KAportal KAretrovizor: Nekad su vodstva Karlovca i Zagreba partnerski dogovarala suradnju - danas je to jednosmjerna ulica u pravcu Zagreba | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Nekad su vodstva Karlovca i Zagreba partnerski dogovarala suradnju – danas je to jednosmjerna ulica u pravcu Zagreba

foto KAfotka.net
foto KAfotka.net

Iako su tu na 50 kilometara, iako ih veže najstariji auto-put i najbrža dionica pruge Hrvatskih željeznica, Karlovac i Zagreb na institucionalnoj razini funkcioniraju kao dva svijeta. Zagreb je samodovoljan, država u državi, a Karlovac, odnosno njegovo vodstvo ne pokazuju neku ambiciju pokušaja čvrščeg povezivanja i postizanja bolje suradnje u ostvarivanju komplementarnih interesa. Naime, kad su se ono zadnji put sastala vodstva Karlovca i Zagreba?

No, život teče i bez politike i političara, stotine Karlovčana svakim jutrom kreće zarađivati za kruh i obrazovati se u hrvatski glavni grad, a i putovati u Zagreb po ono čega u Karlovcu nema, od kina i velikih koncerata, do vrhunskih sportskih događaja i mondenih trgovina…Uglavnom je to jednosmjerna ulica, ona u pravcu Zagreba. U vrijeme kad je Karlovac bio ambicioznija i u hrvatskih okvirima važnija sredina, karlovačku su vodeće strukture razmišljale logičnije i praktičnije; kako iz blizine Zagreba izvući veću korist za Karlovac i Karlovčane. Iz priloženog teksta iz davnina vidimo kakve su sve ideje bile u optjecaju, koliko malo ih se ostvarilo i koliko ih ima koje bi i danas mogle biti aktualne.

Otvoreni gradovi – brži razvitak, Karlovački tjednik, 13. veljače 1975.

  • Zagreb je otvoren grad. Previše je malen da bi se zatvarao u svoje granice, pa traži i tražit će mogućnosti za živu suradnju s regijama što ga okružuju. Karlovac nadi čitav niz zanimljivih područja suradnje od privrednih poduhvata do turizma. To je rečeno na prvom dogovoru predstavnika Zagreba i Karlovca što je prošlog petka održan ovdje u Karlovcu. Ivo Vrhovec, predsjednik Skupštine grada Zagreba, Dragutin Plašč, predsjednik Konferencije SK Zagreba, Slavko Šajber, sekretar Gradskog komiteta SK, zamjenik sekretara Ivo Latin, predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine građa Zagreba Stjepan Ježinec, predsjednik Privredne komore Zagreba Zorislav Šonje i direktor Kreditne banke Vlado Bogater obišli su novi stadion i rekreacionu zonu na Korani, zgradu Medicinskog centra na Svarči i pogone Karlovačke pivovare, udružene u poduzeće Zagrebačke pivovare. U maloj vijećnici Skupštine općine u Karlovcu s predstavnicima Zagreba razgovarali su: inž. Ivica Vukelić, Frano Mastelić, Milan Pavić, Miloš Ercr, Drago Zabcrski, Slobodan Bunčić, Petar Starčević, Anđelko Radovinović, Drago Furač i Ivica Mihalić. Gdje su dodirne točke suradnje Zagreba i Karlovca? Prije negoli nabrojimo samo neke od njih, valja reći da tu granica nema. Naime, sva područja djelatnosti, gdje radne i druge organizacije mogu naći bilo kakav obostrani interes, mogu se iskoristiti za suradnju. Pitanje je samo, kako pronaći te obostrane interese i tko bi trebao biti inicijator surađivanja. Zbog toga je i rečeno da i u Zagrebu i u Karlovcu valja “probuditi“ stručne službe koje bi zajednički pronalazile dodirne točke dviju regija (Privredne komore, Zavodi za plan i dr.) Neosporno je da danas Zagreb i Karlovac imaju takve preduvjete da ih oni naprosto „guraju“ da traže sve moguće oblike suradnje. Tu je u prvom redu auto-put koji Karlovac i Zagreb povezuje bolje i sigurnije negoli što su povezani pojedini dijelovi Zagreba međusobno. Uz to je Karlovac privlačna rekreativna zona (sa četiri rijeke, turističkim zaleđem i dr.), a isto tako i zanimljiva sirovinska baza (prehrana i sl.) i, konačno, zanimljiv privredni partner (metal, tekstil, koža, drvo). To je bila i okosnica razgovora Zagrepčana i Karlovčana u kojem je između ostaloga i spomenuto:

    – da je nekoliko radnih organizacija u karlovačkoj regiji već udruženo sa zagrebačkim organizacijama (Žito-proizvod, Pivovara, Mljekara, Jugokeramika i dr.), a isto tako da se nastoji da neke radne organizacije s razgranatom proizvodnjom lociraju svoje pogone na području ove regije (RIZ, Jugoturbina, Mobilia, PIM i dr.). Mnogobrojne su radne organizacije koje mogu razvijati takav oblik suradnje, ali se mogu tražiti i mogućnosti u specijaliziranim oblicima (primjer: štamparija „O. Prica“ i tvornica lijekova „Pliva“),

    – da je Karlovac zainteresiran (upravo zbog svoga geografskog položaja) da ponudi i Zagrebu i Rijeci organiziran skladišni prostor za sve robe što putuju iz srednje Evrope na more i obratno.

    – da ova regija može apsorbirati znatan dio izletničkog turizma Zagreba, a posebno da se zajednički može raditi na razvijanju rekreacione zone uz Koranu.

    – da je Karlovac sposoban da vrlo živo surađuje na daljnjem razvitku petrokemijske industrije u okviru INE i OKI-a.

    – da već sada valja razmišljati o razvijanju stambene izgradnje zagrepčana u Karlovcu, jer ta udaljenost uliskoj budućnosti (a već i sada), neće biti prepreka da se radi u Zagrebu, a živi u Karlovcu.

    – da planeri i Zagreba i Karlovca prije negoli završavaju planove razvoja unesu u njih i zajedničke akcije. To naravno iziskuje i prethodnu analizu mogućnosti zajedničkog razvijanja pojedinih područja o čemu bi trebalo da brinu stručne službe.

    Razgovori Zagrepčana i Karlovčana protekli su u međusobnom informiranju i stvaranju podloge za suradnju. Hoćemo reći, nisu padala prazna obećanja ni zaklinjanja u međusobne simpatije, već je stručnim službama dvaju gradova i radnim kolektivima prepušteno da nalaze mogućnosti međusobnog povezivanja, a podrške tome (to potvrđuje razgovor odgovornih ljudi) neće nedostajati.

    Pripremio Tihomir Ivka

  • Jedan komentar

    1. Mislim da grešite, ima Bandić i nešto za nas. Most na Kupi je napravljen a na Babinoj Gori CGO je spreman a smeća fali da bi bio ekonomski isplativ. A u sjeni čeka javni privatni Partner. Dogovaraju se i danas političke budžeali onako potiho u sjeni.

    Odgovori