KAportal KAretrovizor: U Karlovcu se razmišljalo o gradnji staze za jogging u vrijeme dok su u New Yorku trkače po Central parku smatrali čudacima | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: U Karlovcu se razmišljalo o gradnji staze za jogging u vrijeme dok su u New Yorku trkače po Central parku smatrali čudacima

kafotka.net

„Večeras imam party, a ujutru trim. Lijepe žene dolaze kod mene, jer ja sam guzonjin sin. Jede se kavijar, pije se džin. Ima se para, ima se s čim…“ – tako su krajem osamdesetih pjevali rodonačelnici Novog primitivizma iz sarajevskog Zabranjenog pušenja i nesvjesno, između ostalog, zauvijek od zaborava spasili jednu tipičnu riječ iz „rječnika“ socijalizma. Riječ je o pojmu „trim“ koji je u devedesetima iščezao iz uporabe. Prema Hrvatskom leksikonu  trim je moderni masovni pokret fizičke kulture s različitim oblicima svakodnevnoga športskog vježbanja (npr. trčanje na trim-stazama) uz isključenje natjecanja i šport. klubova. U užem značenju, to je ono što danas kolokvijalno nazivamo jogging u nedostatku zgodnije hrvatske riječi. Dakle, trim je i od strane vlasti već ranih sedamdesetih javno propagiran kao poželjna aktivnost među radničkom klasom u skladu sa starom latinskom „mens sana in corpore sano“.  Bio je prakticiran individualno, ali i kroz masovne radničke sportske igre kojima se poticala fizička aktivnost, druženje i kompetitivnost. Bio je to prilično progresivan način da se dostigne ideal zdravog duha u zdravom tijelu i obrnuto. U odnosu na svjetske trendove tog doba čak i avangardan, da ne govorimo o današnjim domaćim trendovima, svojevrsnoj konzervativnoj revoluciji, gdje se umjesto znojenja na sportskim natjecanjima nudi ispiranje mozga na tako zvanim duhovnim obnovama po hercegovačkim samostanima.

Kad smo već kod jogginga, koliko je priča o trimu i radničkim sportskim igrama bila progresivna, dovoljno je pogledati sjajni dokumentarac o rađanju njujorškog maratona „Run for your life“ (https://www.imdb.com/title/tt1202576/). Dok se u Karlovcu razmišljalo o nužnosti gradnje trim staze za rekreaciju karlovačkih radnica i radnika, u New Yorku su na trkače koji trče po Central parku onako iz gušta i bez razloga smatrali čudacima, a žene na silu udaljavali s uličnih utrka na duge staze smatrajući da žene iz zdravstveno/reproduktivnih razloga ne bi smjele trčati na duge staze. 

„Bilanca radničko-sportskih igara“, Karlovački tjednik, 17. siječnja 1974. 

  • Dvije i pol tisuće radnika sportaša, četrdeset momčadi iz karlovačkih radnih kolektiva, više od pet stotina odigranih utakmica u dvanaest sportskih disciplina u muškoj i ženskoj konkurenciji to je bilanca prošlogodišnjeg prvenstva RSI Karlovca! Ne može se izbjeći konstatacija da je natjecanje i ove godine bilo vrlo uspješno organizirano te da je zabilježen veliki odaziv radnika. Natjecanje je još jednom opravdalo svoju svrhu ali od aktivne rekreacije, to jest sportskog dijela natjecanja u rekreaciji radnika nije se otišlo dalje. Nije se ni ove godine pažnja posvetila svima onima koji zbog poodmaklih godina ili nekih fizičkih smetnji trebaju rekreaciju. Nisu se provele u djelo zamisli da se u Karlovcu otvori „trim“ rekreaciona staza. To je umjetno napravljena staza s nizom prepreka koja se može prilagoditi svim uzrastima te omogućiti rekreaciju i za još nekoliko tisuća ljudi. Nadajmo se da se ova ideja neće i ove godine privući samo kao ideja nego da ćemo iduće godine u jednoj ovakvoj bilanci spomenuti izgradnju „trim“ staze.

