Ravno 15 godina nakon 2. svjetskog rata Karlovac je dobio svoj prvi neboder u pravom smislu najprihvaćenije definicije da je neboder zgrada od 10 ili više katova ne računajući prizemlje. Onaj na uglu današnje Ulice kralja Tomislava i Nazorove, djelo nedavno preminulog karlovačkog arhitekta Milana Bijelića. Sanmo godinu kasnije izgrađen je jedini poslovni neboder u gradu u kojem je smještena Fina i porezna uprava. U roku od samo desetak godina izgrađeno je desetak nebodera, uključujući i najvišu zgradu u gradu „zeleni“ neboder, visok 51 metar, izgrađen 1971. Zanimljivo postignuće za političko-ekonomski sustav za koji se danas voli tvrditi kako se u njemu nije ništa i malo radilo, a kad se radilo, radilo se neracionalno

Potrebe i prioriteti, politika, ali i ambicije gradskih vodstava su se u međuvremenu stubokom promijenile, pa s tim i visina i brojnost novih zgrada u Karlovcu po modelu, niske ambicije, niske zgrade. Umjesto novih modernih stambenih i inih prostora, 15 godina nakon ovog našeg Domovinskog rata, dobili smo samo inflaciju gradnje trgovačkih centara na najdragocjenijim gradskim površinama, uglavnom urbanistički sasvim neprilagođene okružju u kojem su se našli.

Sadržaj se nastavlja...

Ironično, i prvi karlovački neboder, kad ga se već nije moglo srušiti i od njega napraviti ogromnu limenu škatuljus još većim parkiralištem, nije uspio izbjeći šopingizaciju grada. Naime, u njegovom prizemlju, na mjestu gdje je nekad bila reprezentativna kavana i noćni klub, danas je velika samoposluga Konzuma i kockarnica.

„Iz ptičje perspektive“, Karlovački tjednik, 18. veljače 1960.

Uskoro će biti potpuno dovršeni radovi na prvom karlovačkom neboderu. Ta najviša zgrada u Karlovcu visoka je 37 metara i ima 11 katova i 44 stana. U prizemlju nebodera nalazit će se moderna kavana, restoran i prvi noćni bar u gradu na Kupi i Korani. S vrha novog nebodera pruža se lijep pogled na čitav grad i okolicu. Odavle se mogu odjednom vidjeti kao na dlanu gotcvo svi karlovački krovovi sve od Ilovca pa do Švarče. Iz te ptičje perspektive primjećuje se kako Karlovac u posljednje vrijeme polako „osvaja“ okolna nizinska polja. No, iako Karlovac leži u nizini i ima gdje da se širi, kako tvrde urbanisti, on će se u perspektivi razvijati u svim pravcima; horizotalno i vertikalno. Naime, u najskorije vrijeme će se podići još desetak nebodera, koji će „niknuti“ u raznim dijelovima grada. Nedavno u centru Karlovca počeli su pripremni radovi na gradnji novog nebodera, na mjestu gdje će se postepeno izgraditi moderni opskrbni centar grada. Taj drugi karlovački neboder će također biti visok 37 metara, a sastojat će se od 11 katova. To će biti centralni objekt čitavog kompleksa zgrada budućeg opskrbnog centra. U njemu će se, osim Tržne uprave, smjestiti i trgovinska komora, ugostiteljska komora, klub privrednika, DOZ i drugi uredi. Po ugledu na Ljubljanu i Zagreb na najvišem katu nebodera bit će uređena kavana.

Zavod za stambeno-komunalnu izgradnju grada Karlovca počet će, po svoj prilici još ove godine, graditi u predjelu Vunskoe polja kraj Korane skupinu od tri nebodera. Svaki neboder će imati 48 stanova. Ova tri nebodera možda neće opravdati svoje ime, jer će imati tek osam katova. No, bit će podignuta u obliku takozvanih „toranjskih zgrada“, tako da će predstavljati tipične nebodere.

Najveći neboder u Karlovcu, međutim, izgradit će se za dvije-tri godine. Za tu veliku stambenu zgradu, koja će biti visoka oko 50 metara, a imat će 16 katova, već je izrađen idejni projekt. U sekretarijatu za komunalne poslove Narodnog odbora općine može se vidjeti još nekoliko maketa budućih karlovačkih nebodera. Oni će biti razbacani poput osamljenih vertikala na svih 20 četvornih kilometara površine koju danas pokriva karlovačko gradsko područje.

Kako izjavljuju karlovački graditelji, ekonomičnije je graditi u visinu, nego u širinu, pogotovu na zgradama koje prelaze osam katova. Naime, izgradnjom nebodera dobije se veći broj stanova, koji se nalaze nad relativno uskim temeljima, pa ih pokriva samo jedan krov. Unutrašnje instalacije (voda, električna struja, uređaji za zagrijavanje, koncentrirane su na manjem prostoru. Osim toga, za vrijeme gradnje nebodera cjelokupna mehanizacija građevinskih poduzeća nalazi se dulje vremena na istom mjestu, što također znatno pojeftinjuje radove. Pri izgradnji u „širinu“, međutim, mnogo se troši, uz ostalo, na razne komunalne uređaje: nove ulice, vodovodne cijevi, na električnu mrežu i drugo.

Pripremio Tihomir Ivka