Biti dužan, osim ako nije riječ o kreditu za posao ili rješavanje osnovnih životnih pitanja kao što je stambeno, nekad davno je bilo društveno neprihvatljivo ponašanje. Danas, u dekadentnoj fazi potrošačke kulture, banke nas same potiču i mame da odemo u minus i uđemo u zatvoreni krug dužništva bez previše razmišljanja. Dovoljno je otvoriti račun u banci, već vam na kućnu adresu stiže ponuda ili potrošačka kartica s dozvoljenim minusom bez obzira što možda nemate ni kune na tom računu.

Za mnoge je to poticanje neodgovornog financijskog ponašanja prevelik izazov o čemu bi imalo ponešto reći oko 330 tisuća blokiranih Hrvata, što bi bila gotovo svaka deseta punoljetna osoba u Hrvatskoj. U ovo naše čudno vrijeme banke poput prepredenih lihvara navlače ljude da se usose, njima je nečija uništena sudbina samo dio statistike u kalkuliranju profita. U ekstremno suprotnoj situaciji živjelo se ovdje u nekim drugim vremenima: suočene s nestašicom novca u vrijeme kad novac banaka nije bio virtualan, pokušavale su ograničiti emisiju kredita građanima. Ali, na ovim prostorima ljudi su do savršenstva uvježbali vještinu pod radnim nazivom „snađi se, druže“.

Sadržaj se nastavlja...

Nije bilo propisa u kojem se nije tražila i pronašla rupa. I u nepotrošačkom društvu ljudi su voljeli trošiti. I kao što se vidi iz teksta u nastavku, nisu birali sredstva da dođu do jeftinog novca za trošenje.

„Krediti“, Karlovački tjednik, 30. rujna 1979.

Na Kreditnom odjelu Karlovačke komercijalne banke, koji je najbolji barometar kreditne potrošnje, posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno stupanjem na snagu novih uvjeta za kreditiranje kojima su osjetno povećana učešća za sve vrste potrošačkih kredita, uz primjetnu stagnaciju već klasičnih kredita nezapamćen skok bilježe takozvani liječnički krediti, te krediti koji se izdaju za preseljenje. Na temelju ovih pokazatelja nameće se ocjena da je proteklih nekoliko mjeseci, naglo, u Karlovcu porastao broj kronično oboljelih osoba, odnosno da je izgrađeno na desetine novih stanova. I jedna i druga pretpostavka ne odgovara stvarnosti, već je riječ o „spretnom manevru“ preko kojega pojedinci uz odgovarajuće potvrde nadležnih organa, odnosno liječnika, dolaze do kredita koji nisu opterećeni učešćem.

Da ova pojava nije beznačajna, najbolje govore podaci. U siječnju, veljači i ožujku broj izdatih kredita za ove namjene iznosio je desetak mjesečno, no stupanjem na snagu novih restriktivnih mjera taj broj se nekoliko puta povećao i samo za proteklih 8 mjeseci Karlovačka komercijalna banka izdala ih je oko 280. Banke su pred ovom najezdom nemoćne jer se krediti izdaju na osnovu potvrda. Kolektivu je vrlo teško, čak nemoguće ocijeniti kome je, recimo, liječnički kredit potreba a kome nije. Istini za volju ne radi se pozamašnim sredstvima, no ostaje pitanje koliko su pojedine službe i medicinske ustanove, koje izdaju potvrde na osnovu kojih se dižu krediti, spremne da svojim ponašanjem pomognu stabilizaciju. Sasvim je sigurno da su ti kolektivi usvojili stabilizacione programe, no ovi konkretni primjeri ipak ukazuju da ih nije mimoišao formalizam.

Pripremio Tihomir Ivka