U ovo doba stagnacije Karlovca, odnosno neambicioznosti političkih vodstava da ga po važnosti, izgradnji, napretku…drže tamo gdje je bio prije 50, 100 ili 150 godina, lijepo se prisjetiti vremena kad je grad na četiri rijeke prednjačio u mnogočemu u Hrvatskoj. Ovaj put se osvrćemo unazad po pitanju odnosa Karlovca i knjige, odnosno knjižnica. Karlovac je kao što je znano, prije Zagreba imao čitaonicu, odnosno knjižnicu, „Ilirsko čitanja društvo“ otvorenu 1838., kratko vrijeme nakon prvog Varaždina. Nakon seljenja po priručnim zgradama po gradu, prije nešto manje od pola stoljeća političke strukture odlučile su izgraditi prvu zgradu isključivo za potrebe knjižnice. Od ideje do otvaranja 1976. prošlo je pet godina, i zamislite, u tom jednoumlju – kao što se vidi iz teksta u nastavku – konzultirani su građani, odnosno članovi knjižnice gdje bi bilo najbolje izgraditi to zdanje. Kao što se vidi, nekoliko lokacija je bilo u igri i na kraju je moderna zgrada podignuta u smislenom okruženju Novog centra i urbanističkog reda, dok nije došlo vrijeme u kojem su kao građani počeli odlučivati o svemu, ali nekako je politika našla načina da to eskivira i dogovori s nekim novim „elitama“ ispod stola izgradnju crkve „selske“ arhitekture prema kojoj se svetište Sv. Josipa izgrađeno 60-ih godina doimlje kao Le Corbusierovo djelo. O šaci u oko koja upotpunjuje urbanistički voluntarizam, auto salonu Rudman da i ne govorimo. Uglavnom, nečija davnašnja ambicioznost ostavila nam je u nasljedstvo gotovo izgrađen Karlovac, ali to ne može biti opravdanje za nedostatak strasti naših demokratski izabranih lokalnih vlasti i gradonačelnika po pitanju njegove daljnje izgradnje. Uvijek se može bolje i više. Može se i pametnije odrediti prioritete. Za početak, nije normalno da Karlovac ima high-tech građevinu slatkovodnog akvarija, a nema dovoljno vrtićkih kapaciteta za svu karlovačku djecu predškolskog uzrasta. „Lokacija: Park kod Edisona“, Karlovački tjednik, 6. svibnja 1971.

Na skupu građana što ga je sazvala radna zajednica Gradske biblioteke prevladao je prijedlog da se nova gradska biblioteka gradi na mjestu dječjeg parka kod kina „Edison“, na mjestu gdje je nekada stajala crkva. Ovo je predloženo zato što u užem dijelu grada nema pogodnog mjesta za izgradnju te kulturne ustanove, a novi dio grada još uvijek je predaleko od korisnika članova biblioteke. Kao što je poznato, gradska biblioteka gradila bi se etapno. U prvom stadiju izgradilo bi se 1200 kvadratnih metara korisne površine što bi podmirilo potrebe grada za idućih petnaestak godina. U drugoj etapi, biblioteka bi se udvostručila po korisnom prostoru i predstavljala reprezentativnu ustanovu za grad do 200 tisuća stanovnika. Naravno, zanima nas sada bliža perspektiva te ustanove. Nije svejedno gdje će početi gradnja biblioteke. Teško je reći je li najbolje rješenje da se gradi kraj kina „Edison“. U razgovoru s građanima spomenuto je čak devet lokacija (Štrosmajerov trg, Radićeva ulica, Ruski put, Kurelčeva ulica, Vunsko polje, bivša kadetska škola i novi dio grada). U svim kombinacijama iznikla je i ideja da se proda sadašnji prostor Galerije „Karas“ i da se zajedno s bibliotekom gradi i galerija u istoj zgradi. Novac od prodaje trebalo bi da je dovoljan za gradnju galerije. Kako će konačno izgledati prijedlog za gradnju? Za sada to ne znamo. Zato se predlaže da o svemu još porazgovaraju građani članovi biblioteke, pa da se konačno odluči gdje će stajati nova biblioteka. U svakom slučaju, Karlovčanima ne bi trebalo biti svejedno gdje će biti i kako će izgledati biblioteka...

Sadržaj se nastavlja...

Pripremio Tihomir Ivka