KAportal KAretrovizor: Sreća da je u socijalizmu vladala kronična besparica - da nije, rijeke bi nam bile pune ekoloških "bombi" poput HE Lešće | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Sreća da je u socijalizmu vladala kronična besparica – da nije, rijeke bi nam bile pune ekoloških “bombi” poput HE Lešće

HE Lešće

Kad se okrenemo unazad, ne možemo se od 1990-e naovamo sjetiti puno velikih državnih investicija na području Karlovačke županije, a i one koje su ostvarene ili započete ne pamtimo po dobrom: sjeverna varijanta auto-puta prema Rijeci sprovedena je na silu kontra stava lokalnog javnog mišljenja i politike, „Vukelićev“ most postao je sinonim neracionalne gradnje, „zidanje Skadra na Bojani“ na hrvatski način, a HE Lešće vjerojatno najveći promašaj s obzirom kakve je nepredviđene posljedice ostavila gradnja te hidroelektrane na prirodu nizvodno i uzvodno. Dobra nizvodno više nije ista rijeka, voda je kraškim podzemnim kanalima počela izbijati tamo gdje je nikad nije bilo, počela je posredno negativno utjecati i na tok Mrežnice, dovoljno je sjetiti se samo ovoljetnog naizgled misterioznog višednevnog zamućenja Mrežnice kakvo se ne pamti.

Ako je nešto od HE Lešće ispalo dobro, činjenica je da se nakon tog šlampavo pripremljenog posla, na upozorenja ekoloških udruga više ne gleda kao na gunđanja tankoćutnih zaštitara prirode bez argumentacije. HE Lešće je postala najbolji argument da se uzvodno od Karlovca gradnji bilo kakve hidroelektrane, male ili velike, mora pristupiti s krajnjim oprezom, studiozno i s ozbiljnom procjenom kumulativnih učinaka na prirodno stanje rijeka. Pokazalo se to i slučaju planiranja gradnje niza malih elektrana na Korani uzvodno od Karlovca, gdje je poslovičnu neodgovornost nadležnog ministarstva po tom pitanju prošle godine zaustavio Visoki upravni sud, potvrđujući mišljenje karlovačkog Eko pana da gradnja HE Primišlje na Korani neće biti moguća bez prethodne kumulativne procjene o utjecaju tog i ostalih planiranih zahvata na prirodno stanje rijeke Korane. Drugim riječima, pokazalo se da je Eko pan odigrao ulogu branitelja javnog interesa i ekološke savjesti.

Prije četrdesetak godina te savjesti u vidu nevladinog sektora nije bilo, a iz današnje perspektive i iskustva sa HE Lešće, sva je sreća da u socijalizmu nije bilo ni novca, samo kronična besparica iz tog vremena spasila nas je od još veće devastacija naših ponajvećih prirodnih vrijednosti i potencijala – naših rijeka. U nastavku možete pročitati što bi danas bilo s Koranom da je prije 40 godina bilo više novca.

  • „HE Lučica do 1985. godine?, Karlovački tjednik, 20. rujna 1979.

    Do kraja narednog srednjoročnog planskog razdoblja, počet će (najvjerojatnije) izgradnja velike višenamjenske brane „Lučica“ kojom bi se nedaleko od sela Vujaškovići pregradila rijeka Korana i stvorilo umjetno jezero koje bi dosezalo do Slunja. Brana „Lučica“ na Korani bit će visoka 60 metara, a dugačka 180. Izgradnja brane dio je realizacije plana regulacije i uređenja sliva Save i njenih pritoka, a studiju o tome izradili su u okviru pomoći Ujedinjenih naroda Polytechna-Hydroprojekt Carlo Loti iz Praga i Rima.

    Brana „Lučica“ ima više namjena kaže Stojan Svilar, rukovodilac tehničkog sektora OOUR-a Vodoprivreda Karlovac. Akumulacija „Lučica“ će se koristiti za zaštitu od poplava, proizvodnju elektroenergije, vodoopskrbu naselja i industrijskih poduzeća, te za navodnjavanje. U umjetnom jezeru koje će se stvoriti uzvodno od brane akumulirat će se 253 milijuna kubnih metara vode. Jezero bi se prostiralo na površini od 25 kvadratnih kilometara. Podizanjem brane bit će potrebno eksproprirati oko 320 hektara obradivog zemljišta, 70 hektara šumskog zemljišta i oko 60 stambenih zgrada koje se nalaze u kanjonu Korane.

    „Izrada studije kojoj je osnovni cilj dati plan kako ukrotiti i ekonomski iskoristiti vodu Karane, početak je velike akcije koju moramo realizirati u narednim godinama i koja će ovaj kraj znatno unaprijediti“ – kaže Stojan Svilar i dodaje da će se akumulacija „Lučica“ najvjerojatnije naći u popisu zadataka novog plana društveno-ekonomskog razvoja karlovačke zajednice općina do sredine idućeg desetljeća. U sklopu akumulacije „Lučica“ izgradila bi se hidroelektrana koja bi godišnje davala 15,8 megavata električne energije, čime bi se osigurao energetski potencijal potreban industriji karlovačko–kordunske regije. Kako ističu u Vodoprivredi Karlovac, za izgradnju brane akumulacije „Lučica“ potrebno je izvesti niz istražnih radova, počevši od geoloških ispitivanja tla pa do izrade potrebnih idejnih i provedbenih projekata i izgradnje samih objekata. Velike vode rijeke Korane koje su se često izlijevale iz korita stvaranjem akumulacije bi se zadržavale i kasnije lagano ispuštalo u korito. S druge strane, velika snaga vode iskoristit će se za dobivanje električne energije što je u ovom trenutku energetske krize važan razlog da se priđe detaljnijoj razradi studije i realizaciji akumulacije „Lučica“. Akumulacija „Lučica“ sretno je ukomponirana u jedinstveni sistem obrane od poplava cijelog slivnog područja rijeke Save, te kompleksno iskorištavanje vode i zaštite kvalitete voda … Kako ova regija ima velike planove u razvoju turizma, umjetno jezero koje bi nastalo izgradnjom brane „Lučica“ kraj sela Vujaškovići, svakako bi znatno doprinijelo bržem razvoju ove djelatnosti. Kako zaključuju u Vodoprivredi, projekt je takve naravi da se ne bi smjelo kasniti s nijednom etapom realizacije. Samo na taj način bi se mogla do 1985. godine ostvariti ova planska vizija, brana „Lučica“ na rijeci Korani.

    Pripremio Tihomir Ivka

  • Odgovori