    Sva sportska natjecanja imaju i svoje pobjednike. Evo i ukupnog poretka RSI za prošlu godinu nakon svih 12 disciplina: prvo mjesto osvojili su predstavnici Jugoturbine, a slijede J. Kraš, Novotehna, Konteks, I. Marinković, Invalid, L. Ribar, OTP, ŽEČE i Velebit.

    Pripremio: Tihomir Ivka

  • Jedan komentar

    1. Ne bi se sjetio koji su ovo Kraš, Novotehna, Konteks, I. Marinković, Invalid, L. Ribar, OTP, ŽEČE i Velebit …. a veli novinar da su pobjednici u natjecanjima. Čudna neka imena.. A ovo danas je baš onak kak treba. Evo sjetimo se samo kad su vodili čuvenog Centarhalfa na duhovnu obnovu nakon gradnje Bob staze na Ilovcu. Spis se kiseli u ladici i dan danas.
      Tri dana pokore
      klečanja na kuruzi
      i malo šibom
      po goloj guzi
      Danas je ON šef nadzornog odbora jedne gradske tvrtke. A iskreno mislim da je autor teksta malo i ljubomoran na elitu koja ide na duhovnu obnovu on prakticira vožnju na biciklu koja iziskuje fizički napor dok elita sjedi u klimom hlađenim prostorijama, udobnim futeljama, i duhovno se servisira držeći se Božijih načela:
      Ja sam Gospod, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. Nemoj imati drugih bogova uz mene.
      Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Gospod, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca – onih koji me mrze – na djeci do trećeg i četvrtog koljena, a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovjedi.
      Ne uzimaj uzalud imena Gospoda, Boga svoga, jer Gospod ne oprašta onome koji uzalud izgovara ime njegovo.
      Sjeti se da svetkuješ dan subotnji. Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živina tvoja, niti došljak koji se nađe unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je šest dana stvarao nebo, zemlju i more i sve što je u njima, a sedmoga je dana počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotnji.
      Poštuj oca svoga i majku svoju, da imadneš dug život na zemlji koju ti dâ Jahve, Bog tvoj.
      Ne ubij!
      Ne učini preljuba!
      Ne ukradi!
      Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga!
      Ne poželi kuće bližnjega svoga! Ne poželi žene bližnjega svoga; ni sluge njegova, ni sluškinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvoga!

      Oni bijednici u mračnom socijalizmu ćerali široke narodne mase da đikaju poslije radnog vremena, dijelili stanove, besplatno zdrastvo, školstvo, odmarališta na moru, neradna nedjelja, idt…
      Ovo danas je puno bolje, recimo imaš djeda ili pradjeda kao Lovrek i normalno da ti pripadaju njegova prava o uzimanju i dijeljenju društvenih dobara a obaveze a Bože moj odmoliš tri Očenaša i tutneš u škrabicu i sve ti je oprošteno.
      Za nagradu dobiš ko Pupi lovinu iz Teslišen bankišen, 30 – 40 komada traktora da podijeliš svojima, ak si Načelnik male općine muneš 400 000 00 knunjerosa na poticaju a ni oro ni kopo, bespovratne kreditos da izgradiš vinograde pokraj Vukovara… treba samo vikati moji su ugroženi i to debelo naplatiti. A što jes jes ugroženi nego što kad ne možemo ni u kola ni u sance natrpalo se guzonaja u njih pa nema mjesta.
      Nije hit
      tko ti je Đed
      ili prađed hit je
      čiji si sin https://www.youtube.com/watch?v=lE9JoXZ136I
      Čudni su putevi Gospodnji. Na ipak kraju terevenke dođe uvijek konobar i kaže: Da naplatim molim.

    Odgovori