KAportal KAretrovizor: Karlovački Novi centar je po stručnjacima iz Zagreba trebao biti na drugoj lokaciji - pogledajte gdje su ga smjestili... | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Karlovački Novi centar je po stručnjacima iz Zagreba trebao biti na drugoj lokaciji – pogledajte gdje su ga smjestili…

foto KAfotka.net

Zahvaljujući brzoj gospodarskoj ekspanziji Karlovca, povećanju broja stanovnika, pa onda s tim i potrebama za novim stambenim i općenito životnim prostorom, početkom 60-ih godina prošlog stoljeća lokalna politika bila je pred epohalnim izazovima donošenja odluka od dugoročnog značenja za Karlovac. Jedna od takvih je bila i gdje sagraditi „novi“ Karlovac. Iako nam širenje „starog“ Karlovca na kukuruzišta preko pruge koja će kasnije postati Novi centar, danas izgleda kao nešto samorazumljivo, odnosno, kao rješenje koje nije imalo alternativu, zapisi iz starih novina ukazuju da je itekako bilo dilema oko načina širenja i prostornog pozicioniranja „novog“ Karlovca.

Tko zna kako bi novi Karlovac danas izgledao da je glas lokalnih urbanista koji su bili za današnju poziciju Novog centra nadjačao prijedlog zagrebačkih stručnjaka s Građevinskog fakulteta angažiranih u prigodno formiranoj Komisiji za urbanističku razradu novog centra Karlovca. Oni su, kao što je vidljivo iz teksta u nastavku, gurali ideju da se novi centar Karlovca mora vezati uz rijeku Kupu, odnosno uz njenu desnu obalu uzvodno od željezničkog mosta, dakle od bivšeg ŽE-ČE-a prema Dubovcu.

Karlovački urbanisti i političari su ipak progurali svoju ideju i sve se od te 1966. za sadašnje karlovačke standarde donošenja odluka i realizacije današnjih vlasti odvijalo svjetlosnom brzinom. Reklo bi se lakonski da je onda i zbog komunikacijskih i općenito tehnoloških ograničenja sve mralo teći sporije nego danas, no kronologija koja se može pratiti u starim novinama, ukazuje na suprotno. Raspravljalo se puno, predlagalo se puno i odluke su se donosile brzo. Recimo, od konačnog zaključka da će se Novi centar graditi na poljanama prema Grabriku i Luščiću, do izgradnje prve zgrade na tom terenu, Auto-Hrvatske koje više nema jer je uništena u velikosrpskim napadima na Karlovac 1991. godine, prošlo je manje od godinu dana. I u sljedećim desetljećima izgrađen je novi grad. Ne dokraja, ostalo je za 21. stoljeća neostvarenih planova po pitanju škola i vrtića, gradskog prstena, javnih garaža, zdravstvenih stanica, društvenih domova…Prioriteti su se nažalost u međuvremenu očito promijenili, umjesto novih škola i vrtića nicale su crkve, auto-saloni i šoping centri tamo gdje im zapravo nije mjesto.

  • „Gdje će biti novi centar?“, Karlovački tjednik, 16. prosinca 1965.

    Sudeći po raspravi na sjednici komisije za urbanističku razradu novog centra Karlovca, koja je održana 10. prosinca, lokacija buduće okosnice našeg grada još je uvijek neizvjesna! Međutim, teško je vjerovati da bi se budući gradski centar mogao preseliti s područja oko sadašnjeg nogometnog igrališta u Ulici Moše Pijade na desnu obalu Kupe uzvodno od željezničkog mosta, za kakvu se soluciju zalažu članovi komisije predstavnici zagrebačkog Građevinskog fakulteta inženjeri Radovan Nikšić i Miroslav Kolenc. Oni, istina, nisu a priori protiv ranije zamišljene lokacije ali smatraju da bi gradski centar uz Kupu bio daleko ekskluzivniji i da takve planove ne bi trebalo gubiti iz vida. Iako je sigurno da mogućnosti korištenja Kupe i njezinih obala u ovom dijelu grada nisu dovoljno izvučene u idejnim rješenjima razrađenim prema postavkama Generalnog urbanističkog plana Karlovca, malo je izgleda da se ove naknadne primjedbe usvoje. Tu je već podignuto niz objekata i njihovo rušenje iziskivalo bi nove, višemilijunske troškove. Prema tome moglo bi se reći da idejno urbanističko rješenje novog centra s lokacijom u švarčanskom polju još nije prihvaćeno, ali nije ni odbijeno. U svakom slučaju, više će se znati za desetak dana kada će se Komisija po drugi put sastati, nakon što Zavod za projektiranje, urbanizam i izgradnju dade konkretnije prijedloge. Sto se tiče dijelova oko Kupe, moglo bi se dogoditi da to područje ostane rezervat dakle mjesto gdje neće biti urbanističkih zahvata sve dok se stvari jasnije ne iskristaliziraju.

    Planovi se zaustavljaju na Karlovcu od oko 100.000 stanovnika. U njegovu budućem novom centru gradit će se, prema tome, onoliko javnih, školskih, trgovačkih i drugih objekata koliko se pokaže potrebnim, računajući već postojeće objekte te vrste u Karlovcu s ove strane pruge. U svakom slučaju zanimljiva su mišljenja da bi svaki od mikrorajona novog centra trebao da ima osnovnu školu sa 16 učionica, dva dječja vrtića za oko 100 mališana i dvoje dječje jaslice za 40 djece, društveni dom, zdravstvenu stanicu, apoteku, razne servise, tridesetak dječjih igrališta, kolektivne garaže uz javne i individualne garaže uz stambene objekte, itd. Bit će još svakako mnogo rasprava o I tome kako će izgledati saobraćajnice u ovom dijelu grada. Mnogi su mišljenja da će otpasti potreba za izgradnjom kružne gradske ceste, koja bi opasivala Karlovac, ukoliko se nađe takvo rješenje koje bi razlučilo osobni od teretnog saobraćaja i ukoliko te ceste budu dovoljno prohodne, između ostalog i s križanjima koja će biti udaljena jedna od drugih najmanje 500 metara.

    Moglo bi se reći da je zajednički jezik u Komisiji nađen za sada jedino kad se tiče izgradnje tog dijela grada: graditi putem „manjih“ natječaja, kako bi se izbjegla monotonost u izvedbama pojedinih objekata i ambijenata.

    Pripremio Tihomir Ivka

  • Odgovori