Natječaji za poslove u javnim službama u demokratskoj Hrvatskoj – to već vrapci na grani znaju – većinom su farsa za zadovoljenje zakonske forme. U stvarnosti, ispred iskustva, znanja, prijašnjih profesionalnih uspjeha, obrazovanja najvažnija je kvaliteta koja to nije; pripadnost stranci koja drži vlast. I što je razina vlasti niža, to je postotak natječaja namještenih za podobne veći. Sve je farsa i sve je uvijek po zakonu, ponekad se izgovor – kad je slučaj baš frapantan, a kandidat stranke napadno stručno inferiorian drugim kandidatima - pronađe u floskuli da je neka javna funkcija politička, pa je i izbor pitanje političe odluke. U drugim slučajevima naći će se načina da podobnik ispadne najbolji, paleta mogućnosti je široka, nezakonita i de facto nedokaziva. Spomenimo samo doturavanje unaprijed pitanja na testiranju. Iz pola stoljeća starog teksta u nastavku, možemo donijeti dvojaki zaključak na ovu vječno aktualnu temu: ili se iza lijepih riječi skrivala ista protekcija za unaprijed odabrane ili je u neka stara vremena javni interes bio ispred privatnog, odnosno gledalo se da se izaberu oni koji poduzećima i institucijama mogu donijeti uspjeh, odnsono prosperitet. Zanimljivo, baš kao i danas, niti u jednom trenutku se kao uvjet za sjedanje u direktorsku fotelju nije spominjala pripadnost komunističkoj partiji. Valjda se to podrazumijevalo. Baš kao što se danas podrazumijeva pripadnost nekim novim partijama.

„Natječaji za 11 direktora“, Karlovački tjednik, 13. siječnja 1966. godine

Sadržaj se nastavlja...

Prvi dio aktivnosti u procesu reizbornosti direktora u jednom dijelu radnih organizacija s područja karlovačke općine je završen. Konačno je poznat spisak radnih organizacija čiji direktori podliježu reizbornosti. To su Opće trgovačko poduzeće, Gradska biblioteka, Štamparski zavod „Ognjen Prica“, Ugostiteljsko poduzeće „Banija“, Elektro-poduzeće „Elektron“, Gradski muzej, Vodna zajednica „Kupa-Kupčina“, Trgovačko poduzeće „Agropromet“, Stolarsko poduzeće „Bor“, Osnovna škola Rečica i Đački dom „Nada Dimić“. Međutim do zadnjeg časa je izgledalo da će reizbornošću biti obuhvaćeno još nekoliko radnih organizacija. Naime, priličnu zbrku izazvalo je različito tumačenje propisa nakon brojnih spajanja i pripajanja radnih organizacija u procesu integracije koji se u posljednje vrijeme odigrao u Karlovcu. Čim je utvrđen spisak radnih organizacija koje su obavezne raspisati natječaje za radna mjesta direktora u radnim organizacijama na koje se to odnosi, izabrane su komisije koje treba da provedu reizbornost. Komisije su upoznate s osnovnim postavkama i zakonskim tumačenjima u principu reizbornosti direktora i zatim se prišlo raspisivanju natječaja. Tekstove natječaja pregledavala je općinska komisija, koja je vodila računa da natječaji budu raspisani u skladu sa Statutarnim postavkama iz statuta radnih organizacija i zakonskim postavkama. Dogovoreno je da se natječaji raspišu s rokom od 15 do mjesec dana i istovremeno objave u tjednoj i dnevnoj štampi. U obrazloženjima datim prilikom provođenja u život principa reizbornosti naglašeno je da reizbornost ne treba poistovjećivati s rotacijom, već da je svrha reizbornosti da se ostvare i suštinska samoupravi]ačka prava, da se demokratskim putem radne organizacije odluče kome će dati povjerenje da stoji na čelu radnih organize cija.

- Reizbornost na najdemokratskiji način omogućuje da se sposobni direktori ponovo izaberu da rukovode organizacijom, a oni koje je vrijeme pregazilo ili iz objektivnih razloga ne mogu obavljati poslove koji stoje pred radnim organizacijama u dinamici privrednih zbivanja izazvanih reformom, mogu se isto tako demokratskim putem zamijeniti, a da im se istovremeno oda priznanje za dugogodišnje rukovođenje radnim organizacijama kojima su stajali na čelu - naglašavano je kroz sve rasprave o provođenju ustavne postavke reizbornosti direktora.

Raspisivanjem natječaja za direktore u spomenutih 11 radnih organizacija praktički je završen prvi dio posla, onaj čisto tehnički. No sad predstoji ozbiljniji posao, a on se sastoji u izboru novih direktora između kandidata koji će se prijaviti na natječaje. Pri tome će radni kolektivi ponovo polagati ispit zrelosti jer o kvalitetnom izboru direktora uvelike će ovisiti uspjeh radne organizacije u predstojećem razdoblju. Do zaključenja natječaja ostaje oko mjesec dana i za to vrijeme trebat će u radnim organizacijama izvršiti načelne pripreme o profilu čovjeka kakav je potreban za svako radno mjesto, a nakon što natječaji budu zaključeni, a kandidati poznati trebat će izvršiti završni i najvažniji zadatak: između više kvalitetnih izabrati najboljeg čovjeka.

Pripremio Tihomir Ivka