Ime Josipa Broza Tita u Karlovcu uklonjeno je iz javnog prostora, jedino mjesto koje se u ovom gradu zvalo po njemu ovih je dana otišlo u povijest kao posljedica inicijative dijela braniteljskih udruga koja je naišlo na odobravanje vladajućeg HDZ-a, kombinacija koja je u ovom slučaju podsjetila na modus operandi i mentalni sklop njihovih prethodnika iz prošlog sustava, SUBNOR-a i Saveza komunista, samo s drugačijim, odnosno opozitnim ideološkim predznakom. Jedna grupica ljudi odluči da je nešto nepoćudno, vladajuća struktura to objeručke prihvati i bez šire rasprave, pitanja za mišljenje građana, glave (u ovom slučaju simbolički) mogu početi padati. Nema smisla nadmudrivati se s onima kod kojih (baš kao i kod komunista nekad), argumenti i zdrav razum nisu na cijeni i dokazivati je li uklanjanje Titovog ispravljanje nepravde zbog navodne zločinačke naravi jednog političkog vođe i njegovog sustava ili za Hrvatsku glupi i štetni pokušaj posredne povijesne rehabilitacije ideologije koja je provodila rasne zakone i služila fašističkim i nacističkim okupatorima ove zemlje. Da ne pričamo o posvemašnjom ignoriranju finesa i objektivnih zasluga za ovu zemlju Tita kao vojskovođe, političara, graditelja i državnika, krupnog igrača na Istoku, Zapadu i u Trećem svijetu.

Dobro, nadamo se da će nakon uklanjanja imena tog zločinca (koji je da paradoks bude veći i dalje počasni građanin Karlovca), Karlovac procvjetati, da se mladi koji žive u neboderima oko trga koji je nosio njegovo ime više neće seliti u Dublin, odnosno da će branitelji u miru svojih mirovina nakon ove važne inicijative postati kreativniji i upućivati prijedloge kako ostvariti zaposlenost za svakoga tko želi raditi kao u doba zločinca, izgraditi stanove za radničke obitelji kao u doba Tita, kako im osigurati jeftino ljetovanje, besplatno školovanje za djecu i dostupnost pune zdravstvene zaštite, dostojne za mirovine za one koji su rintali pošteno 35 godina, kao za vrijeme Tita. Nadamo se da će sve to sada biti lakše smisliti i postići, kad je to omraženo ime zbrisano iz javnog prostora.

Sadržaj se nastavlja...

Njegovo bacanje na smetlište povijesti što se tiče Karlovca kroz „demokratsku“ odluku o brisanju imena, zgodna je prigoda da se prisjetimo zadnji put Titovih susreta s Karlovcem na ovom mjestu. Tito nije puno puta posjećivao Karlovac, dolazio je u intervalima otprilike svakih 5 godina nakon što je otpustio uzde diktature 1955, ali kad je dolazio, prilike su bile velike i važne. Nakon što je 1955. primio plaketu počasnog građanina, 1960.-e se ukazao da vidi kako napreduje rast tadašnja metalurške perjanice bivše države, Jugoturbina, ni manje ni više nego u pratnji egipatskog predsjednika Nasera, pa onda povodom Svjetskog vatrogasnog prvenstva 1966. što bi za Karlovac i danas bio veliki događaj. 1971. proveo je na ovom području najviše vremena, pet dana za vrijeme trajanja velikog vojnog manevra „Sloboda '71.“ uz što je i vezan tekst kojeg vadimo iz lokalnog tjednika. Zadnji put kad se približio Karlovcu bilo je 1973. kad je otvarana dionica Auto-ceste Zagreb – Karlovac. Ali, nije ušao u Karlovac, došao je samo do naplatnih kućica kod „Konteksa“i okrenuo se nazad prema Zagrebu.

„Kronika Titove posjete“, Karlovački tjednik, 14. listopada 1971.

