KAportal KAretrovizor: Karlovac je nekad bio jedan od najindustrijaliziranijih gradova u državi ali uz visoku cijenu – bio je i među najzagađenijim | Karlovački informativni web portal

KAretrovizor: Karlovac je nekad bio jedan od najindustrijaliziranijih gradova u državi ali uz visoku cijenu – bio je i među najzagađenijim

Tvornica Josip Kraš – foto KAfotka.net

Posljedice karlovačke deindustrijalizacije uzrokovane ratom, ali i pogubnom politikom pljačkaške privatizacije u osebujnom poimanju kapitalizma po rođačkom, nacionalnom i stranačkom ključu, bile su teške. Tisuće izgubljenih radnih mjesta, dugogodišnji zastoj u razvoju, depopulacija i osiromašenje većeg dijela pučanstva. Stvari su se sad, reklo bi se, stabilizirale, ljudi su se navikli da poslovi više nisu doživotni kao nekad, da izvan javnih službi plaća a i profit ne padaju s neba…, nije lako, ali se nekako živi. Kad ne ide, a mnogima ne ide, pakiraju se koferi pa put Njemačke i Dublina, i to ne samo mladi.

U obrnutom pak procesu, poslije jednog drugog rata, onog 2. svjetskog, u ubrzanoj industrijalizaciji, Karlovac je zahvaljujući svom položaju, industrijskoj tradiciji, ali prije svega visokoj ambiciji svojih vodećih političara izrastao u jedan od najvećih industrijskih centara bivše Jugoslavije i privlačio ljude. O tome dovoljno govori činjenica da je od kraja 2. svjetskog do Domovinskog rata više nego udvostručio broj stanovnika.

No, kao što je cijena spomenute deindustrijalizacije u društvenom smislu bila visoka, ništa niža nije bila cijena industrijalizacije, samo na drugi način. Naime, kao što se vidi iz teksta u nastavku, Karlovac, osim što je bio jedan od najrazvijenijih, bio je i jedan od najzagađenijih gradova bivše države. U ono doba to nije bio presudni faktor života u jednom gradu, danas nam je ipak nekako draže da su i po cijenu gubitka radni mjesta nestali sve ti pogoni „prljavih“ industrija sagrađenih u strogom centru grada.

  • „Karlovac na optuženičkoj klupi“, Karlovački tjednik, 10. lipnja 1982.

    Višegodišnja istraživanja kopatrole (zagrebačkog „Vjesnika“) koja ispituje zagađenost čovjekove okoline u SR Hrvatskoj, pokazala su da Karlovac spada u red onih gradova u kojem se poduzima najmanje mjera na otklanjanju najvećih zagađivača. Ova ocjena bila je povod da ekipa ekopatrole, zajedno sa Sekcijom za komunalna pitanja i zaštitu čovjekove okoline OK SSRN Karlovca, organizira javnu raspravu na kojoj će se razmatrati nalazi ekopatrole i čuti riječ najodgovornijih rukovodilaca radnih organizacija koje najviše zagađuju čovjekovu okolinu.

    Podloga za raspravu bit će nalazi ekopatrole na osnovu istraživanja čovjekove okoline u Karlovcu. Mjerenja su pokazala da Karlovčani udišu najzagađeniji zrak. Ispuštanje sumpornog dioksida i čađi iz kućnih ložišta, OOUR-a Gumara i OOUR-a Toplana, posebno zimi, povećavaju koncentraciju zagađenosti iznad zakonski dozvoljenih granica. Otpadne vode industrije, posebno klaonice, „Lole Ribara“, OOUR-a „Kožara“, „Vunateksa“ i drugih slijevaju se u Kupu bez prethodnog pročišćavanja, iako su po Zakonu o vodama kolektivi bili obavezni do 31.12. 1980. izgraditi, odnosno osposobiti uređaje za pročišćavanje otpadnih voda.

    Buka s brzih gradskih prometnica i željezničke pruge, prelazi dozvoljene granice. Pješačka zona postoji samo na papiru jer je ispresjecana cestama.

    Ekipa ekopatrole već tri godine provodi ova mjerenja i na temelju toga utvrđuje i rang-listu najčistijih gradova u republici. U prvoj akciji (1979. godine), Karlovac je zauzeo visoko treće mjesto, godinu dana kasnije bio je šesti, a prošle godine tek jedanaesti. Gledajući po pojedinim kategorijama, Karlovac je obično dobro plasiran u kategoriji kvalitete voda, zelenila, kulture, otpadaka i čistoće, te organiziranosti zaštite. Međutim, uvijek zauzima slabo mjesto u kategoriji stanova, buke, zraka, javnog prometa…

    Na osnovi svega iznesenog, ekopatrola optužuje grad Karlovac, odnosno relevantne organe uprave i inspekcije, što do sada nisu poduzete akcije da se smanji zagađenost zraka, što nije organizirana služba za praćenje kvalitete zraka i razrađene mjere za sanaiju ovakvog stanja. Karlovac se optužuje i zbog nepoštivanja Zakona o vodama kao i zbog nepoduzimanja mjera da se smanji zagađenost Kupe, Korane, Dobre i Mrežnice.

    Pripremio Tihomir Ivka

  • Jedan komentar

    1. “danas nam je ipak nekako draže da su i po cijenu gubitka radni mjesta nestali sve ti pogoni „prljavih“ industrija sagrađenih u strogom centru grada.”
      Ivka ajd ne laprdaj boga ti, kao ono sad imamo moderne tvornice izmještene izvan Grada. Zna se kako se to radi.. zamijeniš zastarjelu tehnologiju novom, tvornicu napraviš van grada i prodaješ cipele Rusima. Da smo svi radili kod Josipa Kraša ne bi mogli obuti Moskvu. A ne, pola bivših drugova prešlo na drugu stranu a druga polovica u Partiju. Srušili i opljačkali sve što se moglo. Dođe mi neki dan poslovni partner i kud s njim negoli u kafić na Korani. Vrijeme 21 /30 nigdje nikoga, pustara.. Pijemo tako kavicu kad se čovjek prenu pade sa stolice i pogleda gore trgnu se ponovno.. kad se sabrao pitam što je, reče on, hebote zmijurina od šest metara plazi prema meni a odozgora me mrko gleda cucek velik kao Lav. Opisa poslovni partner poslovno stanje u Gradu u par riječi. A nije ni vidio cijelu menađeriju iza ćoška.
      Ajd se ti gospon Ivka malo potrudi istraži pa napiši koliko je naša županija imala stanovnika iljadudevestoosamdesetsedme kolko dveiljadedruge a kolko danas. Paš vidt da je duplo manje stanovnika a samim tim i smeća koje stanovništvo proizvodi a narmalno i zagađenja. Što jes jes imamo kolektor za 120 000 stanovnika i RCGO za 4 000 000 stanovnika. Što veće veća lova od provizije za istakanje i istrpavanje.

    Odgovori