Hrvatska ima manje stanovnika od dva susjedna kvarta u New Yorku, Queensa i Brooklyna, ali zato ima općina gotovo kao 13 puta mnogoljudnija Velika Britanija. Imaju li od te izrazite administrativne fragmentacije u jednoj – da stvar bude još apsurdnija – vrlo centraliziranoj državi, stvarnu korist građani koji sve to plaćaju ili tek stranke koje u jedinicama lokalne samouprave imaju bazen poslova za namirivanje podobnih kadrova na terenu, vječno je pitanje. Kao što su vječni pokušaji novih političkih pojava na političkoj sceni da u početku olako obećaju teritorijalnu reorganizaciju zemlje.

Zadnji je to pokušao Most najavom svojevrsne regionalizacije, odnosno smanjenja broja županija na 5. U novom pokušaju političkog braka s HDZ-om o tome nisu ni zucnuli jer je stav njihovog političkog partnera rezolutan. Ukidanje, odnosno smanjenje broja županija ne dolazi u obzir. Zna se i zašto, županije su većinom neupitno HDZ-ove baze. Recimo, Karlovačka županija je neosvojiv bastion za oporbu u svih 23 godina koliko Županije postoje. I tako će o pitanju teritorijalnog ustroja i ostati .

Sadržaj se nastavlja...

U predizbornim kampanjama sve frca od ideja kako smanjiti bizarno velik broj jedinica lokalne uprave i samouprave u tako maloj zemlji, a nakon izbora se pitijski reterira kako sve to još treba dobro proanalizirati. U prošlom sustavu stvari su po tom pitanju bile mnogo jednostavnije, a argumenti vrijede i danas kao što se vidi iz pola stoljeća starog teksta o ukidanju kotara, ekvivalenata današnjim županijama.

„Kotar – nepotreban“ , Karlovački tjednik, 6. listopada 1966.

Kotar kakav je sada ne odgovara svojoj namjeni i zato je postao suvišan. To je otprilike rezime diskusije koja se vodila u Općinskoj skupštini na temu o ulozi i položaju kotara.

Prema riječima odbornika Milana Kosanovića godišnje se na kotarski aparat daje više od sedam milijardi starih dinara. Kotar je, međutim, počeo da gubi neke svoje funkcije odmah nakon donošenja Ustava Socijalističke Republike Hrvatske. Bez sigurne materijalne baze on više nije mogao da uspješno rješava zadatke koji se od njega očekuju. Njegove funkcije sastojale su se u posljednje vrijeme u koordiniranju rada pojedinih službi općina. Na sjednici Općinske skupštine je ocijenjeno da se ta koordinacija može odvijati i bez posredničke uloge kotara te da je njegovo postojanje suvišno.

Na sjednici je pročitan stav Izvršnog odbora Općinskog odbora Socijalističkog saveza u kojem se također smatra da je kotar nepotreban. Takav stav zauzeli su i odbornici Općinske skupštine koji su se jednoglasno složili s tom ocjenom.

Od diskutanata koji su govorili o položaju i ulozi kotara čula su se mišljenja da njegovo ukidanje predstavlja daljnju deetatizaciju vlasti. Ocijenjeno je da se kotar kao zajednica općina nije u dovoljnoj mjeri afirmirao, iako je bilo pojedinačnih pozitivnih primjera njegovog djelovanja u međukomunalnoj suradnji. Samatra se da ti međukomunalni odnosi neće doći u pitanje jer će oni i dalje proizlaziti i razvijati se zajedničkih interesa općina.

Pripremio Tihomir Ivka