Karlovcu nakon 28 godina hrvatske samostalnosti više ne može biti kriv Beograd ni socijalizam , a ni Domovinski rat koji je završio prije 23 godine, to što i dalje nije u stanju osigurati svojim građanima u neke samorazumljive stvari za 21. stoljeće. Dovoljan kapacitet vrtića recimo. Nije da nije ništa po tom pitanju učinjeno, dapače, vrtići su neka od rijetkih javnih kapitalnih ulaganja s kojima se gradske vlasti mogu pohvaliti u ovih mršavih više od četvrt stoljeća kad navodno vladamo samostalno, sami sa sobom i s našim demokratski izabranim vlastima. Dakle, sazidan je novi vrtić na Turnju, pa kasnije i onaj na Švarči. Lijepo je to, ali očito nije dovoljno kad roditelji i dalje moraju hvatati veze da bi imali gdje ostavljati djecu kad idu na posao. Bit će jednog dana mjesta za sve, valjda.

Zanimljivo, onaj prvoizgrađeni u poslijeratnom Karlovcu, na Turnju, nije nova ideja, otkriva nam to pretraživanje po starim novinama. Još 1980. godine su samodoprinosom sakupljeni novci za njegovu gradnju, ali problem je bio u tome što je na mjestu gdje je trebao biti podignut vrtić, bio smješten veliki stočni sajam. Iz teksta doznajemo još nešto: situacija s vrtićima i potrebama roditelja da upišu djecu nije bila ništa bolja nego danas, sudeći po broju odbijenica bila je i mnogo gora. Ali, slaba je to utjeha i opravdanje za današnje roditelje koji imaju problema s upisom djece u vrtić, a bogme i za sadašnje gradske vlasti.

Sadržaj se nastavlja...

„Dječji vrtić ili sajmište?“, Karlovački tjednik, 4. rujna 1980.

Sredstva za izgradnju dječjeg vrtića na Turnju (za kojeg su se radni ljudi i građani karlovačke općine izjasnili uvođenjem samodoprinosa krajem prošle godine) prikupljena su i njegovoj izgradnji se već moglo prići. Međutim, sredstva stoje, izrada projektne dokumentacije također jer sporna je lokacija! Naime, dječji vrtić, kao i sve ostale centralne funkcije uostalom, locirane su u centru Turnja, upravo tamo gdje se godinama održava stočni sajam, jedini te vrste u karlovačkoj općini. Gdje sa sajmištem i da li nam takvo kakvo jest treba, pitanje je koje se već duže nameće, sada već u zaoštrenijem obliku. Nakon ukidanja stočnog sajma na Rakovcu, po nekoj sili inercije, mjesto za ovu namjenu pronađeno je (prije skoro 20 godina) u tada jedva naseljenom Turnju. Godinama, postepeno, ovo je naselje preraslo u urbanizirano predgrađe grada Karlovca, a seoski ambijent ostajao je isti. Tako danas imamo gotovo apsurdnu situaciju da u samom centru Turnja, tik uz magistralnu cestu postoji stočni sajam. Ovakva situacija je već postala neodrživa i mjesna zajednica Turanj je uputila zahtjev za ukidanje ili preseljenje iz centra ovog naselja koje sve više poprima obilježja grada. Tim više što se na toj lokaciji treba graditi dječji vrtić, toliko potreban ne samo ovoj već i ostalih 8 susjednih mjesnih zajednica.

Koliko je izgradnja dječjeg vrtića (kapaciteta 150 mjesta), hitna i ne trpi odlaganja svjedoči podatak da je ove godine 500 molbi za smještaj u vrtić odbijeno, da je u karlovačkoj općini predškolskim odgojem obuhvaćeno 1500 mališana ili tek jedna četvrtina. Ali, s druge strane, nije moguće jednu tradiciju preko noći izbrisati, nije moguće riješiti novu lokaciju jer ostaje otvoreno pitanje; tko će preuzeti na sebe obavezu održavanja i izgradnje adekvatnog prostora za ovu namjenu jer pozadina toga su financijska sredstva. Ono što je sigurno jest da je dječji vrtić prijeko potreban, da nijedan urbanistički plan općine, a niti provedbeni plan Turnja koji je na snazi od 1973. godine ne priznaju sajmište na lokaciji gdje su predviđene centralne funkcije. Sigurno je i to da nam ovakav kakav jest stočni sajam, iako je to jedini u karlovačkoj općini, nije potreban, jer je sve više poprište nedozvoljenih rabota u kojima su glavni akteri razni nakupci i prekupci, a ne međuseljačka razmjena i otkupna stanica kako je odlukom Općinske skupštine predviđeno.

Međutim, u nedostatku razvijenijeg društvenog otkupa stočarskih proizvoda, sajmište stoke je potrebno jer, kako tvrde u Komitetu za privredu Općinske skupštine, ne može se stočarima, a i građanima uskratiti mogućnost međuseljačke razmjene jer to nije samo kupoprodaja stoke već i stočne hrane, poljoprivrednih proizvoda, alatki na koji se svakog petka (iako je ta općinskom odlukom predviđeno dva puta u tjednu), slije većina stanovništva sa desne obale Korane. Upravo taj podatak da ovom stočnom sajmu uglavnom gravitiraju poljoprivrednici s tog kraja karlovačke općine ukazuje na moguće rješenje, a to je, da se stočni sajam premjesti nizvodno uz desnu obalu Korane. Bilo kako bilo, odgovor na prisutne dileme treba što skorije iznaći ,kako bi se dječji vrtić počeo graditi barem ove jeseni.

Pripremio Tihomir Ivka