Među karakteristike socijalističkog sustava svakako se može ubrojiti i opsjednutost zaštitom, civilnom i vojnom. Društvo koje je, doduše bilo permanentno okruženo neprijateljima, stvarnim i izmišljenim, imalo je profesionalnu vojsku i profesionalnu miliciju, ali onda još i masovnu teritorijalnu obranu i civilnu zaštitu, a česti tečajevi i vježbe shvaćani su krajnje ozbiljno kao da će nas netko izvana svaki čas napasti. Otuda se i izrodio jedan od amblematskih akronima prošlog sustava – NNNI (ništa nas ne smije iznenaditi). Na kraju smo iznenadili sami sebe, izvana nas nije napao nitko nego smo se pobili sami među sobom, koristeći obilato znanja koja smo stekli u raznim drilanjima vojne i civilno-zaštitne prirode u pripremi na opasnosti od vanjskog neprijatelja i prirodnih katastrofa. Iako nam iz današnje perspektive zvuči smiješno da je gotovo svaka obitelj u Karlovcu imala priručnik o tome kako se ponašati u ratu, nikad se ne zna što donosi sutra i pitanje je je li racionalno ponašanje jedne države koja pretendira biti ozbiljnom ta nova krajnost u kojoj više nema ni vojnog roka ni periodičnih vojnih vježbi, a aktivnosti iz domene civilne zaštite su svedene na minimum.

U tom smislu, podsjećamo se na nekoliko znakovitih primjera iz visoko razvijenih i uljuđenih zemalja; U Norveškoj je vojni rok obavezan i za žene, u Austriji su prije par godina građani na referendumu odbili ideju da se vojni rok ukine, u Švicarskoj, mirnoj, vojno neutralnoj državi, svaki muškarac ima proći četveromjesečnu vojnu obuku, i onda svake tri godine tri tjedna biti na vojnoj vježbi. Na vježbu dolazi s oružjem koje drži kod kuće! Dobro, ovo posljednje ne zvuči kao dobra ideja za vruću krv europskog juga, ali ideju o služenju vojnog roka i jačanju civilne zaštite nema razloga odbacivati u potpunosti i oslanjati se bezrezervno na NATO i SAD. Jer, tu nije riječ samo o baratanju oružjem.

Sadržaj se nastavlja...

„Znanje o zaštiti – do svih građana“, Karlovački tjednik, 23. siječnja 1969.

Na pet stotina predavanja održanih u prošloj godini, bilo je prisutno više od 70 tisuća ljudi. To je bilanca Odjela narodne obrane u upoznavanju naših građana s osnovnim znanjima o civilnoj zaštiti i narodnoj obrani. Gotovo da i nije bilo čovjeka koji na neki način nije sudjelovao a ovim predavanjima i saznao nešto više o obrani zemlje, ili ponašanju u slučaju elementarne nepogode.

Kad su se pravili programi predavanja, pošlo se od činjenice da većina naših građana nije upoznata s mnogim detaljima (pa ni osnovnim stvarima) o ponašanju, dužnostima i njihovim mogućnostima djelovanja u elementarnoj katastrofi, ili ratnoj opasnosti. Zanimanje za predavanja, popraćena filmovima, najbolje se vidi iz već spomenutog podatka o 70.000 posjetilaca.

Iskustvo Karlovčana iz 1966. godine kad je Kupa dosegla vodostaj od 830 centimetara, izazvala su i neke korisne posljedice: sagrađeno je ukupno 7600 metara nasipa uz Kupu i Koranu i time zaštićeno od poplave staro gradsko jezgro na desnoj obali Kupe. Planovi za daljnju izgradnju nasipa lijevom obalom Kupe već su gotovi. Karlovac će uskoro dobiti i još jedno zanimanje: dvojica ljudi radit će na mjestu čuvara vodoprivrednih objekata i nasipa. Oni će kontrolirati funkcioniranje gradskih zaštitnih nasipa i brzo reagirati u slučaju da nešto ne bude u redu. Sadašnji nasip štiti Karlovac od bujica i voda koje bi mogle imati udarnu snagu i rušilačku moć, no još uvijek se ne može garantirati da neće doći do poplave i u tom dijelu grada od povratnih ili podzemnih voda (drugim riječima, kod visokog vodostaja ni oni u zaštićenom području ne bi trebalo da potpuno mirno i nezainteresirano spavaju). Inače, grad Karlovac nije spomenut u republičkom zakonu o obrani od poplavnih voda što bi svakako trebalo izmijeniti.

Osim općinskog štaba civilne zaštite u karlovačkoj komuni je do sada osnovano 10 mjesnih štabova, po mjestima su osnovane teritorijalne jedinice, a u poduzećima radničke jedinice civilne zaštite. U Karlovcu ima i oko 500 povjerenika civilne zaštite. Čitava ova mreža može se u kratkom roku angažirati na jednom zadatku. Premda je dosta učinjeno na upoznavanju građana sa civilnom zaštitom, ipak još uvijek ne možemo biti zadovoljni kažu u Odjelu narodne obrane. Ovih je dana nabavljeno i 12.000 primjeraka knjige „Kako da se zaštitimo u ratu“. Ova naklada je dovoljna za svaku porodicu Karlovca, a povjerenici će je donijeti u svaku kuću, u svaku porodicu. Knjiga na 120 stranica (uz seriju ilustracija), govori o zaštiti u eventualnom ratu, o opasnostima, prvoj pomoći i praktičnim savjetima za svakog građanina. Vjerujemo da će dobro doći i onima koji nešto više znaju o zaštiti. U ovoj godini nastavit će se s predavanjima o civilnoj zaštiti na cijelom području komuna karlovačke regije. Preostalo je još da se bolje opreme predavači nastavnim pomagalima i nastavnim filmovima o čemu je još u prošloj godini bilo dosta govora.

Pripremio Tihomir Ivka