Nakon dugo godina, točnije od 1978. kad je otvorena karlovačka „palača pravde“, doživjela je kompletni makeover i vjerujemo da je sad ta zgrada funkcionalnija i energentski efikasnija, bez obzira na upitnost narušavanja originalnosti autorske arhitekture iz 70-ih godina u ime nekih novih prioriteta kao što je energetska učinkovitost.

U doba njene izgradnje pitanja ekologije i štednje energije nisu bila u prvom planu, projektiralo se hrabro, a gradilo brzo i praktično, čemu je cijeli Novi centar „živi“ svjedok. Ali je zato često patila „periferna“ kvaliteta. Pod tim mislimo da su zgrade građene od armiranog betona i čvrste su poput bunkera, ali ono što je išlo na njih i u njih, od lamperije do instalacija, često je zbog krize, nestašica, zabrana uvoza bilo trećerazredne kvalitete.

Sadržaj se nastavlja...

Palača pravde u tom je smislu bila doslovna potvrda uzrečice „drži vodu dok majstori odu“. Kao što saznajemo iz teksta u nastavku, sud je dvije godine od izgradenje bio potopljen zbog lošeg krova i morao radi toga potražiti zadovoljštinu na sudu. Baš nas zanima kako je građevinska tvrtka „Tempo“ prošla u situaciji „kadija te tuži, kadija te sudi“.

"Propusti zbog nedovoljne kontrole", Karlovački tjednik, 16. listopada 1980.

Ovih je dana karlovačka sudska zgrada, poznata „palača pravde“ osvanula u vodi zbog loše izvedenih građevinskih radova. Naime, zbog nepravilno izgrađenog krovišta zgrade, velik dio prostorija Privrednog i Okružnog suda onesposobljen je za normalan rad, jer je krov počeo propuštati vodu. To je primijećeno još prošle godine, no izvođač radova OOUR „Tempo“ sve do danas nije otklonio greške u izgradnji krova, pa će pravosudni organi karlovačke sudske zgrade ove jeseni muku mučiti s vodom koja curi sa stropova. Slučaj je, zbog nerazumijevanja izvođača radova završio na Privrednom sudu u Zagrebu, gdje će se uskoro znati i rasplet događaja. Ovaj svježi primjer loše izvedenih građevinskih radova na zgradi koja „stara“ svega dvije godine bio i je povod da razgovaramo sa Milošem Čankovićem, građevinskim inspektorom karlovačke zajednice općina, kakva ie inače kvaliteta izgradnje stambenih i drugih objekata u Karlovcu.

- Na stambenim objektima najčešće se susrećemo s lošom zvučnom i toplinskom izolacijom. Taj uvjet zadovoljava veoma malo stambenih objekata. Velik je broj prigovora i na loše izvedene obrtničke radove, naročito se to odnosi na postavljanje parketa i građevinske stolarije. Kod industrijskih objekata obično se susrećemo s lošom protupožarnom zaštitom te mjerama zaštite na radu, kaže Čanković.

Uzroka za ovakvo stanje u građevinarstvu treba prvenstveno tražiti u nestašici pojedinih građevinskih materijala, kojj su bitno smanjili j kvalitetu izgradnje objekata. S druge strane kod mjera zaštite na radu i protupožarne zašute, otežana je nabavka potrebne opreme koja se u najvećem djelu uvozi, a sve radne organizacije nisu u stanju da je iz uvoza nabave. Pa ipak, norme propisane zakonom moraju se poštivati i svi uočeni nedostaci moraju se u određenom roku ispraviti. Sve dok se to ne zadovolji objekat ne može biti pušten u upotrebu. Građevinski inspektori do sada su imali ovlaštenja da prate izgradnju objekata, kako bi u samoj gradnji utjecali na to da se dio nedostataka otkloni, te da na tehničkom prijemu objekta pregledaju zgradu i utvrde ono što ne valja. Novim zakonom inspektori su dobili u nadležnost da kontroliraju i proizvodnju opekarskih radova i betona, što će doprinijeti kvalitetnijoj izgradnji objekata.

- Dosta dugo prisutan je nedostatak inspektora, pa zbog drugih poslova koje također imamo u nadležnosti ne možemo češće kontrolirati sam tok izvođenja radova. Tehnički je prijem na žalost gotov čin i teško se tu može nešto bitnije mijenjati. Kada bi nas bilo dovoljno mogli bismo biti više puta prisutni na jednom gradilištu, ovako je gradnja objekta prepuštena volji i savjesti izvođača radova, rekao je Miloš Čanković.

Prilikom preuzimanja objekta osnovni su uvjeti zadovoljeni, no, ostaje činjenica da se može graditi daleko kvalitetnije, a za to je potrebno veće zalaganje izvođača radova i projektanata, pa se neće moći desiti da objekt star dvije godine, u koga je utrošeno 40 milijuna dinara, procuri i postane nepodesan za obavljanje poslova za koje je i građen.

Pripremio Tihomir Ivka