AKTUALNO

KAretrovizor: Nizinska pruga Zagreb – Rijeka; opsjena političkih elita stara pola stoljeća

KAretrovizor: Nizinska pruga Zagreb – Rijeka; opsjena političkih
elita stara pola stoljeća

Otkad je demokratske Hrvatske, valjda nije bilo nijedne Vlade koja u svoje krupne infrastrukturne planove nije uvrstila nizinsku prugu Zagreb-Rijeka. No, uvijek i ispočetka infrastrukturni planovi su se pretvarali u infrastrukturno sanjarenje s obzirom da je u Hrvatskoj od 1990. izgrađeno samo, brojkom i slovima, 12 kilometara i 175 metara nove pruge, ali su neke mnogo duže razmontirane kao ona između Karlovca i Siska. Navodno je i novi premijer nedavno u Litvi s Kinezima razgovarao upravo o ostvarenju te velike hrvatske želje o bržem spajanju Zagreba i Rijeke prugom. Baš kao što je s Kinezima svojevremeno o tome razgovarala Milanovićeva vlada, pa je shvatila da Kinezi traže i nešto više od povrata investicije, političke protuusluge u EU. Brzo su odustali od dogovora, pa će biti čudo ako sada EU regulama i utjecajima još odaniji Plenković zaključi drugačije.

S karlovačke točke gledišta, možda i bolje ako se imaju na umu planovi koji bi nam tu drugu prugu opet na silu uvalili u istočna gradska predgrađa kao što su svojevremeno i sjevernu varijantu auto-puta od kojeg nemamo ništa osim zagađenja.

Sadržaj se nastavlja...

Upravo se čita

Da je taj plan o nizinskoj pruzi mnogo starija fatamorgana od ove naše demokratske može se razaznati iz starih novinskih članaka o „pruzi budućnosti“ koja je i skoro pola stoljeća kasnije...pruga budućnosti. Ono što je tada bio ambiciozni plan, da ne kažemo science fiction, kao što je brzina prijevoza od 200 km/h, je i 2016. znanstvena fantastika. Čisti deja vu.

„Kada pruga budućnosti“, Karlovački tjednik, 3. listopada 1974.

U Osnovnoj privrednoj komori Karlovca održana je prošloga tjedna prva rasprava o Nacrtu dugoročnog programa razvoja pruga ŽTP-a Zagreb do 1985. godine, pri čemu je posebna pažnja pridata „pruzi budućnosti“ Zagreb - Karlovac - Rijeka - Bakar.

O potrebi izgradnje nove moderne pruge od Zagreba prema Rijeci govori se već nekoliko godina, jer sadašnja pruga, dužine 228,7 km, ima ograničene prijevozne mogućnsti, ali zbog materijalnih problema izrada nacrta počela je tek prošle godine. Projektnim studijama je predviđeno da se između Karlovca i Zagreba izgradi još jedan kolosijek, jer će cijela pruga biti dvokolosiječna, a da se na postojećoj pruzi izvrše manje rekonstrukcije. Prema jednoj varijanti „pruga budućnosti“ će ići dolinom rijeke Kupe, a na njenoj trasi je predviđena i izgradnja 25 kilometara dugog tunela ispod Risnjaka, između Broda na Kupi i Krasnice.

Izgradnjom suvremene željezničke veze između Zagreba, Karlovca i Rijeke omogućit će se racionalniji i ekonomičniji prijevoz putnika i robe, i to ne samo zbog toga što će na novoj pruzi biti omogućene veće brzine vlakovima (do 200 km za putničke i 120 km na sat za teretne vlakove), nego i zbog toga što će pruga biti skraćena za oko 70 kilometara. Kako je upravo u toku izrada Generalnog urbanističkog plana grada Karlovca predstavnici ŽTP-a Zagreb, urbanisti i predstavnici Skupštine općine Karlovac, razmotrit će mogućnost rješenja željezničkog čvora u gradu i pitanje eventualne nove željezničke stanice u Karlovcu.

Za izgradnju nove željezničke veze između Zagreba i mora zainteresirane su mnoge organizacije udruženog rađa koje će sudjelovati u financiranju izgradnje ovog magistralnog željezničkog puta, a ŽTP Zagreb će, kako je predviđeno, osigurati oko 26 posto sredstava ukupnih investicija.

Iako je trenutno najveća pažnja posvećena pruzi Zagreb - Rijeka, ni ostale pruge neće ostati zanemarene. Predviđeno je da se do 1977. godine izvrše rekonstrukcije „kordunske“ (Karlovac - Sisak), „ličke“ i „goranske“ pruge, te da u svojim projektima i planovima željeznica treba voditi računa o razvojnim tendencijama nerazvijenih krajeva karlovačko-kordunske i ličke regije.

Pripremio Tihomir Ivka

 

Izdvojeno


Reci što misliš!