Više od 30 tisuća građana Karlovca i okolnih sela dočekalo je predsjednika Republike i vrhovnog komandanta oružanih snaga Josipa Broza Tita na karlovačkom Zrinjskom trgu 4. listopada oko 17,30 sati. Predsjednika Tita i njegovu pratnju u kojoj su bili: dr Savka Dabčević-Kučar, dr Vladimir Bakarić, Miko Tripalo, Jakov Blažević, Dragutin Haramija i Josip Vrhovec, pozdravili su predstavnici karlovačkih društveno-političkih organizacija. Učenici Svjetlana Adamec i Milorad Lalić predali su Titu cvijeće. Zatim je na maloj svečanoj tribini predsjedniku Titu dobrodošlicu zaželio predsjednik karlovačke općine Rudolf Dubravčić, a poslije toga na srdačnoj dobrodošlici građanima zahvalio se i najdraži gost Karlovca, drug Tito. U štabu manevara poslije dočeka na Zrinjskom trgu Tito se sa svojim pratiocima uputio u štab manevra „Sloboda 71“ gdje ga je dočekao i informirao o spremnosti jedinica komandant manevra general-pukovnik avijacije Viktor Bubanj. Istog dana na večer predsjednik Tito, s ostalim visokim ličnostima društveno-politićkog i vojnog života zemlje, prisustvovao je koktelu kojeg je u čast gostiju priredio predsjednik karlovačke općine Rudolf Dubravčić a kavani „Neboder“.

U središtu bitke sutradan, 5. listopada Vrhovni komandant s visokim istaknutim državnim, političkim i vojnim rukovodiocima, te stranim vojnim izaslanicima promatrao je forsiranje rijeke Kupe. Razgovor s rezervnim starješinama utorak poslije podne Tito je na starom gradu Dubovac primio delegaciju Saveza rezervnih vojnih starješina Jugoslavije s predsjednikom ove organizacije Milutinom Moračom. Rezervne starješine obavijestile su Tita o radu svoje organizacije.

U srijedu, 6. listopada, vrhovni komandant Josip Broz Tito stigao je na terasu hotela „Slunjčica“ u Slunju otkud je promatrao helikopterske desante i obranu Slunja. O cjelokupnoj situaciji na „ratištu“ Vrhovnog komandanta upoznao je komandant manevra general-pukovnik Viktor Bubanj, a o planu obrane Slunja, predsjednik slunjske općine Ljuban Miljković. Sat kasnije Tito je u pratnji istaknutih jugoslavenskih ličnosti i slunjskih rukovodilaca obišao Slunj i promatrao rad civilne zaštite na otklanjanju posljedica „bombardiranja“ mjesta.

Na slunjskom poligonu trećeg dana glavne dinamike manevra predsjednik Tito i ostali gosti pratili su završne operacije manevra na slunjskom poligonu. On je bio zadivljen dejstvom naše artiljerije kad je u 84 minute ispalila 15.000 granata na 18 kvadratnih kilometara prostora. Tu je „plavi“ bio potpuno razbijen.

U petak prijepodne predsjednika Tita posjetili su predstavnici 10 „ratnih općina“, Karlovca, Duge Rese, Vojnića, Slunja, Ogulina, Bihaća, Velike Kladuše, Cazina, Metlike i Črnomlja. U ovim razgovorima sudjelovali sa Džemal Bijedić, Nikola Ljubičić, Stane Dolenc, Dragutin Haramija, Hamdija Pozderac i Marijan Brecelj.

Istog dana poslijepodne predsjednik Tita primio je delegaciju Karlovca koju sa sačinjavali: predsjednik općine Rudolf Dubravčić, predsjednik OK SK Petar Fleković, sekretar OK SK Milan Rakas, predsjednik OK SSRN Josip Boljkovac, savezni poslanik Barka Benić i sekretar za narodna obranu općine potpukovnik Pero Protić. Karlovčani sa Tita predali zlatnu plaketu grada Karlovca čiji je počasni građanin, umjetnička sliku Josipa Vanište, Zbornik karlovačkog Arhiva, narodni vez iz Pokuplja i album fotografija s posjeta Tita tvornici „Kordun“.

U subotu Tito je došao u Školsku sportska dvoranu gdje je prisustvovao svečanoj akademiji pod nazivam „Armijo srca, mirno!“, posvećenoj završetka manevra „Sloboda 71“. Akademiji su prisustvovali i ostali visoki gosti, te predstavnici karlovačko-kordunskih i ličkih općina.

Nakon svečanog defilea dijela jedinica koje su sudjelovale u manevru, te poslije govora predsjednika karlovačke Općine Rudolfa Dubravčića i predsjednika Sabora Hrvatske Jakova Blaževića, Tito je govorio okupljenom narodu na Vunskom polju.

Pripremio Tihomir Ivka