Da se neke stvari u nas nikad ne mijenjaju, na ovom smo mjestu gdje se čitaju stare novine i pročitano uspoređuje sa sadašnjošću, utvrdili smo već nebrojeno puta. I uvijek sa žaljenjem zaključili kako smo većinu loših navada iz socijalizma preuzeli, a one dobre satrli, jer, bože moj, u socijalizmu je sve bilo krivo. A nije bilo krivo, kao što u ovom našem nakaradnom kapitalizmu i krnjoj demokraciji puno toga nije pravo. Tekst u nastavku star pedesetak godina kao da je napisan jučer, metode muljanja u građevinskom biznisu su iste, čak i postoci u koruptivnom postupanju kod izvođenja radova za proračunski novac odgovaraju onima danas. Nažalost, kako vrijeme odmiče, po onome kako političari i politika funkcionira, sve smo sigurniji da mi nikad nismo ni izašli iz socijalističkog sustava o kojem oni što nas danas vode govore s prijezirom, samo su imena, zastave, ideološki predznaci i politički idoli različiti. Metode muljanja su samo unaprijeđene i sustav postavljen tako da se većina koja je u nekad bila egzistencijalno sigurna i uživala pristojan standard osiromaši, a manjina dodatno obogati. Dalo bi se tu naći još „sitnih“ razlika, a jedna se nameće sama od sebe. Prije 50 godina u doba diktature i jednoumlja ovakav kritički tekst u nastavku je bio uobičajena društvena kritika, danas ga je u Karlovačkom tjedniku nemoguće pročitati jer je „demokratska“ vlast u njemu suspendirala bilo kakvo kritičko mišljenje o bilo čemu.

„Tko viče drž'te lopova?“, Karlovački tjednik, 18. travnja 1968.

Sadržaj se nastavlja...

Poznata je i već otrcana priča o kradljivcu, koji nakon što je izvršio krađu prvi drekne „drž'te lopova“ i dade se u bijeg da bi sa sebe skrenuo pažnju na drugoga. Ove „formule“ i nehotice se prisjećamo kad se govori o situaciji na građevinskom tržištu u Karlovcu. Iako je o toj temi u posljednje vrijeme bilo dosta govora i konstatirane slabosti i problemi, pa čak i ukazano na nedostatke i nedozvoljene poslove koji sve više uzimaju maha, neće biti na odmet da se pokuša ukazati' na nosioce tih nezdravih pojava.

Prevarit će se onaj tko očekuje da se direktno upre prstom i jednostavno kaže: „kriv je taj i taj, jer je učinio nedozvoljeno to i to“. No tako naivan vjerojatno nitko nije jer se „mutni poslovi“ obavljaju bez prisustva neželjenih svjedoka, a sud uvažava samo dokaze, a neosnovane (točnije nedokazane) optužbe osuđuje i kažnjava.

Drvlje i kamenje baca se na privatne poduzetnike, koji sve više uzimaju velike poslove, na koje po zakonu nemaju pravo. Izračunato je da su u posljednjih nekoliko godina privatnici, njih desetak, napravili promet, kojeg se ne bi stidjelo ni srednje građevinsko poduzeće pa čak da privatnik samostalno uzima posao i kao kooperanta uzima društveno poduzeće. Zaista malo neobično, zar ne? Poslovi se dobivaju kažu upućeni dobrim dijelom direktnim putom, što često znači „ispod ruke“ za protuuslugu, što društvena poduzeća ne mogu činiti. No ima dosta slučajeva, da i društvena poduzeća čine isto (često kažu da u konkurenciji drugačije ne mogu dobivati poslove) samo sve umotavaju u zakonsko ruho.

Prošlo godine je jedna karlovačka radna organizacija, kako kaže odgovorni rukovodilac te organizacije, dobila ponudu da izvede jedan posao, ali im je tom prilikom otvoreno rečeno da treba „podmazati“ sa oko 20 posto ukupne vrijednosti posla. „Posao“ su preporučivali i neki odgovorni faktori u Karlovcu, a kad ga je radna organizacija kojoj je pod tim uvjetom ponuđen odbila, čuli su se prigovori da su postali suviše bahati i ne prihvaćaju svaki posao. U Karlovcu postoje nelegalne privatne grupe koje se služe raznim makinacijama i uzimaju velike novce potpuno legalnim formama. To je rekao rukovodilac jedne druge organizacije. Sistem je jednostavan. Da bi se dobilo određeni kredit za izvođenje radova potrebno je projekat za radove naručiti kod određene organizacije, uz dakako daleko nepovoljnije uvjete, dakle skuplji nekoliko puta od stvarne vrijednosti. Nije rijedak slučaj da društvene organizacije protuzakonito povjeravaju velike poslove privatnicima, iako znaju da oni nemaju pravo po zakonu izvoditi takve radove. Privatnici obavljaju velike poslove u uvjetima kad karlovačka izgradnja može zaposliti samo 40 posto raspoloživih građevinskih kapaciteta, a sve je jača infiltracija građevinskih poduzeća izvan Karlovca. Kad je na sjednici Odbora za građevinarstvo Privredne komore raspravljano ovo pitanje dogovoreno je da se uputi apel svim radnim organizacijama da se pridržavaju zakona. Jer pojedini dosadašnji zahtjevi predstavnika nekih poduzeća da se poštuje zakon pogodili su poput bumeranga onoga tko je to zahtijevao. Jer zamjeriti se nekome u situaciji kakva sada vlada na građevinskom tržištu vrlo je opasno, a kako „nužda zakon mijenja“, neki rukovodioci građevinskih organizacija otvoreno priznaju da se ne usuđuju čekati na licitacije jer se boje da će neko iz konkurencije prije „uhvatiti posao“ direktno, pa su prisiljeni i sami putem veza tražiti posao direktnom ponudom. Stanje je nesređeno ne samo u građevinarstvu već i u projektiranju. Projektantske organizacije žale se da su u nepovoljnijem položaju u odnosu na Zavod za urbanizam i projektiranje, jer navodno naručioci vežu narudžbu projekta uz lakše dobivanje građevinske dozvole i slično, pa traže da se projektiranje odvoji od urbanizma.

Problema ima zaista sijaset i zato je i dogovoreno da se organizira skup privrednih faktora kako bi se niz tih problema analizirao i pokušao dogovorno riješiti. To je - a to svi građevinarci i projektanti ističu - primarno i tek kad se nesporazumi ove vrste riješe mogu biti stvoreni realni uvjeti da se ozbiljnije počne razmišljati o integraciji građevinarstva u karlovačkim okvirima. A građevinarci čini se pokazuju želju i spremnost da do integracije i suradnje dođe, bez obzira u kojem obliku.

Pripremio Tihomir Ivka