980. godine ugrade uređaje za pročišćavanje otpadnih voda.

    – Zakonom je predviđeno da će za nepročišćene otpadne vode radne organizacije plaćati naknadu, koja će se bazirati na ekonomskim cijenama pročišćavanja. Tako će po svemu sudeći 1980. godine, za one koji ne izgrade uređaje za čišćenje otpadnih voda naknade biti veće nego što bi ih stajalo uvođenje uređaja za pročišćavanje, rekao je drug Lukas.

    Štetan utjecaj otpadnih industrijskih i gradskih voda na floru i faunu rijeka, te zagađivanje rijeka za kupače već je svima poznat. Međutim, do sada se malo radilo na sprečavanju i smanjivanju zagađivanja rijeka. Spomenimo samo da vodotok Kupe dnevno prima oko 12.500 kubnih metara otpadnih voda ili oko 250 do 300 litara u sekundi. Mrežnica prima u Dugoj Resi, oko 9000 kubnih metara vode dnevno, ili 100 litara u sekundi, a u Karlovcu oko 1700 kubnih metara. Kakvo je to opterećenje za rijeke koje su namijenjene kupanju, rekreaciji i opskrbi vodom sasvim je očito.

    – Pred karlovačkim privrednim i vodoprivrednim organizacijama stoji sada zadatak da u, zakonski predviđenom roku, izgrade uređaje za odvodnju i pročišćavanje industrijskih otpadnih voda. Naime, postoji prijedlog, o kojem će se uskoro dogovoriti predstavnici privrednih, komunalnih organizacija, Direkcije za Savu i Skupštine općine, da se gradske i industrijske otpadne vode zajednički pročišćavaju na uređaju za pročišćavanje. Radnim organizacijama, koje ispuštaju industrijske otpadne vode, ostalo bi da izvrše samo predtretman tih voda. Na taj način (zajedničkom odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda), smanjila bi se investiciona ulaganja i sredstva za vođenje i održavanje procesa pročišćavanja, prostor za izgradnju uređaja i kvalificirana radna snaga. Normalno je da bi za jedno takvo rješenje, kojem prethodi izgradnja novog sistema kanalizacije, bilo potrebno udružiti sredstva svih karlovačkih radnih organizacija. Razgovor karlovačkih privrednika o izgradnji zajedničkog uređaja za odvodnju i pročišćavanje gradskih i industrijskih otpadnih voda održat će se, kako se planira, već idućeg mjeseca.

    Pripremio Tihomir Ivka / KAportal

     

  • Jedan komentar

    1. “rekao je drug Lukas” ” “rekao nam je Željko Lukas, referent za zaštitu voda karlovačkog odjeljka Direkcije za Savu” Pa evo malo autoru teksta nešto podataka. Da bi kolektor bio ekonomski isplativ nužno je na njega prištekati min fekalije od 80 000 stanovnika svakako ne i oborinske vode.. Zato sad imamo tolike troškove koje pokušavaju nadoknaditi dizanjem cijena i pražnjenjem cisterni na kolektoru. Karlovac 2017 g, imao je 37 000 stanovnika. Gradske četvrti bez MO. Štovani drug kog se pominje u tekstu je za nekakvih 10 godina uradio 120 SUNO. Ostao mu od druga Tite geštetner pa je samo vintao ručicu. Veliju na sudu da pisac SUNO ne može sam sebe kopirati jer to je autorsko djelo ali može zato naplatiti od Grada tri puta istu SUNO. 22 000 000 00 kn košta je njegov “uradak” na Lemić Brdu, sve smo zaboravili, a, Ivka. 12 godina “borbe” da bi se saniralo Lemić Brdo a dotle ” Drug” na morju ima vilu i Zimer frau. http://kaportal.rtl.hr/lemic-brdo-nakon-40-godina-bez-opasnog-otpada
      Povijest se ponavlja, neki novi “Drug” zvani MM gurao je na BG, RCGO. Izrađene isto tako tri dobrim djelom lažirane SUNO i to 2009, 2010, i 2011 godine, ustvari druge dvije su prepisane ali naplaćene. Isti sistem laktarenja. Marš blefolozi i stoko sitnog zuba ovo je strateški projekt od važnosti za RH odabrao – ministar Vrdoljak, moš mislit što on potpiše da je pravno valjano. A za direktora izabran Centarhalf čiji lik i djelo generacija Karlovčana imaju u vidu brda na Ilovcu i zatvaranju bunara na vodocrpilištu. Ali zato imaju lepe bele zubeke zbog kroma. Da bi taj RCGObio ekonomski isplativ mora se u njega “slijevati” otpad od bar 450 000 stanovnika naša Županija danas ima 117 000 stanovnika. Čuči li u grabi i dalje javno privatni partner druže MM da nadoknadi manjak sirovina za Centar. Zagreb nema kuda sa smećem a gore ga može stati samo u jednu japagu 40 000 000 tona iliti 15 Keopsovih piramida i pokoja Sfinga.
      Mjere 7. –„ Temeljne usluge i obnova sela ruralnog područja“ lovicu za seoski put usmjerili za izgradnju cesturine do RCGO. Seljaci, ruralni razvoj sela, vodovod, kanalizejšns, za njih je i dalje dobra kaldrma, skeptičke jame i voda sa izvora.
      Mislim da je za kolektor najviše zaslužan gosp. Veble i Rotari klub. Kad je Veble počeo njurgati Mrzljak ga je mam šutnul nogom v rit.

    Odgovori