AKTUALNO

KAretrovizor: Prije 50 godina kompjuterizacija u Karlovcu najavila smanjenje broja knjigovođa, današnja manju javnu upravu - nije se dogodilo ni jedno ni drugo

KAretrovizor: Prije 50 godina kompjuterizacija u Karlovcu najavila
smanjenje broja knjigovođa, današnja manju javnu upravu - nije se
dogodilo ni jedno ni drugo

Statistički podaci kažu da oko tri četvrtine hrvatskih domaćinstava posjeduje osobno računalo i otprilike jednako toliko ima pristup internetu. Osobine računala imaju i novi „pametni“ televizori pa „pametni“ telefoni, pa možemo reći da je i kod nas kompjuterizacija sveprisutna. I u javnim službama više nema ureda bez kompjutera, nema veze što ih neki političari i na lokalnoj i na državnoj razini jedva znaju upaliti, mora ga se imati. Koliko kompjuteri pojednostavljuju stare procedure, skraćuju vrijeme obrade podataka, olakšavaju komunikaciju, ne treba niti spominjati. Po toj logici, ne tako davno se najavljivalo da će sveopća kompjuterizacija značiti i sve manju i efikasniju javnu upravu. Ali, avaj, iz nekog razloga broj državnih i lokalnih službenika u nas i dalje raste. Birokracija u režiji hrvatske politike je divlja zvijer koju ni kompjuterizacija ne može ukrotiti.

Ta ideja da će s tehnološkim napretkom, s kompjuterom u svakom uredu život i svijet za građane, ali i javne službenike biti jednostavniji, ne datira iz vremena kad su Bill Gates i Steve Jobs postali globalne zvijezde. Seže u vrijeme kad su laptopi i mobiteli bili znanstvena fantastika iz Star Treka. Barem tako sugeriraju članci iz starih karlovačkih novina kad su se gradske vlasti, samo dvije godine od svjetske premijere namjerile kupiti tada moćni kompjuter nove generacije IBM 370, kako bi lakše procesirali podatke radnih organizacija i – smanjili broj knjigovođa. Bojimo se da je ta nakana završila baš kao i recentna pretpostavka da će posvemašnja kompjuterizacija rezultirati manjom, ali efikasnijom javnom upravom.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

„Elektronski knjigovođe“, Karlovački tjednik, 21. rujna 1972.

Nema tome davno kako u Karlovcu nije bilo ni jednog računara. Danas već ima oko pedeset računara srednje mehanografije (asketa). Ni jedan preobražaj nije bio tako brz kao upravo na području računara. Jugoturbina je bila ta koja je prva nabavila računare tipa Aritma (još 1963. godine), ali su oni već danas zastarjeli.

Tako brz prodor mehanografije izazvao je potrebu da se stvori jedan elektronski računski centar za više korisnika. Centar za mehanografsku obradu podataka u Karlovcu već ulazi u petu godinu svog rada. Osnovalo ga je 1967. godine sedam osnivača (Pamučna industrija, Kraš, Kordun, OTP, Novotehna, Općinska skupština i drugi). Godine 1968. Centar je nabavio računar Gama X francuske proizvodnje koga su već danas pregazile potrebe i vrijeme. Nabavljen je računar IBM s centralnom memorijom osam puta-jači od Game X. Na tom računaru u Centru žele da do kraja godine ostvare sva područja obrade.

- Želimo nabaviti jedan moćan, snažan računar, kaže direktor Centra Josip Papst. „Zato smo već ugovorili kupnju računara IBM 370 s velikom memorijom. Tada bi tek mogli zadovoljiti sve potrebe u obradi podataka.“

Centar danas obrađuje podatke za više korisnika: sve mehanografske operacije rade za industriju (veća područja) i trgovinu, a Centar ima integriranu obradu komunalne djelatnosti i bankarske poslove. Poslije višegodišnjeg traženja životnog prostora, sada se ukazala prilika da se i to konačno riješi. Tvornica „Ivo Marinković“ jedna od osnivača Centra, ustupila je Centru zgradu nekadašnje kožare kod željezničkog mosta. Sad se ta zgrada adaptira i nadaju se da će do kraja godine useliti. Tu će se dobiti veliki prostor od 1400 kvadratnih metara gotovo deset puta veći od sadašnjeg u zgradi SDK. Zanimljivo je da su radnici Centra dobrovoljno radili na uređenju nove zgrade gotovo cijelo ljeto. Kolektiv Centra broji 30 ljudi. Oni rade u dvije smjene od 6 ujutro do 10 navečer. Određeni poslovi rade se u kratkom roku, jer moraju na vrijeme biti dovršeni. Radi se i subotom, nedjeljom i državnim praznicima. Režim rada je takav da zahtijeva maksimalno zalaganje svakog radnika. Pojedinci nisu mogli izdržati takav tempo, pa su napustili posao.

Usvajanje nove tehnologije elektronske obrade podataka traži iskustvo i redovno usavršavanje. Elektronska obrada traži stoga mlade ljude, koji su u stanju podnijeti i veće napore, a voljni su da se neprekidno usavršavaju u tom poslu. Centru smatraju da bi sve rutinerske poslove knjigovođa, trebali preuzeti automatizirani strojevi, koji će programski točno, jasno i brzo raditi, a ljudi bi se trebali prekvalificirati na intelektualne poslove, na analiziranje pojedinih rezultata obrade. Iako već postoje pet godina u Centru za obradu podataka kažu da će proći još pet dok steknu puno pravo građanstva. Kažu kako se uz zanatsku obradu podataka, bore i protiv otpora i nerazumijevanja. Međutim nema te sile, koja bi spriječila prodor elektronskih računara u svakodnevni život čovjeka.

Pripremio Tihomir Ivka

Izdvojeno


Reci što misliš!