KAportal KAretrovizor: Prije pola stoljeća društvo se nije suočavalo s čestim rastavama i kasnim ulascima u brak, nego sa zahtjevima za ženidbu maloljetnika | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Prije pola stoljeća društvo se nije suočavalo s čestim rastavama i kasnim ulascima u brak, nego sa zahtjevima za ženidbu maloljetnika

foto ilustracija – KAfotka.net

Poimanje institucije braka u 21. stoljeću radikalno se mijenja. Ženimo se sve manje – gotovo jedna trećina stanovništva nije u braku – ženimo se sve kasnije i kad se oženimo sve se češće rastajemo. U Hrvatskoj u 2017. godini prosječna dob ženika iznosila je nešto preko 31 godine, a nevjeste 28,6 godina. Za usporedbu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine. Nije Hrvatska nikakva iznimka u odnosu na ostale zemlje iz našeg civilizacijskog kruga, u ovim brojevima po pitanju braka smo uglavnom negdje u sredini. Primjerice, na 100 sklopljenih brakova u Portugalu dolazi 69 rastava, a na dnu te ljestvice nalaze se Maltežani gdje na 100 brakova dolazi 12 razvoda. Hrvatska je u zlatnoj sredini s 34 razvoda na sto brakova.

Prije 50 godina nisu imali ovakvih problema, drugačiji je bio život, društvene norme i životni standard, pa se sistem morao suočavati s drugačijim izazovima. Kao što se može iščitati iz zanimljivog teksta u nastavku jedan od njih je bio što učiniti s maloljetnicima koji žele sklopiti brak.

„Veća briga za kravu nego za kćerku“, Karlovački tjednik, 14. ožujka 1968.

  • Općinski sud u Karlovca izdao je tokom prošle godine 160 dozvola osobama ispod 18 godina za sklapanje brakova. Nedavno nam je i odbornik Zlatko Balaš koji prisustvuje sklapanju brakova saopćio da je sve više mladih ljudi koji ispod osamnaeste godine sklapaju bračnu vezu. Ženske su znatno brojnije od muškaraca. Osnovni zakon o braku određuje da u brak ne može stupiti osoba koja nije navršila 18 godina. Postoji mogućnost da i osobe ispod 18 godina sklope brak, ali im je za to potrebno prethodno odobrenje nadležnog suda. Zakon predviđa davanje dozvole u opravdanim slučajevima, ali je takvo odobravanje postalo formalnost. Ukoliko sud i ne izda dozvolu stranke se žale višem sudu i nakon toga uspijevaju izdejstvovati odobrenje. Sudskoj odluci prethodi dozvola liječnika. Iako se radi o važnom koraku kojeg čine mladi ljudi liječnička dozvola izdaje se na temelju površnih pregleda s uobičajenom konstatacijom: fizički i duševno spremna za brak. Je li međutim 15 godišnja djevojka zaista duševno sposobna za sklapanje bračne veze? Da ovakvo pitanje nije suvišno potvrđuje i dijalog kojeg je jedan sudac imao s 15 godišnjom djevojčicom koja je tražila dozvolu za sklapanje braka. Između mnogih podataka koji su zanimali suca on se zanimao i za budućeg supružnika, pa ju je pitao: Koliko ga dugo poznajete? „Tri tjedna“, odgovorila je djevojčica. „A kako ste se upoznali?“ „Preko Plavog vjesnika“. „Znaš li što je po zanimanju?“ „Ne znam.“ Isto pitanje sudac je postavio ocu djevojke i dobio slijedeći odgovor: „Ne znam ništa o njemu. Samo jednom sam ga vidio.“

    Nakon toga uslijedio je razgovor za kojeg se u početku mislilo da nema zajedničkog s predmetom. Imate li kakvu stoku kod kuće – upitao ga je sudac. Imam – odgovora otac začuđeno. Jesi li kad prodao koju kravu? – nastavlja sudac. „Jesam.“ „Jesi li pritom gledao da ti krava dođe u dobre ruke, kod dobrog gazde?“ „Jesam, kako ne. Znate nije svejedno kome će te blago prodati.“ Pa kako onda ne vodiš računa kome kćer daješ – pitao ga je sudac i odbio da izda dozvolu za sklapanje braka. Ovakvih primjera ima više. Tako je jedna 15 godišnja djevojka tražila dozvolu da sklopi brak s muškarcem koji živi u Australiji. Upoznala sam ga dok su kopali neke kanale u našem selu – priča djevojka. „Poslije mi je pisao i zvao me da dođem k njemu.“ Ni otac se nije tome protivio. Neka se uda i neka mi briga prođe – kaže otac pred sucem. Sudac ni u ovom slučaju nije htio izdati dozvolu iako je starateljski organ kome se obratio ocijenio da ne bi trebalo spriječavati djevojku da se otisne preko oceana i krene u neizvjesnost, koju ona sa 15 godina ne može ni da shvati. Sud je ostao jedini koji u pojedinim slučajevima uspije spriječiti da ne dođe do besmislenih brakova. Kod donašanja odluka sudac preuzima veliku odgovornost. S obzirom da mladi olako stupaju u bračnu vezu posljedice takve odluke mogu biti kobne. Tako se sada potuca jedna mlada žena. pošto su je muž i njegovi roditelji otjerali od kuće. Jedno vrijeme provela je i u duševnoj bolnici. Sud je doduše odbio da raskine njihov brak, ali što to vrijedi kad ne smije u kuću u kojoj zna samo za batine. Naravno ne završavaju svi brakovi tako. Većina od njih nisu tako crni iako se sve više događa da takvi supružnici nakon nekoliko mjeseci zatraže rastavu. Iz takvih brakova najviše stradaju djeca koja ostaju na teret društvu.

    Dok pojedine djevojke i mladići olako ulaze u bračnu vezu ima sela oko Karlovca u kojima je običaj da se djevojke mlade udaju. Tako u Draganiću djevojku od 17 godina već smatraju starom za udaju. Ovdje su mnoge djevojčice sa 15 godina stupile u brak i tako od djeteta postale žene i majke, a da za djevojaštvo nisu ni znale. U većini ovakvih brakova kriju se interesi roditelja. U želji da povećaju imovinu roditelji udaju svoju djecu, a ovima jedino preostaje da dođu pred sud i uvjeravaju suca kako su se „uzeli“ iz ljubav… U zanimljive slučajeve ženidbe maloljetnika ima i anegdotalnih situacija. Tako je jedna 16-godišnja djevojka dovela svog zaručnika pred suca tražeći dozvolu da se uda za njega. Oboje su imali dugu kosu i sudac u prvi trenutak nije znao tko je muškarac, a tko ženska. Zato je pitao: Tko je od vas dvoje muško? Kad se javio „pravi“ sudac ga je poslao u brijačnicu da se ošiša i onda dođe kao kandidat za ženidbu.

    Pripremio Tihomir Ivka

  • Odgovori